Desničar Flávio Bolsonaro pobijedio je u prvom krugu predsjedničkih izbora u Brazilu, nadmašivši aktualnog ljevičarskog predsjednika Luiza Inácija Lulu da Silvu. Ipak, nije osvojio više od 50 posto glasova potrebnih za pobjedu već u prvom krugu.
Odluka će stoga pasti u drugom krugu 25. listopada, u kojem će se ponovno sučeliti Bolsonaro i Lula.
Flávio Bolsonaro sin je bivšeg desničarskog predsjednika Jaira Bolsonara, koji služi 27-godišnju zatvorsku kaznu zbog organiziranja neuspjelog pokušaja državnog udara nakon poraza na prethodnim predsjedničkim izborima.
Utrka je bila tijesna, a ankete su tijekom čitave kampanje davale prednost predsjedniku Luli.
Međutim, nakon prebrojenih 98,81 posto glasova, Bolsonaro je osvojio 47,24 posto, a Lula 44,91 posto, što su mnogi Lulini pristaše ali i nezavisni promatrači doživjeli kao svojevrsni šok.
Bolsonarov rezultat nadmašio je očekivanja i uvelike mijenja početnu poziciju uoči drugog kruga. Nekoliko kandidata koji su ispali u prvom krugu pripada desnici, zbog čega se Bolsonaro sada čini favoritom za pridobivanje većeg dijela njihovih birača.
Većina zemalja Latinske Amerike u međuvremenu je izabrala desne predsjednike sklonije administraciji Donalda Trumpa. Drugi krug pokazat će hoće li tim putem krenuti i Brazil, najveća i najmnogoljudnija država te najveće gospodarstvo Latinske Amerike.
Nakon što je glasao, 80-godišnji Lula poručio je da Brazil bira između demokracije i "barbarstva".
Bolsonaro (45) izjavio je da želi "osloboditi brazilski narod".
Kandidati
Lula i Bolsonaro dva su najveća imena današnje brazilske politike, svaki na svojem kraju političkog spektra, a njihova je utrka ponovno duboko polarizirala zemlju.
Naš reporter Đino Kolega boravi u Brazilu odakle je za Jutarnji pratio izbornu kampanju.
Suverenitet, kriminal, gospodarstvo i korupcija nametnuli su se kao glavne teme kampanje i najveće brige birača.
Lula najveću potporu tradicionalno uživa na siromašnijem sjeveroistoku Brazila, među biračima s nižim prihodima, katolicima i ženama.
Traži svoj četvrti predsjednički mandat. Prvi je put izabran 2002., zatim ponovno 2006., a nakon dulje stanke vratio se na vlast 2022. godine. Tada je Jaira Bolsonara pobijedio s razlikom manjom od dva postotna boda, u najtješnjoj predsjedničkoj utrci u brazilskoj povijesti.
Nakon tih izbora Bolsonarovi pristaše 8. siječnja 2023. upale su u sjedišta državnih institucija i demolirale ih.
Jairu Bolsonaru kandidatura je bila zabranjena i prije nego što je završio u zatvoru, pa je za svojeg političkog nasljednika podržao najstarijeg sina Flávija. Bolsonarova supruga Michelle Bolsonaro u nedjelju je, pak, izabrana u Senat.
Flávio Bolsonaro obećao je da će, pobijedi li na izborima, pomilovati oca i njegove pristaše odgovorne za nerede 8. siječnja.
Najveću potporu uživa na jugu Brazila te među imućnijim biračima i evangelicima.
Odnosi Brazila i SAD-a
Predsjednik brazilskog Vrhovnog izbornog suda u nedjelju je objavio da tijekom izbora nisu pronađeni dokazi o stranom upletanju.
Lula je tijekom kampanje suverenitet pretvorio u jedan od njezinih glavnih motiva, a Sjedinjene Države povremeno je optuživao za pokušaje miješanja u brazilske izbore i utjecanja na njihov ishod. Obećao je i povećanje izdvajanja za obranu.
Flávio Bolsonaro početkom godine uspješno je lobirao u Washingtonu da se dvije najveće brazilske kriminalne organizacije proglase terorističkim organizacijama.
Brazil je u srpnju odbio izdati vize dvojici dužnosnika američkog State Departmenta za koje je tvrdio da pokušavaju potkopati povjerenje u brazilski izborni sustav. Washington je te optužbe nazvao "neutemeljenima". Prethodno je Flávio Bolsonaro, prema medijskim izvještajima, skupini stranih diplomata rekao da brazilski elektronički glasački uređaji imaju isto podrijetlo kao oni u Venezueli, što nije točno, navodi BBC.
