Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu, posljednja sudska instanca kojoj se javljaju tisuće Europljana kojima zakonodavstvo njihovih zemalja nije pružilo očekivanu pravnu zaštitu, donijelo je presudu koja se već sada smatra povijesnom, a koja, de facto, omogućava poslodavcu da nadzire s kime se njegov radnik dopisuje preko interneta tijekom radnog vremena.
Poruke zaručnici
Parnicu je pokrenuo rumunjski inženjer Bogdan Mihai Barbulescu nakon što je dobio otkaz zbog dopisivanja sa zaručnicom i bratom tijekom radnog vremena. Uz otkaz mu je uručeno 45 stranica transkripata njegove komunikacije na Yahooovu servisu za poruke. Kompanija je tražila od Barbulescua da otvori račun na tom servisu da bi lakše komunicirao s klijentima, no on, čini se, nije znao da taj servis ne smije koristiti u privatne svrhe. Stoga je poslao nekoliko poruka bratu i zaručnici, zbog čega je dobio otkaz. Tvrtku je tužio jer je uvjeren da su mu povrijeđena ljudska prava, s obzirom na to da je jedini način na koji je kompanija mogla doći do podatka da se dopisuje s obitelji, pregledavanje njegovih poruka, čime su mu, ustvrdio je, grubo prekršili pravo na privatnost.
U obrazloženju presude Europski sud za ljudska prava utvrdio je da je poslodavac imao pravo pregledavati poruke svog zaposlenika “jer se morao uvjeriti da on tijekom radnog vremena obavlja profesionalne zadatke”. Drugim riječima, sud je ustoličio presedan prema kojem poslodavci mogu, bez straha od sankcija, ulaziti u privatne račune zaposlenika i kontrolirati njihovo komuniciranje putem interneta.
Navike na internetu
Psiholog prof. Goran Zec mnogo je vremena proveo istražujući naše navike i privatnost na internetu pa kaže da u ovom slučaju s jedne strane može razumjeti poslodavca.
- Koliko sam vidio, tvrtka je ušla na privatni račun preko računala koje je u njezinu vlasništvu, a na kojem je ostao autentičan račun radnika. To nije sporno, tvrtka ima pravo pristupati svom računalu - kaže Zec. No, nije mu jasno zašto bi bilo koja kompanija otpustila dobrog inženjera samo zato što je s “tvrtkinih resursa” poslao poruku zaručnici. Dodaje, također, da se slaže i s mišljenjem jednog suca čije je mišljenje suprotno od onog u presudi.
- U doba u kojem je internet ljudsko pravo, legalni okviri koji štite osobnu komunikaciju trebali bi biti dovoljno jaki da dokazivanje pristupanjem tuđem računu nije isplativa opcija - kaže Zec.
Priupitali smo Agenciju za zaštitu osobnih podataka (AZOP) za mišljenje o tome kako bi se u Hrvatskoj tretirala situacija u kojoj poslodavac nadzire privatnu komunikaciju zaposlenika. Kažu da će idućih dana proučiti presudu Suda jer njegove odluke obvezuju i Hrvatsku, kao potpisnicu Konvencije o ljudskim pravima. No, njihovo je preliminarno mišljenje da čitanje privatnih poruka zaposlenika predstavlja zadiranje u privatnost.
Posljedice u Hrvatskoj
“S aspekta zaštite osobnih podataka držimo da čitanjem poruka zaposlenika, ako je riječ o sadržajima privatne naravi, svakako dolazi do narušavanja privatnosti zaposlenika jer poslodavac na taj način zadire u privatni život svojih zaposlenika”, stoji u pismu koje nam je uputio ravnatelj AZOP-a Anto Rajkovača.
On ističe da će presuda, s obzirom na to da je riječ o visokopozicioniranom tijelu EU, svakako imati posljedice u Hrvatskoj, no kaže da to ne smije biti shvaćeno kao bezuvjetno odobrenje poslodavcima da pregledavaju privatne poruke zaposlenika. AZOP apelira da se ta i mnoga druga pitanja konačno reguliraju pravilnikom o informatičkoj sigurnosti.