Vodne rezerve u Europi presušuju velikom brzinom, a slatkovodne zalihe smanjuju se diljem južne i središnje Europe – od Španjolske i Italije pa sve do Poljske, a pogođeni su i neki dijelovi Velike Britanije.
Alarmantni podaci rezultat su analize satelitskih podataka prikupljanih kroz 20 godina – između 2002. i 2024. – a istraživanje su proveli znanstvenici s University College London (UCL), u suradnji s Watershed Investigations i Guardianom.
Naime, spomenuti sateliti bilježe promjene u Zemljinom gravitacijskom polju, a s obzirom na to da je voda teška, u signalu satelita vidljivi su eventualni pomaci u podzemnim vodama, rijekama, jezerima, ledenjacima i općenito vlazi u tlu pa se tako vrlo precizno može ‘izvagati‘ količina pohranjene vode.
Uočeno je da sjever i sjeverozapad Europe – osobito Skandinavija, dijelovi Ujedinjenog Kraljevstva i Portugala – postaju sve vlažniji, dok se veliki dijelovi juga i jugoistoka, uključujući dijelove Španjolske, Italije, Francuske, Švicarske, Njemačke, Rumunjske i Ukrajine, isušuju.
‘Kad usporedimo ukupne podatke o kopnenim vodnim zalihama s klimatskim skupovima podataka, trendovi se podudaraju‘, rekao je Mohammad Shamsudduha, profesor upravljanja vodnom krizom i smanjenja rizika na UCL-u. Dodao je kako bi ovi podaci političarima koji su još uvijek skeptični prema smanjenju emisija trebali biti ‘poziv na buđenje‘.
‘Više ne govorimo o ograničavanju zagrijavanja na 1,5 °C, već vjerojatno idemo prema 2 °C iznad predindustrijskih razina i sada svjedočimo posljedicama.‘
Slatkovodne rezerve se iscrpljuju
Detaljna analiza i usporedba s ukupnim podacima o kopnenim vodama potvrdila je preliminarne rezultate koji ukazuju na to da se mnoge europske slatkovodne rezerve iscrpljuju.
Kao i inače kad je u pitanju tumačenje znanstvenih podataka, važno je sagledati širu sliku pa Shamsudduha upozorava da ‘iako ukupne količine oborina mogu biti stabilne ili čak blago povećane, obrazac se mijenja‘.
‘Vidimo obilnije pljuskove i dulja sušna razdoblja, osobito ljeti‘, kaže profesor.
Podzemne vode smatraju se otpornijima na klimatske promjene od površinskih voda, ali jaki ljetni pljuskovi često znače da se više vode gubi zbog otjecanja i bujičnih poplava, dok se zimsko razdoblje obnavljanja podzemnih voda može skraćivati, rekao je.
Ukupna količina vode crpljene iz površinskih i podzemnih izvora u EU-u između 2000. i 2022. smanjila se, prema podacima Europske agencije za okoliš, ali je crpljenje podzemnih voda poraslo za 6 posto, što se pripisuje javnoj vodoopskrbi (18 posto) i poljoprivredi (17 posto).
A riječ je o ključnom resursu jer su u državama članicama EU podzemne vode činile 62 posto ukupne javne vodoopskrbe i 33 posto poljoprivrednih potreba za vodom tijekom 2022.
Očekuje nas manje oborina - a već smo u suši
Europska komisija osmislila je strategiju vodne otpornosti koja, kako su rekli, ‘ima za cilj pomoći državama članicama da prilagode upravljanje vodnim resursima klimatskim promjenama i da se nose s pritiscima koje uzrokuje čovjek‘.
Strategija nastoji izgraditi gospodarstvo koje će pametno upravljati vodom i sukladna je s preporukom Komisije o učinkovitosti korištenja vode, koja poziva na poboljšanje učinkovitosti za ‘najmanje 10% do 2030.‘ Budući da razina gubitaka u mreži varira od 8 posto do 57 posto širom EU-a, Komisija kaže da će smanjenje gubitaka na cijevima i modernizacija infrastrukture biti ključni.
Hannah Cloke, profesorica hidrologije na University of Reading, upozorila je da je ovaj trend vrlo zabrinjavajuć.