Donald Trump prošle je godine suđenje Jairu Bolsonaru zbog pokušaja državnog udara iskoristio kao obrazloženje za uvođenje carina Brazilu te sankcija nekim visokim brazilskim dužnosnicima i sucima.
Pobjeda Flávija Bolsonara vjerojatno bi približila Brazil američkoj koaliciji "Shield of Americas", usmjerenoj protiv trgovine drogom, te općenito snažnije vezala Brazil uz Sjedinjene Države.
Bolsonaro je ipak obećao zadržati "ekonomski pragmatičan" odnos s Kinom. Kina je prestigla SAD i postala najveći brazilski trgovinski partner, a golemo kinesko tržište ključno je za brazilski izvoz soje i govedine.
Ključne teme kampanje
Korupcija je ponovno izbila u prvi plan nakon skandala povezanog sa zatvorenim bankarom Danielom Vorcarom, koji je organizirao jednu od najvećih financijskih prijevara u povijesti Brazila, a slučaj je zahvatio istaknute osobe s različitih strana političkog spektra.
Flávio Bolsonaro priznao je da je od Vorcara tražio novac za financiranje biografskog filma o svojem ocu nakon što su u javnost procurile audiosnimke na kojima se čuje kako traži 134 milijuna reala, odnosno oko 25,9 milijuna dolara.
Skandal je posredno pogodio i Lulu nakon što je policija ustvrdila da je Vorcaro kontaktirao suca Vrhovnog suda Alexandrea de Moraesa i tražio njegovu pomoć kako bi izbjegao uhićenje. Moraes odbacuje bilo kakvu odgovornost.
Moraesa nije imenovao Lula, ali ga se često doživljava kao njegova saveznika, među ostalim i zato što je predsjedao sudskim postupkom protiv Jaira Bolsonara zbog pokušaja državnog udara.
Kriminal i osjećaj nesigurnosti također su bili među glavnim brigama birača. Stopa ubojstava u Brazilu pala je, ali je porastao ulični kriminal koji građani neposredno osjećaju, poput krađa mobitela. Nasilje i trgovina drogom i dalje su među najvećim problemima zemlje.
Flávio Bolsonaro obećao je brazilske kriminalne organizacije proglasiti terorističkima i graditi zatvore maksimalne sigurnosti po uzoru na one u El Salvadoru. Njegov je otac tijekom svojeg predsjedničkog mandata ublažio ograničenja za posjedovanje oružja.
Na brazilskim predsjedničkim izborima pravo glasa ima oko 160 milijuna ljudi
Lula je kritizirao američku odluku da brazilske bande proglasi terorističkim organizacijama, ali je njegova vlada pokrenula niz reformi usmjerenih na financijske mreže organiziranog kriminala, učinkovitije istrage ubojstava i ulaganja u zatvorski sustav.
Jedna od presudnih tema kampanje bilo je i gospodarstvo. Brazil se suočava s visokom zaduženošću građana i usporavanjem gospodarskog rasta.
Lulina politička ostavština uvelike počiva na socijalnim programima, prije svega na Bolsi Família, programu novčanih potpora obiteljima koji je povezan s obvezom školovanja djece i korištenjem zdravstvenih usluga poput cijepljenja. Njegove su vlade ulagale i u širenje mreže sveučilišta. Tim se programima pripisuje zasluga za izvlačenje milijuna Brazilaca iz siromaštva.
Lula zagovara i veća ulaganja u podatkovne centre te iskorištavanje brazilskih bogatih nalazišta rijetkih zemnih elemenata, uz snažnu ulogu države kako bi što veći dio gospodarske koristi ostao u Brazilu.
Podržao je i istraživanja mogućih nalazišta nafte u blizini ušća Amazone, što je izazvalo protivljenje ekoloških organizacija. Istodobno, njegova vlada pooštrila je zaštitu okoliša i smanjila stopu krčenja Amazonske prašume, koja je znatno porasla tijekom mandata Jaira Bolsonara.
Flávio Bolsonaro, s druge strane, obećava ograničenje javnog duga, rezanje državne potrošnje i reviziju socijalnih programa, uz snažniji razvoj sektora kritičnih mineralnih sirovina.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....