NEREDI NA KORZICI

Francuska ‘bačva baruta‘ opet eksplodirala: U panici i Macron, hitno je poslao svog ministra

U neredima je dosad ozlijeđeno više od 100 osoba, od kojih su nekoliko desetaka policajci,

Prosvjed na Korzici, arhivska fotografija

 Pascal Pochard-casabianca/Afp/Profimedia

Korzika je ponovo eksplodirala, pa se nakon dvije sedmice žestokih nereda sada uzbunio i Pariz, shvativši da to ne ide u prilog reizboru Emmanuela Macrona na predsjedničkim izborima za manje od mjesec dana. Nacionalistička desnica se već ruga predsjedniku Republike da se bezuspješno pravi arbitrom u ratu između Rusije i Ukrajine, a da nije sposoban primiriti pobunu u vlastitoj državi. Stoga Macron danas šalje u Ajaccio osobno Géralda Darmanina, ministra unutrašnjih poslova u vladi premijera Jeana Castexa, navodno sa širokim ovlastima za dogovor s razjarenim korzikanskim separatistima.

U neredima je dosad ozlijeđeno više od 100 osoba, od kojih su nekoliko desetaka policajci, što znači da ih nezadovoljnici tuku baš zdušno.

Korzika je stalno bačva baruta, nezadovoljna svojim statusom u Francuskoj Republici. Ovisna o Pisi od XI, pa o Genovi od kraja XIII stoljeća, Korzika je 1755 usvojila prvi demokratski ustav u suvremenoj povijesti i dala pravo glasa ženama. Genova ju je prepustila Francuskoj 1768; dio Korzikanaca nikada nije prihvatio suverenitet tuđe države i tuđeg jezika.

Na oblasnim izborima 2017 apsolutnu većinu od 56 posto glasova dobila je korzikanska nacionalistička koalicija Pè a Corsica (Za Korziku), čiji je minimalan program široka autonomija; uvela je korzikanski jezik kao glavni na otoku. Taj je jezik srodan toskanskim govorima na kojima je sazdan i talijanski standardni jezik. Korzički je priznat kao manjinski i na Sardiniji.

Nova iskra u baru baruta bačena je 2 ožujka, kada je u zatvoru u Arlesu neki afrički mudžahid koji se vratio iz Afganistana, pa je osuđen za terorizam, pokušao ugušiti Yvana Colonnu (61), korzikanskog separatista. Colonna je osuđen na doživotni zatvor kao navodni ubojica tadašnjega korzikanskog prefekta Claudea Érignaca, koji je 1998 ustrijeljen iz pištolja otetoga žandarima kada su korzikanski separatisti, među njima i Colonna, pet mjeseci ranije napali žandarmerijsku vojarnu u Pietroselli.

Dio francuskog novinstva, a višekratno i tadašnji francuski ministar unutrašnjih poslova Nicolas Sarközy, tvrdili su da je Colonna ubojica i prije negoli je uhićen, a kamoli osuđen. Krivnju nije priznao, tvrdio je da nije imao pravedno suđenje. Separatisti koji su sudjelovali u atentatu i koji su ga optužili, kasnije su opozvali samo optužbe protiv Colonne, a sve ostalo su priznali. Tvrdili su da su na samome mjestu atentata bili samo dvojica: Pierre Alessandri i Alain Ferrandi. Alessandri je čak naknadno priznao da je on pucao. To priznanje nije uzeto u obzir. Odvjetnici su tvrdili da nema niti jednoga materijalnog dokaza protiv Colonne.

Colonna se žalio sve do Evropskog suda pravde u Strasbourgu, koji je prvo odlučio da će njegovu tužbu uzeti u razmatranje, ali je to naknadno ipak odbio nakon snažnog pritiska francuske vlade. Kasnije je ubijen i jedan od Colonninih odvjetnika, aktivist za ljudska prava Antoine Sollacaro.

