-
Carl Bildt: ‘Vjerojatna je američka sirova sila protiv Danske‘
-
Europski čelnici: ‘Odluke su na Danskoj i Grenlandu‘
-
Trump: ‘Nema izbora idućih 30 dana, Venezuelu prvo liječimo‘
-
Maduro pred sudom: ‘Nisam kriv, ja sam pristojan čovjek‘
-
Delcy Rodriguez privremena predsjednica Venezuele
Podržana Pariška deklaracija koja uključuje i multinacionalne snage u Ukrajini
Trideset i pet zemalja ‘koalicije voljnih‘ u utorak je podržalo Parišku deklaraciju u kojoj se detaljno navode ‘snažna sigurnosna jamstva za čvrst i trajan mir‘ u Ukrajini, među ostalim i raspoređivanje multinacionalnih snaga nakon prekida vatre, objavio je francuski predsjednik Emmanuel Macron.
Sigurnosna jamstva koja zemlje koalicije, prvenstveno europske, planiraju pružiti uz američku podršku nakon eventualnog završetka neprijateljstava ‘ključ su za osiguranje da nijedan mirovni sporazum nikada ne može značiti predaju Ukrajine i da nijedan mirovni sporazum nikada ne može značiti novu prijetnju Ukrajini‘ od Rusije, ustvrdio je na konferenciji za novinare.
Macron, britanski premijer Keir Starmer i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potpisali su političku izjavu koja uključuje i raspoređivanje multinacionalnih snaga nakon prekida vatre u Ukrajini.
Predstavnici 35 zemalja, članica ‘koalicije voljnih‘ u utorak su se okupili u Parizu kako bi raspravljali o načinima održavanja mira u Ukrajini u slučaju postizanja prekida vatre. Na sastanku je govorio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, a sudjelovali su i američki izaslanik za pregovore s Rusijom Steve Witkoff te Jared Kushner, jedan od pregovarača.
Zelenski je novinarima nakon sastanka rekao da su kijevski saveznici odredili kako će europske snage odvraćanja djelovati u Ukrajini nakon primirja, kao i koje će zemlje sudjelovati.
Rekao je i da je Ukrajina vodila konkretne razgovore sa SAD-om o praćenju primirja te da računa na to da će sigurnosna jamstva uskoro biti potpisana.
Premijer Andrej Plenković rekao je novinarima u izjavi da Hrvatska neće slati vojnike u Ukrajinu nakon eventualnog prekida vatre, ali će pomoći diplomatskim naporima i paketima vojne pomoći.
Neke su zemlje odmah nakon sastanka rekle da isto tako neće slati vojnike, poput Italije, dok su Španjolska i EU kazale da to namjeravaju učiniti.
Talijanska premijerka Giorgia Meloni je rekla da je obavijestila ukrajinske saveznike u Europi i američke izaslanike da isključuje mogućnost slanja talijanskih vojnika u sklopu sigurnosnih jamstava za Kijev u slučaju postizanja primirja s Rusijom.
- Ponovno potvrđujući talijansku podršku za sigurnost Ukrajine, u skladu sa svojim dugotrajnim stavom, premijerka Meloni je ponovila određene ključne točke položaja talijanske vlade o pitanju jamstava, a osobito isključenje (mogućnosti) raspoređivanja talijanskih kopnenih snaga, objavio je njen ured u priopćenju nakon sastanka.
Njemački kancelar Friedrich Merz kazao je da bi njemačke trupe mogle sudjelovati u međunarodnih snagama, ali izvan Ukrajine.
Španjolska je pak rekla da će predložiti da njena vojska pomogne učvrstiti mir u Ukrajini jednom kada se tamo postigne prekid vatre, rekao je španjolski premijer Pedro Sanchez na tiskovnoj konferenciji u utorak nakon skupa u Parizu.
- Španjolska vlada će predložiti da otvorimo vrata vojnom sudjelovanju u Ukrajini, rekao je, dodajući da će o toj mogućnosti razgovarati s glavnim političkim strankama u Španjolskoj.
Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa je pak je u utorak rekao da je Europska unija spremna podržati mirovni sporazum u Ukrajini civilnim i vojnim misijama na terenu.
