Europska unija trebala bi u roku dva mjeseca, do kraja zime, zaustaviti velik priljev migranata jer sadašnja situacija nije održiva, rekao je u srijedu nizozemski premijer Mark Rutte, u obraćanju zastupnicima Europskog parlamenta u Strasbourgu.
Govorio je to u trenutku kada stižu vijesti o radikalnom postrožavanju graničnih kontrola u državama članicama Europske unije te u trenutku kada je iz Makedonije stigla vijest da je ta država zatvorila svoju granicu s Grčkom za migrante.
Kako javlja agencija Associated Press, nekoliko stotina izbjeglica zaglavilo je na grčko-makedonskoj granici, nakon što je službeno Skoplje odlučilo za njih zatvoriti granicu zbog 'tranzitnih problema dalje na sjeveru balkanske rute'. Ti problemi su doveli do lančane reakcije, a Makedonci uvjeravaju da je blokada samo privremena.
'Problem je započeo u Sloveniji zbog poremećaja u željezničkom prometu s Austrijom koji se koristi za prijevoz migranata. Zbog toga su Slovenija, Hrvatska i Srbija prestale puštati migrante', tvrdi neimenovani makedonski dužnosnik za AP.
Hrvatski MUP je u srijedu ujutro izvijestio da granicu od ponoći nije prešao nijedan migrant.
Inače, nizozemski premijer Rutte je europskim parlamentarcima predstavio priroritete nizozemskog predsjedništva EU-om u prvoj polovici ove godine, među kojima je izbjeglička kriza jedan od najvažnijih.
"Da budem jasan: sadašnje brojke nisu održive. Nemamo vremena. Priljev migranata treba smanjiti u roku šest do osam tjedana", rekao je Rutte.
Podsjećajući da je u EU 2015. ušlo više od milijun izbjeglica i migranata, objasnio je da Unija strahuje od novog velikog vala na proljeće kada vremenski uvjeti budu povoljniji.
Dva mjeseca za rješenje
Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk također je u utorak, u obraćanju europskim zastupnicima, kazao da EU ima najviše dva mjeseca da izbjegličku krizu stavi pod kontrolu, upozorivši da bi se u suprotnom schengenska zona mogla urušiti. Napomenuvši da je tijekom božićnih praznika, usred zime, u Europu stizalo gotovo 2000 ljudi dnevno, Tusk je upozorio da bi EU mogao propasti kao politički projekt ako ne bude mogao kontrolirati svoje vanjske granice.
Na pitanje novinara što će se dogoditi ako EU u tome ne uspije, Rutte je kazao da će EU tada trebati plan B, no nije želio nagađati što bi to moglo biti.
EU sada mora provesti u djelo mjere dogovorene zadnjih mjeseci, istaknuo je na zajedničkoj konferenciji za novinare s predsjednikom Europskog parlamenta Martinom Schulzom i predsjednikom Europske komisije Jean-Claudeom Junckerom.
To se u prvom redu odnosi na dogovor s Turskom, odakle dolazi najveći broj izbjeglica, kazao je. "Ključno je da dogovor postignut s Turskom prošle godine bude brzo proveden kako bi popustio pritisak na naše vanjske granice", rekao je.
S tim u vezi, Rutte je kazao da nizozemsko predsjedništvo radi na deblokiranju 3 milijarde eura dogovorenih za pomoć Turskoj, čemu se usprotivila Italija.
U međuvremenu, novac za pomoć već postoji i samo ga treba iskoristiti, istaknuo je.
Unija mora također nastaviti pomagati zemljama kao što su Libanon i Jordan koje su primile velik broj izbjeglica kojima treba omogućiti zdravstvenu skrb, nastavak obrazovanja i zaposlenje, kazao je.
Centri za registraciju
Centri za registraciju izbjeglica u Grčkoj i Italiji, tzv. hot spots, moraju proraditi što je moguće prije, a države članice moraju osigurati kapacitete za prihvat tih ljudi, dodao je. EU također mora usvojiti prijedlog Europske komisije o uspostavi Europske granične i obalne straže kako bi se osiguralo dugoročno održivo rješenje krize.
U pogledu odluke Austrije da privremeno suspendira schengenski režim i uvede strože kontrole na granici, Juncker je priznao da schengeski sustav predviđa tu mogućnost, ali i izrazio zabrinutost da se neke članice olako odlučuju na zatvaranje granica pa bi Schengen mogao postati besmislen.
"Kad bi sve inicijative bile provedene, ne bismo bili u ovoj situaciji da samo tri ili četiri države članice snose najveći teret" izbjegličke krize, kazao je.