Colonna se nije oporavio od atentata, i dalje je u komi, te je pitanje hoće li doći sebi, ili će ostati u vegetativnom stanju pošto mu je mozak predugo bio bez kisika.

Ne samo separatisti, nego i mnogi korzikanski nacionalisti smatraju da je francuska država kriva već i zato to je Colonni u ćeliju stavila dokazanoga višestrukog ubojicu. Pretpostavljaju da će mudžahid – čije ime nije obznanjeno – biti kasnije proglašen neuračunjivim i protjeran. On se pravda da je Colonna rekao nešto nepovoljno o Muhammedu, koga islam smatra posljednjim i najvećim Božjim poslanikom. Ako se i odbace te teorije urote, ostaje činjenica da je Colonna umalo smaknut u zatvoru visoke sigurnosti, dakle u mjestu gdje mu je država morala jamčiti fizičku sigurnost

Kad je vijest doprla do korzičkoga glavnoga grada Ajaccia počeli su burni prosvjedi. Nakon Cortea, u utorak je poprište bila Bastia, gdje su bolnicu odnesene 67 osoba, od kojih 44 policajca. Glavna parola, koju kliču i ispisuju na transparentima, glasi: "Statu francese assassinu!" (Francuska država ubojica).

Prije odlaska na Korziku ministar unutrašnjih poslova Darmanin je rekao: "Izvršna vlast je saslušala zahtjeve izabranih na Korzici. Otvorit ćemo ciklus rasprava." "Darmaninova najava ne znači nikakav korak naprijed", rekao je korzikanskim medijima Petr'Antone Tomasi, prvak pokreta Corsica Libera (Slobodna Korzika). "Ministara smo se nagledali na tuceta svih ovih godina. Obećavaju li nešto izvanredno? Procijenit ćemo tek kada stave karte na stol."

'Francuska sprema razgovarati o 'autonomiji' Korzike'

Pariz je spreman olabaviti svoj stisak nad Korzikom u procesu koji bi mogao dovesti do autonomnog statusa otoka o kojem se tek treba odlučiti, rekao je francuski ministar unutarnjih poslova, a prenijele su korzikanske novine prije posjeta u srijedu.

Komentari, objavljeni uoči dvodnevnog posjeta ministra unutarnjih poslova Korzici, uslijedili su nakon prosvjeda prošlog vikenda koji su oživjeli dugogodišnje napetosti između Korzike i Pariza manje od mjesec dana prije predsjedničkih izbora u drugom najvećem gospodarstvu eurozone.

Vlada je odlučna upustiti se u "raspravu bez presedana o institucionalnim pitanjima", rekao je Gerald Darmanin za Corse Matin.

"Napominjem da se mnogi predsjednički kandidati zalažu za institucionalnu evoluciju Korzike... Spremni smo ići do autonomije", rekao je Darmanin.

Potrebno je odlučiti što bi točno značio autonomni status, rekao je Darmanin. "Moramo razgovarati o ovome, trebat će vremena", citira ga list.

Prosvjednici u gradu Bastia na sjevernoj Korzici napali su javne zgrade i bacali projektile na policiju u nedjelju nakon što je na prosvjedima prošlog tjedna izražen bijes zbog napada na zatvorenog nacionalista u zatvoru u kontinentalnoj Francuskoj.

Daljnje demonstracije očekuju se u srijedu u glavnom gradu regije Ajacciju, gdje bi se Darmanin trebao sastati s lokalnim dužnosnicima.

"Ne nadamo se previše. Ne razumijemo kako ministar može doći ovdje danas i davati prijedloge, iako ne zna hoće li i dalje biti ministar za manje od mjesec dana", rekao je za televiziju RMC Luc Bernardini iz nacionalističke skupine Core in Fronte.

"Ako dolazi samo kako bi nama ili sebi učinio uslugu, naš će odgovor biti isti kao i prošlih dana na ulicama. Korzikanci će reći 'ne'", dodao je. (Hina)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
05. listopad 2022 00:12