BORBA PROTIV DEZINFORMACIJA

Finski stručnjak za provjeru činjenica: Svatko je odgovoran zaštititi svoj um

CROPIX

Mikka Salo

“Što je društvo više polarizirano, lakše je doći do takvih optužbi. No, ljudi u pravilu ne vole kada ih se vara. Postoje osobe koje biraju činjenice što im odgovaraju, ali one su napola izgubljene. Ako dobro objasnimo svoj proces, ljudi mu pristupaju otvoreno. Prihvatit će činjenicu ako dobro odradite svoj posao”, kaže Mikka Salo, lovac na lažne vijesti

Internet je trebao dovesti do nove kulturne i društvene renesanse, do novog skoka u obrazovanju i poslovanju, trebao je otvoriti prostor za javne rasprave i učiniti sva demokratska društva još slobodnijima, još otvorenijima za različite glasova i mišljenja, no to se nije dogodilo.

Internet, koji je bio zamišljen kao riznica cjelokupnog ljudskog znanja, danas je postao nepresušni izvor međusobno sukobljenih vijesti, tvrdnji i neprovjerenih činjenica. Umjesto da olakšava ljudima dolazak do točnih informacija, na temelju kojih mogu donositi racionalne odluke o izboru političara, ulaganjima, zdravlju ili brojnim drugim pitanjima, šarenilo neprovjerenih informacija svakom korisniku nudi na izbor činjenice koje će podržati njegova osobna uvjerenja.

Nalazimo se u izrazito polariziranom društvu, u izrazito polariziranom svijetu. Jesmo li za ili protiv cjepiva, za ili protiv Brexita, za ili protiv Trumpa, za ili protiv imigranata... sva se složena pitanja svode na da/ne odgovore.

Objektivni izvjestitelj

Tradicionalni mediji imali su ulogu objektivnog i nepristranog izvjestitelja, nekoga čija je uloga bila ustvrditi činjenice, prenijeti mišljenja i analize relevantnih stručnjaka te što je moguće objektivnije predstaviti predviđanja mogućih ishoda pojedinih političkih odluka. No, povjerenje u velike medije sve je manje, a sve se više informacija preuzima iz izvora koji ne provjeravaju ili samo ovlaš provjeravaju činjenice.

S druge strane, sve je više organizacija i stranica koje se bave takozvanim fact-checkingom, stručnom provjerom činjenica, čiji je cilj pomoći građanima da odvoje “žito od kukolja” i lakše prepoznaju tko im plasira neistine, namjerno ili nenamjerno, a kojim informacijama mogu vjerovati. Kako bi doznali mogu li uopće takve stranice pomoći, koja je njihova uloga i kako se uopće nositi s dezinformacijama u modernom društvu, razgovarali smo s jednim od vodećih svjetskih fact-checkera Mikkom Salom.

Mikko Salo mladoliki je finski stručnjak i osnivač Faktabaarija, finske stranice koja se, poput hrvatskog Faktografa, bavi provjerom činjenica. Osim što je i predsjednik finske nevladine organizacije za transparentnost, Salo je i član Visoke stručne skupine Europske komisije za medijsku pismenost. U Zagreb će stići sljedećeg tjedna, povodom 2. Dana medijske pismenosti, a 11. travnja održat će predavanje za studente FPZG-a.

Stranice koje se bave provjerom činjenica često se nalaze na udaru kritičara koji tvrde da su pristrane, budući da činjenice često idu na ruku jednoj strani. S obzirom na masu “alternativnih” činjenica koje su dostupne na internetu, zanimalo nas je kako se Faktabaari nosi s takvim optužbama.

“Što je društvo više polarizirano, lakše je doći do takvih optužbi”, rekao nam je Salo i objasnio da je njegov primarni cilj provjeru činjenica raditi što je transparentnije moguće. “Svaka provjera činjenica kasni za originalnom objavom. Ako je provjeravamo na pedagoški način, ‘evo kako sam došao do istine ili najbliže moguće istini u ovom slučaju’, ljudi će razumjeti. Ljudi u pravilu ne vole kada ih se vara. Postoje ljudi koji biraju činjenice koje im odgovaraju, ali ti su ljudi napola izgubljeni. Ako dobro objasnimo svoj proces, ljudi mu pristupaju otvoreno. Prihvatit će činjenicu ako dobro odradite svoj posao, ako jasno pokažete što ste učinili i kako ste došli do zaključka.”

Salo ističe da nije svaka provjera činjenica nešto što pobija tvrdnje iznesene u medijima. “Nekad se pokaže i da je nešto točno - ne pokušavamo dovesti do unaprijed odlučenog zaključka”, kazao nam je, no i dodao da je njihov uspjeh vjerojatno i pitanje kulture društva. “Neke su stvari učinkovite u jednoj zemlji, druge u drugoj, ali ne postoji alternativa potpunoj transparentnosti.”

Jedan od najvećih problema nezavisnih novinarskih organizacija i organizacija koje se bave provjerom činjenica je financiranje. “Provjera činjenica je javna usluga, nije profitabilna”, rekao nam je Salo. No, bilo kakva sponzorstva za sobom povlače pitanje pristranosti u radu. Međunarodna udruga fact-checking odbila je, primjerice, sredstva Europske komisije. No, Salo smatra da Europa može pomoći s tehničke strane.

