Repovi “azovskog incidenta” tek su se počeli vući. Sve je još jako friško nakon što su Rusi ovaj vikend “priveli” tri ukrajinska ratna broda s posadom (Rusi im sada sude za nelegalni upad preko granice i mogu dobiti i do 6 godina zatvora) jer su, prema mišljenju Rusa, ušli u njihove teritorijalne vode kod - anektiranog - Krima na putu prema ukrajinskoj luci Mariupolj u hermetičkome Azovskome moru.
Ukrajinci, pak, ne priznaju rusko otimanje svog poluotoka, smatraju da nisu narušili nikakva međunarodna pomorska pravila te su optužili Rusiju za agresiju, a ona njih za provokaciju. Ukrajinci tvrde da su ih Rusi “napaIi” u međunarodnim vodama Crnog mora - 12 milja (22,2 km) od obale Krima, prema koordinatama 44°51’00.0”N i 36°23’24.0”E.
Dakle, ionako napeti ukrajinsko-ruski odnosi dodatno su se zaoštrili. Očito su i jedna i druga strana odlučile kako je došlo vrijeme da se povuku ozbiljniji potezi kako ova sapunica, koja traje još od početka 2014. godine, ne bi ušla u tzv. zamrznuti konflikt. Kako se čini, dobro je došla objema stranama koje sada u svojim zemljama vode žestoki propagandni rat.
Histerija
Antiruska odnosno antiukrajinska histerija u obje je zemlje dosegnula vrhunac, iako su situacije prilično različite - Krim je anektiran, a na istoku Ukrajine osnovane su dvije proruske separatističke paradržave. Doduše, ne treba u svemu amnestirati ni Ukrajince, ali činjenice o otimačini su nepobitne. Ono što je evidentno jest da Rusi žele nadzirati Azovsko more i smatraju da je Kerčki tjesnac, koji su prije dijelili s Ukrajinom, zapravo njihov pa su ionako uski prolaz (od 4 do 14 km), mostom koji su sagradili kako bi povezali rusko kopno s Krimom, sveli na još uži za prolazak brodova.
Tako u potpunosti mogu kontrolirati tko, što i kada ulazi u to malo more, najpliće na svijetu, prema ukrajinskim lukama Mariupolj i Berdjansk, ali i usko obalno područje uz rusku granicu koje kontroliraju proruski pobunjenici. Time bi Rusija zapravo odsjekla Ukrajincima mogućnost da se koriste Azovskim morem na ravnopravnim i punopravnim osnovama, a ionako ekonomski devastiranu te ratom, ali i korupcijom u najvišim ešalonima vlasti razorenu Ukrajinu to bi dodatno oslabilo ne samo u ekonomskom, nego i u strateško-političkom smislu. Podsjetimo, pobunjenici su došli na prilaze Mariupolju i na sve su ga načine željeli pripojiti svojoj fantomskoj Donjeckoj narodnoj republici, ali ipak nisu uspjeli.
Ribarenje
No, Rusija je pokazala da ni po koju cijenu ne želi jaču vojnu prisutnost Ukrajine na tome moru, iako su oni u posljednje vrijeme tamo razmjestili priličan broj svojih ratnih brodova iz Crnomorske flote. Zbog toga nije došlo ni do sporazuma o ribarenju između dviju država. Važno je ipak napomenuti da nikad nije postignut dogovor o jasnom teritorijalnom razgraničenju na tom moru između dviju država jer to more niti nema međunarodne vode.
Ruski politolog Aleksandar Milov kaže kako je Putinov cilj od Azovskog mora učiniti “rusko” more te potpuno istisnuti ili onemogućiti Ukrajince u korištenju mora. Neki zapadni analitičari smatraju kako je Vladimir Putin iskoristio trenutak da zakuha odnose dok se EU bavi problemima Brexita pa im nije do Ukrajine, a računa ni da Nijemci neće reagirati zbog Sjevernog toka 2 (u Moskvi kažu da im je to važnije od bilo kakve Ukrajine).
Osim toga, Putin je nazvao Angelu Merkel tražeći od nje da “smiri agresivne Ukrajince” te da Zapad “ne gura Porošenka u avanturu”. Rusi navode da je Trump tek dva dana poslije reagirao “da se njemu ne sviđa što se događa”, ali je Mike Pompeo bio izravniji - osudio je “agresivno djelovanje Rusije”.
Danas Rusi Kerčki tjesnac smatraju ruskim, a Ukrajinci - i međunarodna zajednica - međunarodnim prolazom. Rusi su pitanje incidenta iznijeli na Vijeću sigurnosti UN-a, ali su doživjeli blag poraz - nije donesena nikakva rezolucija, pogotovo ne osuđujuća, a većina je članica glasovala da Ukrajinci nisu povrijedili rusku granicu. Osim toga, Rusija pomno prati svako jače približavanje Ukrajine Zapadu i čim stignu neki pozitivni signali iz Bruxellesa prema Kijevu, ide za tim da destabilizira i prodrma ionako rovitu unutarnju političku scenu, ne dopuštajući Ukrajini da se stabilizira.
Uz to aktivira tamošnje nacionalističke radikale koji im služe za diskreditaciju vlasti, a iz zapadnjačke perspektive djeluju doista odiozno. Ovaj incident dodatno će povećati kaos i još više radikalizirati ukrajinsku političku scenu, što samo može od Ukrajine učiniti najtežega europskog bolesnika kojega se treba riješiti.
Pad rejtinga
Putinu je Ukrajina kost u grlu, a tamošnja politika i mediji o Petru Porošenku sve više govore kao o “hunti” koju treba rušiti. U Moskvi djeluje i nekakav Komitet za spas Ukrajine, koji predvodi bivši zastupnik stranke Regija odbjegloga predsjednika Viktora Janukoviča - Vladimir Olejnik.
No, činjenica je da je Petru Porošenku rejting prije predsjedničkih izbora (31. ožujka) vrlo diskutabilan pa mu je ovo dobro došlo da ga popravi. Osim toga, uveo je izvanredno stanje u Ukrajini. Neki oporbeni političari strahuju da želi onemogućiti normalno odvijanje predizborne kampanje.
Rusija će razmjestiti nove raketne sustave na Krimu
Rusija je u srijedu priopćila da na Krimu planira razmjestiti više svojih naprednih raketnih sustava zemlja-zrak S-400, prenosi Reuters i podsjeća na porast napetosti s Ukrajinom nakon što je Moskva zaplijenila tri ukrajinska broda i zatočila posadu.
Ruske agencije, pozivajući se na glasnogovornika ruskog južnog vojnog okruga Vadima Astafjeva, prenose da će na Krim uskoro stići novi bataljun projektila S-400 te da će biti operabilni do kraja godine.
Rusija još od aneksije Krima 2014. u to područje razmješta novo naoružanje i opremu, a novinar Reutersa s Krima javlja da je danas iz Crnog prema Azovskom moru, koje koriste i Rusija i Ukrajina, isplovio ruski čistač mina.
Razmještanje novih projektila na Krimu je najvjerojatnije bilo dugo planirano, no trenutak te objave je očito poslužio da se Ukrajini i Zapadu pošalje poruka da će Rusija braniti ono što smatra svojim teritorijem i svojim vodama.
Na Krimu se već nalaze tri bataljuna protuzračnih raketnih sustava koji imaju domet do 400 kilometara, što Rusiji omogućava kontrolu nad velikom dijelom zračnog prostora iznad Crnog mora. (Hina)
S-400 raketni sustav na paradi za Dan pobjede