- Pomoći ćemo našim civilnim i vojnim misijama EU-a na terenu. Ukrajina mora biti u najsnažnijem mogućem položaju prije, tijekom i nakon bilo kakvog primirja, poručio je nakon sastanka s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Parizu tijekom samita ‘koalicije voljnih‘.
Plenković: ‘Nećemo slati vojsku u Ukrajinu‘
Premijer Andrej Plenković u utorak je rekao da je na sastanku ‘koalicije voljnih‘ u Parizu velik broj zemalja iskazao spremnost pomoći u održavanju mira u Ukrajini nakon prekida vatre - neke svojim vojnicima, a druge, poput Hrvatske, diplomatskim naporima i paketima vojne pomoći.
Predstavnici 35 zemalja, članica ‘koalicije voljnih‘ u utorak su se okupili u Parizu kako bi raspravljali o načinima održavanja mira u Ukrajini u slučaju postizanja prekida vatre. Na sastanku je govorio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, a sudjelovali su i američki izaslanik za pregovore s Rusijom Steve Witkoff te Jared Kushner, jedan od pregovarača.
Premijer Plenković ocijenio je sastanak na vrhu ‘važnim jer su mnoge zemlje, svaka na svoj način, iskazale spremnost‘ biti dio koalicije koja će Ukrajini pružati sigurnosne garancije koje će spriječiti novu rusku agresiju.
- Neke će participirati sa snagama, koje bi u slučaju da dođe do prekida vatre i da se postigne dogovor bile u Ukrajini na terenu, a neke druge zemlje poput Hrvatske, koja neće slati svoje vojnike na ukrajinski teritorij, bi i dalje nastavile davati podršku Ukrajini kao što su to činile i dosad - političkim i diplomatskim naporima ili paketima vojne pomoći.
U završnoj deklaraciji skupa europske zemlje su iskazale spremnost pružiti ‘pravno obvezujuća‘ sigurnosna jamstva Kijevu, što uključuje i međunarodne snage predvođene Europom, a ‘potpomognute‘ američkim sredstvima.
SAD je pristao predvoditi mehanizam praćenja provedbe primirja, obavještajno i logistički biti dio mirovnih snaga, kao i vojno intervenirati u slučaju novog ruskog napada, stoji u deklaraciji.
Koalicija je uz podršku SAD-a dogovorila i nastavak vojne pomoći i naoružanja Ukrajine kao ‘prve linije obrane i odvraćanja‘.
To će, između ostalog, uključivati pakete vojne pomoći, podršku Ukrajini u financiranju njezinih oružanih snaga te omogućavanje pristupa zalihama naoružanja u slučaju budućih oružanih sukoba.
Plenković je rekao da se razgovaralo i o ‘paketu prosperiteta‘, odnosno pomoći Ukrajini u njezinoj obnovi i gospodarskom razvoju, a da su spremnost na investicije, javne i privatne, iskazali i Amerikanci. Koalicija je razgovarala i o ukrajinskim aspiracijama prema članstvu u EU-u, nastavio je premijer.
Kazao je kako sada slijede daljnji razgovori ukrajinske, američke, europske i ruske strane kako bi se ‘pokušao iskoristiti politički trenutak‘ postignut u Parizu.
- Ovaj intenzitet razgovora o postizanju mira u Ukrajini je ušao u fazu velike dinamike, smatra predsjednik vlade.
Grenland na pariškom sastanku
Svjetski mediji uoči sastanka u Elizejskoj palači pisali su kako sjenu na taj susret bacaju nove poruke svojatanja Grenlanda koje su stigle iz političkog kruga američkog predsjednika Donalda Trumpa.
U vrijeme dok su čelnici još stizali u Elizejsku palaču Francuska, Njemačka, Italija, Poljska, Španjolska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Danska zajedničkim priopćenjem su poručile da Grenland ‘pripada njegovim stanovnicima‘ te samo Kopenhagen i Nuuk mogu odlučivati o njegovoj sudbini.
Plenković je rekao da je danska premijerka Mette Frederiksen na skupu ‘između redaka‘ naglasila važnost jedinstva ‘svih saveznika‘ i transatlantskog partnerstva.
