Prema pisanju Bloomberga, Europska središnja banka sazvala je hitni sastanak Vijeća nakon što je prinos na talijanske obveznice po prvi put nakon 2014. godine narastao na više od 4 posto. Ta panična reakcija ESB posljedica je stava dijela članica EU, kao i dijela eksperata ESB-a, da je potrebno zaštiti najslabije članice.
Nejasno je kako u ESB-u misle štiti selektivno članice poput Italije, Grčke, Španjolske…koje su godinama vodile neodgovorne fiskalne politike pa sada, sasvim očekivano, imaju problem s cijenom zaduživanja.
Otvaraju se pitanja hoće li u možebitnim selektivnim akcijama ESB štititi i zemlje poput Hrvatske, kojoj također ubrzano raste cijena zaduživanja, a vodila je puno odgovorniju fiskalnu politiku u odnosu na Grčku ili Italiju?
Nejasno je, isto tako, misle li doista u ESB-u da mogu s jedne strane realizirati najavljenu odluku od dizanju kamata u srpnju (kako bi zaustavili inflaciju), a istodobno stimulirati ekonomije loših članica kroz otkup vrijednosnica. To su kontradiktorne politike, čiji su ciljevi u međusobnom sukobu.
Dizanje kamata trebalo bi teoretski usporiti inflaciju, dok otkup vrijednosnica teoretski pak ubrzava rast cijena. Činjenica je da investitori nisu 'kupili' priču ESB-a da je moguće i jedno i drugo istodobno, a posljedica je ubrzanje rasta cijene duga Italije te ostalih fiskalno problematičnih destinacija.
Zanimljivo je da ESB saziva hitni sastanak zbog rasta cijene talijanskog duga, ali nije imala takve alarmantne ad hoc sastanke zbog inflacije, iako je stabilnost cijena temeljna zadaća centralne banke. Ovakvi potezi ESB iznova otvaraju pitanje upravljaju li zapravo neuspješnije i previše zadužene članice eurozone Europskom središnjom bankom, iako bi bilo logičnije prepustiti ključne odluke onim uspješnijim članicama.