‘Nedavno smo svjedočili vrlo velikim sušama i stalno slušamo da bismo ove zime mogli imati manje oborina nego inače – a već smo u suši. Sljedećeg proljeća i ljeta, ako ne dobijemo potrebne oborine, posljedice će biti ozbiljne ovdje u Engleskoj. Suočit ćemo se s ozbiljnim ograničenjima potrošnje vode, što će svima otežati život‘, rekla je profesorica Cloke.
Za nastavak suše 2026. godine priprema se i Engleska – osim ako ove jeseni i zime ne padne znatno više kiše.
Ministrica za vodno gospodarstvo Emma Hardy rekla je da postoji ‘sve veći pritisak na vodne resurse. Zato ova vlada poduzima odlučne mjere, uključujući razvoj devet novih akumulacija kako bi se osigurala dugoročna otpornost vodoopskrbe‘, no dodala je kako velike akumulacije koje su u pripremi neće biti operativne još nekoliko desetljeća pa treba pokušati nešto drugo.
‘Trebali bismo se usredotočiti na ponovnu uporabu vode, na smanjenje potrošnje, na odvajanje pitke vode od reciklirane vode koju možemo koristiti, na rješenja utemeljena na prirodi i na promišljanje načina na koji gradimo nove objekte. Jednostavno ne činimo te stvari dovoljno brzo da bismo održali korak s tim dugoročnim trendovima‘, rekla je.
Suša stigla bliže kući
Profesor Shamsudduha upozorava kako će isušivanje Europe imati dalekosežne posljedice i pogoditi sigurnost hrane, poljoprivredu i ekosustave ovisne o vodi, osobito staništa koja ovise o podzemnim vodama.
Dodao je kako su posljedice klimatskih promjena koje smo navikli vidjeti na globalnom jugu, stigle mnogo bliže kući.
‘Moramo prihvatiti da su klimatske promjene stvarne, da se događaju i da nas pogađaju‘, rekao je Shamsudduha, pozivajući na bolje upravljanje vodama i otvorenost prema ‘novim, čak i nekonvencionalnim‘ idejama, uključujući široku primjenu prikupljanja kišnice.
Globalno, pojavljuju se žarišta isušivanja širom Bliskog istoka, Azije, Južne Amerike, duž zapadne obale SAD-a i diljem dijelova Kanade, dok Grenland, Island i Svalbard također pokazuju dramatične trendove isušivanja.
U Iranu se Teheran približava ‘nultom danu‘, kada neće biti dostupne vode iz slavina, a planira se i racionalizacija vode. Predsjednik zemlje, Masud Pezeshkian, rekao je da bi, ako racionalizacija ne uspije, čitav grad Teheran možda trebalo evakuirati.
Hrvatska ima najveće zalihe pitke vode u EU, ali znamo li kako to očuvati? I vi možete utjecati!
Hrvatska vode ima, ali je mnogo i gubi
Hrvatska je, prema podacima Eurostata, prva u Europskoj uniji po zalihama vode, s prosječnih 30.700 metara kubnih vode po stanovniku, a prema podacima UNESCO-a, peta u Europi i 42. u svijetu kada je riječ o dostupnosti i bogatstvu vodnih resursa.
Međutim, budući da se utjecaj klimatskih promjena odražava na količine voda, u Ministarstvu zaštite okoliša kažu da je i kod nas jedan od ključnih zadataka racionalizacija potrošnje vode, osobito u vodoopskrbnim sustavima, te da je smanjenje gubitaka jedan od prioriteta i sastavni dio reforme u sektoru vodnih usluga uz integraciju isporučitelja vodnih usluga.
Ono što dodatno zabrinjava je podatak da se gubici u vodi za ljudsku potrošnju od 2019. godine - povećavaju. Te su godine iznosili 49 posto, godinu poslije 50 posto, u 2021. pali su na 49 posto, da bi u 2022. i 2023. porasli na 51 posto.
Upravo kako bi se smanjili ti gubici, korištena su i bespovratna novčana sredstva EU pa će kroz 60 vodno-komunalnih projekata, čija je ukupna vrijednost 3,9 milijardi eura, od čega su bespovratna sredstva 2,2 milijarde eura, dodatnih 300.000 stanovnika imati poboljšanu javnu vodoopskrbu, a 800.000 stanovnika poboljšani sustav pročišćavanja otpadnih voda.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....