“Europa je jedini kredibilni partner koji može pregovarati s tehnološkim divovima”, pojasnio nam je. Dok su male zemlje poput Hrvatske, pa čak i Finske, nebitni faktori za velike društvene mreže poput Facebooka, Europska unija je bitan financijski faktor kojeg Google i Facebook moraju shvatiti ozbiljno.

“Mislim da platforme društvenih medija osjećaju velik pritisak, jer se boje. Sigurno će im doći neki oblik zakonske regulative, iako će se time baviti tek sljedeći sastav Europske komisije. Imaju vrlo velik interes da ne bude velikih problema u nadolazećim izborima za Europski parlament. S tim platformama, doduše, ključna je riječ ‘privatnost’ - mikrotargetiranje”, objasnio nam je Salo, misleći na praksu oglašivača poput Facebooka da oglase prikazuje malim, precizno definiranim skupinama ljudi.

Iako je Facebook prošli tjedan najavio kako će sve političke oglase držati u javno dostupnoj bazi, kojoj će moći pristupiti i mediji, ali i svi zainteresirani građani, i dalje je odlučio zadržati za sebe neke od ključnih informacija - koga je točno politička stranka “ciljala” s tim oglasima, što bi moglo biti jedno od bitnih pitanja predizbornih kampanja. “Mislim da su već dugo pod pritiskom da objave i te informacije. Oni tvrde da se tu radi o privatnosti korisnika. Po meni, to nije potpuna transparentnost, to nije odgovornost, i dalje im moramo u potpunosti vjerovati na riječ”, kazao nam je Salo.

Dotakli smo se i zastarjele zakonske regulative koja bi se trebala baviti oglašavanjem na društvenim mrežama. Rijetko koja europska država ima spreman regulatorni okvir koji tretira društvene mreže poput ostalih platformi za oglašavanje. Usprkos glasnim apelima GONG-a u Hrvatskoj proteklih tjedana, Državno izborno povjerenstvo neće se baviti oglašavanjem na Facebooku, bez obzira na to što je Jutarnji list već ukazao na zlouporabe oglašavanja te platforme na zadnjim izborima u Hrvatskoj. Slična je situacija i u drugim državama EU.

EU mora djelovati

“Bojim se da je borba protiv takvih zlouporaba prepuštena na milost civilnog društva i novinarstva” rekao nam je Salo. “Znamo da postoji premalo regulativa o tom pitanju i tek se polagano razvijaju. Mislim da su i ti najnoviji napori samo pokušaj da se platforme malo pripitomi. Ispitujemo političare, jesu li svjesni tih problema. Oni koriste društvene medije i sami ciljaju korisnike na društvenim mrežama, a njihova svijest o problemu ubrzano raste. Ovo su velike teme na europskoj razini, ali na nacionalnim razinama moramo pribjeći brzim, barem privremenim rješenjima. Problem je to što se društveni mediji koriste kao izgovor da se riješe drugi problemi, da se ograniči sloboda govora, i stoga EU mora djelovati sveobuhvatno.”

Salo je napomenuo da je na razini Unije već odrađeno mnogo debata na tu temu. “Stručna skupina pozvala je na holistički pristup. Potrebne su nam masivne količine medijske pismenosti, kvalitetnog novinarstva, mreža za provjeru činjenica. Raspoloživa sredstva za financiranje medija i medijske pismenosti su dosta malena”, kazao je i vratio se na tezu kako je najveći aktualni problem polarizacija društva. “Možete se poigravati njome na društvenim medijima i onda je možete pogoršati. To je nešto što se mora uzeti u obzir.”

Problemi regije u kojoj se nalazi Hrvatska, posebno ranjive na dezinformacije i polarizaciju, različiti su od problema s kojima se suočava Finska. “U Finskoj imamo koncept potpune sigurnosti - možete mobilizirati cijele sektore društva i ljudi imaju relativno dobru razinu općeg obrazovanja”, istaknuo je. Finskom je društvu tako znatno lakše suprotstaviti se pokušajima dezinformacija i predstavljanja lažnih “činjenica”.

U konačnici, nema lakog rješenja, govori nam Salo. “Svi moraju doprinijeti višem cilju. To je pitanje demokracije i pitanje vrijednosti. U kratkom roku odgovornost pada na sve novinare da odrade svoj dio posla i da ga odrade što bolje mogu, a strukturalne promjene ćemo morati pričekati. Svatko je odgovoran zaštititi svoj um i biti kritičan spram informacija. Istovremeno, ne smijemo postati depresivni i pasivni. Ne postoji srebrni metak koji bi riješio sve.”

U suradnji s Finskim veleposlanstvom u Hrvatsku povodom 2. Dana medijske pismenosti dolazi Mikko Salo, jedan od suosnivača finske fact-checking organizacije Faktabaari i savjetnik Europske komisije za pitanja lažnih vijesti i sprječavanje online dezinformacija. U četvrtak, 11. travnja Mikko Salo će održati održati dva predavanja: na Fakultetu političkih znanosti u 13:45 te u Hrvatskom novinarskom društvu u 18 sati.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo