Svake večeri u 19 sati prosvjednici se vraćaju na isti trg u glavnom gradu Albanije, Tirani, noseći iste simbole i iznoseći iste zahtjeve. Više od tri tjedna neprekidnih svakodnevnih prosvjeda pretvorilo je „Flamingo revoluciju" u najveći građanski prosvjedni pokret u Albaniji od pada komunizma.
Sve je počelo kada je projekt izgradnje luksuznog turističkog kompleksa u Zvërnecu, zaštićenom priobalnom području na jugu Albanije, koji je odobrila vlada, izazvao prosvjede koji su ubrzo prerasli u širi politički pokret.
U početku potaknuti brigom za zaštitu okoliša, prosvjedi su se proširili i na druge zahtjeve, uključujući pozive na ostavku premijera Edija Rame. Rama odbacuje tvrdnje da se nemiri mogu objasniti isključivo nezadovoljstvom domaćom politikom. Umjesto toga, smatra da se prosvjedi odvijaju u okviru, kako kaže, „hibridnog rata", potaknutog vanjskim utjecajima i digitalnim manipulacijama.
Kushnerovo luksuzno odmaralište
Prema Raminim riječima, kontroverza je privukla međunarodnu pozornost tek nakon što je povezana s Jaredom Kushnerom, zetom američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji planira izgradnju luksuznog turističkog kompleksa u Zvërnecu.
„Svijet se nije probudio zbog sudbine Narte, nego zbog imena Jareda Kushnera“, rekao je Rama na sastanku zastupničke skupine Socijalističke stranke 20. lipnja. Premijer tvrdi da je ono što naziva „digitalnim ciklonom“ omogućilo da prosvjedi budu pojačani djelovanjem širokog spektra vanjskih aktera, uključujući protivnike Donalda Trumpa, proizraelske skupine i, kako kaže, „digitalne plaćenike“ koje financiraju pojedine države. „Identificirani su akteri koje podupiru države, uključujući i one iz Irana“, rekao je Rama.
Odjeci komunističke prošlosti Albanije
Jonila Godole, stručnjakinja za političku komunikaciju i kolektivno pamćenje sa Sveučilišta u Tirani, smatra da Ramino tumačenje prosvjeda odražava dobro poznatu komunikacijsku strategiju: skretanje pozornosti sa zahtjeva prosvjednika na navodne sile koje stoje iza njih.
„Kada se građanski prosvjed predstavlja kao iranski, antiizraelski ili kao djelo Trumpovih protivnika, pozornost se udaljava od onoga što prosvjednici traže. Rasprava se prebacuje na navodne autore prosvjeda – vanjskog neprijatelja", rekla je za Deutsche Welle.
Godole smatra da se u Raminoj retorici mogu prepoznati odjeci komunističke prošlosti Albanije. Tijekom komunističkog razdoblja političko neslaganje redovito je predstavljano kao rezultat djelovanja neprijateljskih stranih sila.
Mogu li algoritmi objasniti prosvjed?
Profesor i teoretičar komunikacija Artan Fuga smatra da pripisivanje prosvjeda algoritmima predstavlja miješanje sredstva s uzrokom. Digitalne platforme, kaže on, mogu ubrzati širenje informacija, ali ne mogu objasniti zbog čega građani izlaze na ulice.
‘Flamingo revolucija‘ trese Albaniju, priča je zabrinula i Bruxelles. Neki krive Iran, Grčku, BiH...
„Algoritam je dio komunikacijskog okruženja. On može ubrzati širenje poruka, pojačati emocije i povećati vidljivost. Ali nije uzrok društvenog nezadovoljstva“, rekao je za DW.
Napetosti su se gomilale godinama
Za mnoge promatrače prijelomni trenutak nije se dogodio na internetu, nego na plaži u Zvërnecu 30. svibnja. Pred kamerama mobilnih telefona i u prisutnosti policije, privatno osiguranje vuklo je jednog prosvjednika po pijesku. Snimka se brzo proširila društvenim mrežama i prosvjed koji je počeo kao ekološki prerastao je u širu nacionalnu raspravu o vlasti, odgovornosti i vladavini prava, kako navodi Deutsche Welle.
Artan Fuga smatra da su ti prizori odjeknuli u javnosti zato što su ogolili napetosti koje su se u albanskom društvu gomilale godinama. „To je bio šokantan trenutak za albansku javnost", rekao je Fuga. „Ta scena razotkrila je odnos između građana i države, između pojedinca i njegovih prava, kao i sukob privatnih interesa i javnog dobra.“
Više od ekološkog prosvjeda
Politolog Blendi Kajsiu smatra da prosvjedi ukazuju na puno dublju krizu od spora oko zaštite okoliša. Prema njegovu mišljenju, ono što ujedinjuje prosvjednike nije zajednička ideologija, nego zajedničko odbacivanje političkog modela u Albaniji.
„Svjedočimo dubokoj krizi albanskog demokratskog modela. Ono što danas povezuje ove prosvjednike više nije ideologija, nego uvjerenje da ih politički sustav više ne predstavlja“, rekao je za DW.
Kajsiu smatra da prosvjednici pokušavaju vratiti javni prostor za koji vjeruju da je postupno stavljen pod kontrolu uskih političkih i privatnih interesa. „Ograda podignuta u Zvërnecu postala je fizička manifestacija onoga što mnogi građani smatraju da se dogodilo s kabinetom premijera, parlamentom i političkim strankama – da su ih zatvorili njihovi ‘vlasnici‘.“
Izvan granica Albanije
Rasprava je stigla i do Europske unije. U svojoj posljednjoj rezoluciji o napretku Albanije, Europski parlament izrazio je „ozbiljnu zabrinutost“ zbog događanja u zaštićenom području Vjosa–Narta i pozvao na hitan moratorij na izdavanje novih dozvola i izvođenje građevinskih radova u zaštićenim područjima. U rezoluciji se navodi da zaštita okoliša i vladavina prava ostaju sastavni dio obveza Albanije u procesu pristupanja Europskoj uniji.
Jonila Godole smatra da rezolucija Europskog parlamenta pokazuje da su europske institucije prepoznale ekološku dimenziju i pitanja vladavine prava u ovom sporu. Međutim, upozorava i da predstavljanje prosvjeda kroz retoriku o hibridnim prijetnjama i stranom miješanju može skrenuti međunarodnu pozornost s demokratskih zahtjeva prosvjednika na pitanja sigurnosti i stabilnosti.
„Europa godinama poziva na jačanje civilnog društva kako bi se ojačala demokracija“, rekla je Godole. „Danas Albanija ima snažno civilno društvo koje se mobiliziralo u dosad nezabilježenim razmjerima, a ipak je međunarodna potpora toj mobilizaciji vrlo slaba. Postavlja se pitanje je li civilno društvo dobrodošlo samo kada je slabo, a ne i kada postane stvarni politički akter.“
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....