Juncker je upozorio da bi ponovno uvođenje graničnih kontrola na unutarnjim granicama Europu stajalo 3 milijarde eura na godinu.
'Morat ćemo se zapitati treba li nam euro'
"Ako zatvorimo granice, ako počne trpjeti unutarnje tržište... onda ćemo se jednog dana pitati treba li nam doista zajednička valuta ako nemamo zajedničko tržište i slobodu kretanja radnika", rekao je.
I Rutte i Juncker istaknuli su da je najveći problem to što migranti žele birati u kojoj će državi članici zatražiti azil, poručivši da to nije prihvatljivo i da tome treba stati na kraj.
"To bi trebao odlučivati EU", rekao je Rutte.
Glede prijedloga njemačkog ministra financija Wolfganga Schaeublea da se uvede poseban porez na benzin kako bi se financiralo pomoć izbjeglicama i pojačanu kontrolu granica, Rutte je kazao da to nije prihvatljivo.
"Mislim da je cinično govoriti o izbjegličkoj krizi, jer krize ne bi bilo kada bi sve države članice surađivale", ocijenio je Schulz, ističući također potrebu provedbe dogovora o relokaciji izbjeglica.
U pogledu Velike Britanije, koja traži reformu EU-a i do kraja 2017. planira organizirati referendum o članstvu u Uniji, Rutte je kazao da želi da Velika Britanija ostane u Europskoj uniji i izrazio nadu da će se pronaći kompromisno rješenje koje će biti prihvatljivo objema stranama.
Kad je riječ o Poljskoj, s kojom je Europska komisija pokrenula dijalog zbog sumnje u narušavanje vladavine prava, Rutte je kazao da će Europska komisija nastojati razjasniti situaciju, a Vijeće će svoje stajalište donijeti kada za to dođe vrijeme.
I Hrvatska uvodi nova pravila za migrante
Tehnički ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić izjavio je da će nakon što je Austrija uvela, a Slovenija najavila novi režim prijelaza granica za migranate i Hrvatska uvesti nova pravila.
"Uz do sada tražene podatke bit će dodan i podatak da li traže azil u Njemačkoj ili Austriji", izjavio je Ostojić Hini, zamoljen da komentira novi austrijski režim prijelaza migranata preko granice, a u svijetlu slovenskih najava da će iste mjere kao Austrija odmah primijeniti na granici s Hrvatskom.
Dodao je i da će Hrvatska postupiti kao i ostale zemlje koje su "dobile obavijest" te da će isto raditi i Srbija iz koje migranti ulaze u Hrvatsku. No, istaknuo je da će o svemu detaljnije govoriti na konferenciji za novinare u Ravnateljstvu policije zakazanoj za četvrtak u 13 sati.
Austrija je u srijedu uvela restrikcije u prijemu izbjeglica i migranata iz Slovenije pa će ubuduće primati manji broj migranata nego do sada, na što je već reagirao slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec najavivši da će o recipročnim mjerama na granici s Hrvatskom u četvrtak odlučiti slovenska vlada.
"O tome će vlada odlučivati u četvrtak, a jedna od mogućnosti je i određivanje limita za prijem migranata iz Hrvatske. Morat ćemo se prilagoditi onome što radi Austrija", kazao je Erjavec, dodavši da je slovenska vlada u stalnim kontaktima s austrijskom.
Mjerama koje je prihvatila u srijedu austrijska vlada je odlučila da će ubuduće iz Slovenije primati samo izbjeglice kojima se može utvrditi identitet, one koji namjeravaju azil zatražiti u Austriji ili Njemačkoj i ljude bez kriminalne prošlosti ili koji ne predstavljaju sigurnosni rizik, a limitiran je i broj azilanata koje će primiti do 2019. godine, na najviše 1,5 posto ukupnog stanovništva Austrije.
Austrija neće propuštati ekonomske migrante nego samo izbjeglice iz ugroženih regija. Mjere će se u punoj mjeri početi primjenjivati od idućeg mjeseca, a odvajanje izbjeglica od ekonomskih migranata počelo je već u srijedu.
Nešto poslije 12 sati na austrijsku stranu graničnog prijelaza Šentilj/Spielfeld puštena je prva skupina migranata koji u Austriju ulaze po novim pravilima, uz oštriji nadzor prtljage i kontrolu dokumenata, a na prijelazu je i veći broj pripadnika policije nego do sada, dok granicu u blizini čuvaju i pripadnici austrijskih oružanih snaga.