- Za njih je to ne-tema, u smislu da ne dolazi u obzir da se de facto iskazuju pretenzije prema Grenlandu koji je dio Danske, a Kopenhagen tu ima podršku ne samo potpisnica izjave u utorak, nego ‘svih ostalih unutar NATO-a‘.
Velika Britanija: ‘Postavit ćemo ‘vojna središta‘ diljem Ukrajine‘
U priopćenju objavljenom nakon što je Keir Starmer ranije potpisao ‘deklaraciju o namjeri‘, iz njegova se ureda navodi:
- Ovo je deklaracija o namjeri raspoređivanja snaga u Ukrajini u slučaju postizanja mirovnog sporazuma. To je ključan dio naše čvrste i dugoročne predanosti da stojimo uz Ukrajinu.
‘Multinacionalne snage za Ukrajinu’ djelovat će kao snage za odvraćanje i pružanje sigurnosti, jačajući sigurnosna jamstva te sposobnost Ukrajine da se vrati miru i stabilnosti kroz potporu obnovi vlastitih oružanih snaga.
Potpisivanje deklaracije otvara put uspostavi pravnog okvira koji će omogućiti djelovanje britanskih i francuskih snaga na ukrajinskom tlu, osiguravanje ukrajinskog zračnog prostora i mora te izgradnju oružanih snaga spremnih za budućnost.
U današnjim razgovorima detaljnije smo razmotrili i operativne mehanizme raspoređivanja snaga na terenu.
Uz planove za uspostavu koordinacijske jedinice, Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska će nakon prekida vatre uspostaviti i ‘vojna središta’ diljem Ukrajine, kako bi se omogućilo raspoređivanje snaga te izgradili zaštićeni objekti za smještaj oružja i vojne opreme u svrhu potpore obrambenim potrebama Ukrajine, napisali su iz ureda britanskog premijera.
Francuzi i Britanci će slati vojsku u Ukrajinu ako dođe do mirovnog sporazuma
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski stigao je na konferenciju za novinare u pratnji francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i britanskog premijera Keira Starmera, čime je započeo zajednički nastup trojice čelnika nakon sastanka u Parizu.
Na samom početku istaknuli su da je potpisana deklaracija o namjeri između triju zemalja, koja se odnosi na raspoređivanje multinacionalnih snaga u Ukrajini u slučaju postizanja mirovnog sporazuma s Rusijom.
Britanski premijer Keir Starmer izjavio je da će Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska uspostaviti vojne centre u Ukrajini ako dođe do mirovnog dogovora.
Naglasio je da je važno što se godina započinje zajedničkim nastupom europskih i američkih saveznika uz ukrajinskog predsjednika, s ciljem postizanja trajnog mira.
- Bliži smo tom cilju nego ikada prije, iako su najteži koraci još pred nama, rekao je Starmer, dodajući da je današnji sastanak bio vrlo konstruktivan te da se nadovezuje na značajan napredak u pregovorima proteklih dana i tjedana.
Prema njegovim riječima, svrha tzv. ‘koalicije voljnih‘ jest osigurati mir koji će potrajati te, u suradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama, dugoročno jamčiti sigurnost Ukrajine.
Starmer je istaknuo da potpisana deklaracija predstavlja ključan korak jer otvara put pravnom okviru unutar kojeg bi britanske, francuske i partnerske snage mogle djelovati na ukrajinskom teritoriju.
- Riječ je o dijelu naše čvrste i dugoročne predanosti Ukrajini, poručio je Starmer, dodavši da bi raspoređivanje snaga uključivalo osiguravanje ukrajinskog zračnog prostora i mora te obnovu i jačanje ukrajinskih oružanih snaga za budućnost.
Carl Bildt: SAD će vjerojatno koristiti sirovu silu protiv Danske
U objavi na X-u, bivši švedski premijer Carl Bildt odgovorio je na intervju s Stephenom Millerom, Trumpovim savjetnikom i bliskim suradnikom.
