Švedska novinarka Christina Doctare u utorak se navečer na prosvjedu protiv dodjele Nobelove nagrade Peteru Handkeu u Stockholmu javno odrekla i vratila svog Nobela.
- Jesam, ja sam dobila Nobelovu nagradu 1988. kao član mirovnih snaga Ujedinjenih naroda. Ali, vraćam je večeras. Svjedokinja sam onoga što se događalo za vrijeme rata na Balkanu. Bila sam tamo i nisam mogla pomisliti da ću 27 godina poslije stajati ovdje i svjedočiti da se upravo ovo dogodilo. Handke je netko tko negira sve što sam iskusila i vrlo sam uznemirena jer je ovdje riječ o genocidu. Dok god živim, svjedočit ću kako se istina o užasnom ratu nikada ne bi negirala - rekla je okupljenima sinoć u Stockholmu dok je švedski kralj uručivao Nobela Peteru Handkeu, prenosi Radio Sarajevo.
Prosvjednici u Stockholmu
Na prosvjedu se okupilo stotine ljudi, među kojima su bile i majke Srebrenice i bivši logoraši, koji su izražavali nezadovoljstvo što je ove godine Nobelovu nagradu za književnost dobio čovjek koji negira genocid u Srebrenici, opsadu Sarajeva, granatiranje Dubrovnika, a bio je i velik prijatelj Slobodana Miloševića.
76-godišnja Doctare po struci je liječnica opće prakse, ali radi kao novinarka i aktivistica. Neko je vrijeme radila kao pedijatrica i bila je prva žena iz Švedske koja je služila u snagama Ujedinjenih naroda. Godine 1974. bila je raspoređena na Cipru nakon čega je obavljala službu zastupnika u Gradskom vijeću u Stockholmu, a potom je bila savjetnica švedskog državnog Nacionalnog savjeta za zdravlje.
Početkom rata s UN-om je stigla u Bosnu i Hercegovinu. Već 1992. godine postaje prva koja je prijavila da se u BiH događa sustavno seksualno nasilje, silovanje žena i djevojčica, piše Radio Sarajevo.
Prosvjednici u Stockholmu
Prosvjedi u Stockholmu, Handkeu uručena Nobelova nagrada
Prosvjednici su u utorak na hladnoći u Stockholmu prosvjedovali protiv dodjele Nobelove nagrade za književnost austrijskom piscu Peteru Handkeu zbog njegove potpore Slobodanu Miloševiću.
Švedski kralj Gustav uručio je Nobelove nagrade Handkeu i laureatima iz kemije, medicine, fizike i ekonomije u utorak navečer na raskošnoj svečanosti u koncertnoj dvorani u Stockholmu.
Nobelova nagrada za mir ranije je u Oslu uručena je etiopskom premijeru Abiju Ahmedu.
Odluka Švedske akademije o dodjeli nagrade Handkeu kritizirana je jer je austrijski pisac govorio na sprovodu Miloševića 2006. nakon njegove smrti u pritvoru u Den Haagu gdje mu se sudilo zbog ratnih zločina.
Prosvjednici u Stockholmu
I dok su uglednici pristizali na ceremoniju, deseci prosvjednika mahali su sloganima "Nema Nobela za lažne vijesti", referirajući se na Handkeove komentare kojima dovodi u pitanje masakr 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka u Srebrenici 1995.
"Problem s Handkeom je što odbija priznati genocid nad bošnjačkom populacijom 90-ih", rekao je Adnan Mahmutović, jedan od organizatora prosvjeda u Stockholmu.
Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Albanija, Kosovo i Turska objavile su ranije da će bojkotirati svečanost.
"Danas je sramotan dan. Pokazuje da Europa ima amneziju i zaboravlja što nam se dogodilo na Kosovu, u BiH i Hrvatskoj", tvitao je kosovski ministar vanjskih poslova Behgjet Pacolli.
Ranije je turski predsjednik Tayyip Erdogan optužio Švedsku akademiju da nagrađuje kršenja ljudskih prava dodjeljivanjem Nobelove nagrade za književnost Handkeu.
Miloševiću se sudilo zbog zločina i etničkog čišćenja koje su počinile srpske snage u ratovima koji su vodili od raspada Jugoslavije 1990-ih.
Handke je prošli petak odbio odgovoriti na pitanja o svojoj podršci Miloševiću.
Autor je knjiga 'Golmanov strah od jedanaesterca' i 'Spori povratak kući'. Također je napisao scenarij za film 'Nebo nad Berlinom' iz 1987.
Handke proglašen nepoželjnom osobom u Sarajevu
Skupština Sarajevske županije u srijedu je donijela odluku kojom je austrijskog književnika Petera Handkea proglasila nepoželjnom osobom u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.
Svi zastupnici koji su sudjelovali na sjednici skupštine podržali su prijedlog kluba Stranke demokratske akcije (SDA).
Ujedno su usvojili posebnu izjavu kojom su osudili dodjelu Nobelove nagrade za književnost Handkeu zbog njegova nijekanja genocida koji je počinjen nad Bošnajcima Srebrenice u srpnju 1995. godine.
Handke je uoči dodjele Nobelove nagrade u intervjuu za Televiziju Republike Srpske potvrdio kako planira posjet Bosni i Hercegovini, vjerojatno tijekom proljeća iduće godine.
Kazao je kako zapravo kani doći u Banju Luku, no Sarajevo nije spominjao.
U BiH se na dodjelu Nobelove nagrade Handkeu reagiralo na potpuno suprotan način, pri čemu ga se u RS-u slavilo kao prijatelja Srba, dok su iz Federacije BiH stizale oštre osude na njegov račun upravo zbog odnosa prema srebreničkom genocidu.
Predsjedatelj Predsjedništva BiH Željko Komšić nakon dodjele Nobelove nagrade Handkeu ocijenio je kako je to zapravo "nagrada geonocidu", a gotovo istodobno je srpski član državnog vrha Milorad Dodik Handkeu uputio čestitku punu hvalospjeva nazvavši ga velikim književnikom i humanistom.
Dodik se u čestitki pozvao na drugog nobelovca Ivu Andrića kojega je citirao napisavši kako Handkeova književnost "nije zatrovana mržnjom, već vođena širinom i vedrinom slobodnog ljudskog duha".