PORUKA BEOGRADU

Europski parlament usvaja rezoluciju o Vukovaru, evo što se traži od Srbije

U tekstu rezolucije se podsjeća na razaranje Vukovara tijekom Miloševićeve velikosrpske agresije te na teške zločine počinjene tijekom opsade

Europski parlament (ilustracija)

 Jean-christophe Verhaegen/Afp
U tekstu rezolucije se podsjeća na razaranje Vukovara tijekom Miloševićeve velikosrpske agresije te na teške zločine počinjene tijekom opsade

Europski parlament trebao bi u ponedjeljak na plenarnom zasjedanju raspraviti, a u četvrtak glasovati o posebnoj rezoluciji o Vukovaru.

Naziv prijedloga rezolucije je „Rezolucija Europskog parlamenta o 35. godišnjici pada i razaranja Vukovara“, a u ime svojih političkih skupina tekst su zajedno predložili Karlo Ressler iz EPP-a, Tonino Picula iz S&D-a, Stephen Nikola Bartulica iz ECR-a te Gordan Bosanac iz skupine Zelenih.

Potpora ovih četiriju stranaka bi trebala jamčiti da će tekst rezolucije biti izglasan, a zanimljivo je da među sponzorima nije skupina liberala (Renew).

U tekstu rezolucije se podsjeća na razaranje Vukovara tijekom Miloševićeve velikosrpske agresije te na teške zločine počinjene tijekom opsade i nakon pada Vukovara.

„Vukovar je prvi europski grad koji je nakon Drugog svjetskog rata doslovno razrušen u skoro tri mjeseca vojnoj opsadi i teškog bombardiranja koje pripada prošlosti“, stoji u tekstu.

image

Karlo Ressler

Josip Bandić/Cropix

Potom se navodi da su od razaranja Vukovara 1991. do genocida u Srebrenici 1995. počinjeni zločini zbog kojih se u Europi više nije mogla sama po sebi smatrati zagarantirana izreka „nikada više“, koja je izrečena nakon Drugog svjetskog rata.

U tekstu se podsjeća i na govor Slobodana Miloševića na Gazimestanu, kada je on najavljivao ratove koji su poslije uslijedili.

Ovom rezolucijom će se pozvati na uspostavu mira, da rane iz prošlosti ne budu razlog budućih podjela, ali i na potrebu otkrivanja istine o nestalima, prestanak veličanja osuđenih ratnih zločinaca i poštivanja žrtava kroz sjećanje na njih.

„1725 slučajeva nestalih iz vremena hrvatskog Domovinskog rata ostaje neriješeno više od tri desetljeća od završetka rata, uključujući 1341 osobu čija je sudbina nepoznata i 384 osobe čija je smrt potvrđena, ali čija mjesta pokopa nisu još uvijek locirana. Nastavak neizvjesnosti produljuje patnje njihovih obitelji i ostavlja otvorenima duboke ljudske rane. Utvrđivanje sudbine i dalje nestalih i lociranje tijela ubijenih, bez obzira na etničku pripadnost, temeljna je ljudska obveza i ključno za istinsko pomirenje”, piše u tekstu nacrta rezolucije.

Nazor: ‘Nije istina da je Vukovar namjerno žrtvovan‘

Posebno se spominju lokacije u kojima su pripadnici JNA i drugih srpskih postrojbi prebacivali zarobljenike, poput Stajićeva, Begejaca, Niša, Beograda, Novog Sada i Sremske Mitrovice, ali i tada okupirana područja u Hrvatskoj, kao Velepromet u Vukovaru.

Od Srbije se traži iskren angažman u naporima za otkrivanje istine o nestalima.

„Pozivamo na suradnju nadležnih vlasti kako bi se utvrdila sudbina nestalih, posebno pozivamo Srbiju da omogući pristup relevantnim ratnim arhivima, otvori sve dostupne informacije o lokaciji individualnih i masovnih grobnica, bori se protiv nekažnjivosti za ratne zločine, omogući identifikaciju i dostojanstveno vraćanje tijela žrtava njihovim obiteljima. Pozivamo Srbiju da konačno usvoji dugo najavljivan zakon o nestalim osobama na istinski inkluzivan i transparentan način”, navodi se u tekstu prijedloga rezolucije.

Pokretač ideje o ovoj rezoluciji Karlo Ressler vidi posebnu važnost u tome da se Vukovar aktualizira na europskoj razini.

“Vukovar je poseban nacionalni, povijesni i civilizacijski trenutak u vremenu za Hrvatsku koji povodom 35 godina od obljetnice pada grada zaslužuje po prvi put biti ozbiljno aktualiziran i na europskoj razini. U sebi nosi mnoge povijesne lekcije i za Hrvatsku, ali i za cijeli europski kontinent. Osjećam svojom dužnošću to i realizirati, zajedno s hrvatskim i europskim kolegama”, rekao je Ressler.

image

Tonino Picula

Cropix/Cropix

Tonino Picula, koji je i izvjestitelj za Srbiju, rekao je da je Vukovar važan za čitavu Europu, posebno u vrijeme rata u Ukrajini.

„Vukovar nije samo hrvatska rana, on je dio europske povijesti i europske savjesti. Trideset i pet godina nakon pada grada Europski parlament ovom rezolucijom potvrđuje ono što su međunarodni sudovi već utvrdili: Vukovar je bio žrtva agresije. Zločini na Ovčari, Veleprometu i u logorima u Srbiji nisu stvar tumačenja, to su utvrđene činjenice.

Važno je da rezoluciju podupiru političke grupacije različitih orijentacija. To pokazuje da sjećanje na Vukovar ne pripada samo jednoj zemlji ni jednoj političkoj opciji, nego da je Vukovar zajednička europska odgovornost”, rekao je Picula.

„Kao izvjestitelj Parlamenta za Srbiju naglašavam da je to sastavni dio njezina europskog puta. Ozbiljnog približavanja Uniji nema bez suočavanja s prošlošću. Javne počasti osuđenom ratnom zločincu, kakve smo nedavno vidjeli na Mladićevu sprovodu u Beogradu, pokazuju koliko je taj posao još nedovršen”, rekao je on.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
20. studeni 2026 17:56