„Bijela kuća sada postaje još konkretnija u vezi sa svojim prijetnjama Grenlandu i Danskoj“, piše:
„Sada se čini vjerojatnim da ćemo u sljedećih šest mjeseci vidjeti Sjedinjene Države kako koriste sirovu silu protiv Danske.“
Podsjetimo i na to da je švedski premijer Ulf Kristersson u ponedjeljak stao u obranu Danske, poručivši da Stockholm "u potpunosti stoji uz našu susjednu zemlju". "Samo Danska i Grenland imaju pravo odlučivati o pitanjima koja se tiču Danske i Grenlanda. Švedska u potpunosti stoji uz našu susjednu zemlju", poručio je on na X-u.
Danske obavještajne službe u svom su izvješću krajem prošle godine navele da SAD koristi svoju gospodarsku moć kako bi "nametnuo svoju volju", ali i da prijeti vojnom silom čak i svojim saveznicima. Ova ocjena prvi je put da je Danska obrambena obavještajna služba (DDIS) uvrstila SAD među prijetnje toj zemlji. U izvješću se upozorava da se Danska "suočava sa sve ozbiljnijim prijetnjama i sigurnosno-političkim izazovima nego što je to bio slučaj dugi niz godina".
Natjecanje između velikih sila - Rusije, Kine i SAD-a - "sve se više odvija na Arktiku", koji dobiva na strateškoj važnosti uslijed rastućih napetosti između Rusije i Zapada, stoji u izvješću. "Pojačano nadmetanje velikih sila na Arktiku značajno je povećalo međunarodnu pozornost prema toj regiji", stoji u izvješću. "To se posebno odnosi na rastući interes Sjedinjenih Američkih Država za Grenland i njegovu važnost za nacionalnu sigurnost SAD-a", navodi se dalje.
"Istovremeno, ta pozornost povećava prijetnju od špijunaže, uključujući i kibernetičku špijunažu, kao i pokušaje dodatnog utjecaja na sve dijelove Kraljevine Danske", dodaje se. "Sjedinjene Američke Države koriste gospodarsku moć, uključujući prijetnje visokim carinama, kako bi nametnule svoju volju, a mogućnost primjene vojne sile - čak i protiv saveznika - više se ne može isključiti", navedeno je u izvješću.
Europski čelnici poslali poruku SAD-u: ‘Odluke su na na Danskoj i Grenlandu‘
Europski čelnici objavili su zajedničku izjavu te poručili: "Grenland pripada svom narodu"
"Grenland pripada svom narodu. Na Danskoj i Grenlandu, i samo na njima, je da donose odluke u vezi s Danskom i Grenlandom", navodi se.
Objava dolazi u ime šefova država Francuske, Njemačke, Italije, Poljske, Španjolske, Ujedinjenog Kraljevstva i Danske, prenosi danski Berlingske.
U deklaraciji se navodi da je Kraljevina Danska, uključujući Grenland, dio obrambenog saveza NATO-a.
"Sigurnost na Arktiku stoga se mora postići kolektivno u suradnji sa saveznicima NATO-a, uključujući Sjedinjene Države, poštivanjem načela Povelje UN-a, uključujući načela suvereniteta, teritorijalnog integriteta i nepovredivosti granica. Sjedinjene Američke Države značajan su partner u ovim naporima, kao saveznik NATO-a i putem obrambenog sporazuma između Kraljevine Danske i Sjedinjenih Američkih Država iz 1951. godine", stoji u izjavi.
Machado pohvalila Trumpa: ‘3. siječnja će ući u povijest‘
Venezuelska oporbena čelnica Maria Corina Machado, koja se prošle godine mjesecima skrivala, rekla je da je zahvalna na akciji Donalda Trumpa u Venezueli, nazvavši je "golemim korakom za čovječanstvo, za slobodu".
Pohvalila je američkog predsjednika zbog uhićenja autoritarnog vođe Nicolása Madura. "3. siječnja ući će u povijest kao dan kada je pravda pobijedila tiraniju", rekla je Machado u ponedjeljak za Fox News. "To je prekretnica", kazala je u video isječku intervjua koji je podijelila na platformi X, dodavši da je to značajno ne samo za venezuelski narod već "i za čovječanstvo, za slobodu i ljudsko dostojanstvo".
Američke snage napale su ciljeve u Venezueli, zarobile Madura i njegovu suprugu Ciliju Flores te ih dovele u Sjedinjene Države, gdje su sada suočeni sa sudskim postupkom zbog navodnih optužbi za krijumčarenje droge.
Nakon Madurova uhićenja, Machado je pozvala da se za predsjednika postavi oporbeni političar Edmund González Urrutia. Oporba i međunarodni promatrači smatraju da je 76-godišnji bivši diplomat pobijedio na predsjedničkim izborima 2024. godine, obilježenima optužbama za prijevaru. On se kandidirao samo zato što je popularnijoj Machado bilo zabranjeno sudjelovanje u predsjedničkoj utrci.
Trump je nedavno dao na znanje da Machado neće igrati vodeću ulogu u Venezueli. "Njoj bi bilo vrlo teško da bude vođa. Ona nema potporu u zemlji, a ne uživa ni poštovanje u zemlji", rekao je američki predsjednik.
U međuvremenu je Madurova odana zamjenica Delcy Rodríguez prisegnula kao vršiteljica dužnosti. Njezina vlada i dalje smatra Madura legitimnim šefom države.
Dobitnica Nobelove nagrade za mir María Corina Machado za Fox News je rekla da se Delcy Rodríguez "ne može vjerovati".
Trump: ‘Venezuelu prvo liječimo, tek onda izbori‘
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da ne očekuje nove izbore u Venezueli u sljedećih 30 dana. "Prvo moramo srediti zemlju. Ne možete imati izbore", rekao je za američku televiziju NBC News. "Trebat će neko vrijeme. Moramo liječiti zemlju dok se ne oporavi."
Venezuelska vlada i dalje smatra Nicolása Madura, kojega su američke snage u subotu pritvorile, legitimnim predsjednikom zemlje.
Prema venezuelskom ustavu u slučaju trajne predsjedničke odsutnosti potpredsjednik preuzima dužnost i mora organizirati nove izbore u roku od 30 dana. No ostaje nejasno smatra li novo vodstvo trenutačnu situaciju trajnom odsutnošću.
Delcy Rodríguez, koja je od 2018. Madurova potpredsjednica, u ponedjeljak je položila prisegu kao vršiteljica dužnosti predsjednika države. Vrhovni sud ju je tijekom vikenda zadužio da privremeno preuzme dužnosti šefa države.
Tijekom vikenda američke snage napale su ciljeve u Venezueli, zarobivši Madura i njegovu suprugu Ciliju Flores. U ponedjeljak su dovedeni u New York da bi se suočili s optužbama za navodna kaznena djela vezana uz drogu.
Što se događalo jučer?
Delcy Rodríguez prisegnula je kao privremena predsjednica Venezuele na sjednici parlamenta koja je započela zahtjevima za oslobađanje svrgnutog predsjednika Nicolása Madura iz američkog pritvora.
Rodríguez (56), potpredsjednica od 2018. godine, izjavila je kako je duboko potresena onim što je nazvala „otmicom” Madura i njegove supruge Cilie Flores, koje su američke snage privele u noćnoj akciji u subotu.
U dramatičnoj sceni u sudnici u New Yorku, dva sata ranije, Maduro je inzistirao da je i dalje predsjednik Venezuele, izjasnivši se nevinim po četiri točke optužnice koje uključuju trgovinu drogom i terorizam.
U međuvremenu su se Sjedinjene Države suočile s oštrim kritikama u Ujedinjenim narodima, no američki veleposlanik uzvratio je tvrdnjom da se najveće svjetske energetske rezerve ne mogu prepustiti „nelegitimnom vođi” i „bjeguncu od pravde”. Prije sudskog ročišta, Vijeće sigurnosti UN-a održalo je izvanrednu sjednicu o situaciji u Venezueli.
Veleposlanik Venezuele pri UN-u, Samuel Moncada, izjavio je da je njegova zemlja bila meta „nelegitimnog oružanog napada bez ikakvog pravnog opravdanja”.
Američki veleposlanik pri UN-u, Mike Waltz, opravdao je operaciju opisavši Madura kao „takozvanog, nelegitimnog predsjednika”. Dodao je da su SAD provele „kirurški preciznu policijsku operaciju” kako bi privele Madura, kojega je ponovno nazvao „bjeguncem od pravde”.
Maduro se tereti za urotu u okviru narko-terorizma, urotu za uvoz kokaina, posjedovanje automatskog oružja i eksplozivnih naprava te zavjeru za njihovo posjedovanje.
Tijekom sudskog ročišta u ponedjeljak poslijepodne, jedan je građanin iz publike počeo vikati Maduru na španjolskom da će „platiti” za ono što je učinio.
Maduro mu je uzvratio da je „oteti predsjednik” i „ratni zarobljenik”, prije nego što je, u lisicama i u pratnji supruge, odveden kroz stražnji izlaz sudnice. „Ja sam pristojan čovjek. I dalje sam predsjednik svoje zemlje”, rekao je ranije tijekom tridesetominutnog ročišta.
Sudac Alvin Hellerstein (92) prekinuo ga je riječima da će za opširnije izjave „biti vremena i mjesta”.
Samo nekoliko sati nakon subotnje operacije – u kojoj je više od 150 zrakoplova i 200 američkih pripadnika ušlo u Venezuelu – Trump je poručio da će SAD „upravljati” Venezuelom dok ne bude moguć „siguran, primjeren i razborit prijelaz vlasti”.
Kasnije u ponedjeljak, nakon dvosatnog povjerljivog brifinga u američkom Kongresu, čelnik demokratske manjine u Senatu Chuck Schumer izjavio je da je američki plan za upravljanje Venezuelom „nejasan, temeljen na pustom optimizmu i duboko nezadovoljavajući” te da nije dobio što je htio.
„Nisam dobio nikakva jamstva da nećemo pokušati isto u drugim zemljama”, rekao je. „Kad se Sjedinjene Države upuštaju u ovakve promjene režima i takozvanu izgradnju nacije, to se uvijek na kraju obije o glavu upravo SAD-u.”
Nedugo potom, predsjednik Zastupničkog doma Mike Johnson opisao je operaciju kao „odlučnu i opravdanu”.
„SAD su oduvijek zadržavale pravo uporabe sile radi zaštite nacionalnih interesa, sigurnosti američkog naroda i sprječavanja stalnih prijetnji vlastitoj sigurnosti”, rekao je.
Američki predjednik Donald Trump je također obećao da će američke naftne kompanije ući u zemlju, obnoviti infrastrukturu „i početi zarađivati novac za Venezuelu i njene građane”.
No, unatoč tvrdnjama američkog predsjednika, saveznici Nicolasa Madura i dalje drže ključne poluge vlasti.
U izjavi za američki magazin The Atlantic u nedjelju, nakon što je postalo jasno da će Delcy Rodríguez preuzeti dužnost, Trump ju je upozorio da bi mogla „platiti vrlo visoku cijenu, vjerojatno i veću od Madura”, ako „ne učini ono što je ispravno”.
Tijekom sjednice vlade, Rodríguez je naznačila spremnost na ograničenu suradnju sa SAD-om, poručivši: „Pozivamo vladu Sjedinjenih Država na suradnju na agendi usmjerenoj prema zajedničkom razvoju, u okviru međunarodnog prava.”
Tisuće Venezuelanaca okupile su se ispred Savezne zakonodavne palače kako bi izrazile potporu Maduru, njegovoj supruzi i privremenoj predsjednici Rodríguez tijekom njezine prisege.
Obraćajući se Nacionalnoj skupštini nakon polaganja prisege, Rodríguez je rekla da to čini „u boli”, zbog patnje izazvane „nelegitimnom vojnom agresijom”.
Zavjetovala se da će jamčiti mir u zemlji, „duhovni spokoj naroda, kao i njegovu gospodarsku i društvenu stabilnost”.
Skupštini se obratio i Madurův sin, izrazivši potporu roditeljima uz poruku da ih se „vrati” u Venezuelu.
Novoj predsjednici dao je „bezuvjetnu potporu”.
Sljedeće sudsko ročište u Madurovom slučaju zakazano je za 17. ožujka.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....