Francuska narodna skupština sljedećeg bi tjedna mogla izglasati nepovjerenje još jednoj (Macronovoj) vladi, a aktualni premijer François Bayrou svoje je sunarodnjake upozorio da bi se njihova zemlja time našla u neistraženim vodama još jedne nezapamćene ustavne krize.
Naime, krajnja ljevica i krajnja desnica udružile su snage u pokušaju sabotaže proračunskog prijedloga čija je glavna zadaća pokušati uštedjeti 43,8 milijardi eura da bi se smanjio deficit.
"Nije pretjerano tvrditi da je život naše nacije na kocki. Najskuplju cijenu manjka političkog kompromisa platit će oni najranjiviji: samohrane majke, mladi i umirovljenici", poručio je tijekom gostovanja na francuskoj televiziji TF1.
Od francuskih zastupnika traži da sljedeći tjedan iskoriste za pokušaj pronalaska kompromisa i konstruktivnog rješenja kojim bi se spriječilo da druga ekonomija EU doživi pad vlade drugi put u manje od godinu dana. Podsjetimo, Narodna skupština je izglasala nepovjerenje vladi Michela Barniera početkom prosinca 2024., a francuska će ga povijest pamtiti kao premijera s najkraćim stažem u Petoj Republici.
Međutim, problem je suštinski.
Ljevica i desnica, ohrabrene dobrim rezultatima koje su ostvarile na prijevremenim izborima prošloga ljeta, žele iskoristiti svoj pozitivni momentum za maksimizaciju političkog uspjeha i krajnji im je cilj sabotirati baš svaku vladu koju predsjednik Emmanuel Macron predloži, da bi njega samoga primorale na podnošenje ostavke prije službenog završetka mandata 2027.
Zamjeraju mu manjak kompromisa s parlamentom i tvrdoglavost pri guranju nepopularnih reformi, poput one mirovinske. Sve brojniji kritičari optužuju ga da je zbog vlastite taštine i političke ambicije spreman žrtvovati sudbinu cijele zemlje.
No, Macronova je ostavka na dugome štapu.
Naime, sve i da Narodna skupština sljedećeg tjedna sruši još jednu vladu koju je on kao predsjednik, sukladno ustavnim ovlastima Pete Republike, predstavio, Francuska će se susresti s još ozbiljnijom političkom krizom, koja ne mora nužno rezultirati ostavkom predsjednika.
Za Macrona veći izazov jest činjenica da mu leđa počinju okretati i francuski republikanci, desni centar, koji su podržali i Barniera i Bayroua kao kandidate za premijera.
"Emmanuel Macron bi se trebao ugledati na De Gaullea i početi planirati svoju ostavku radi dobrobiti cijele nacije", izjavio je bivši vođa Les Republicainsa Jean-François Copé za konzervativni Le Figaro, referirajući se pritom na ostavku bivšeg predsjednika Charlesa de Gaullea 1969., nakon što je izgubio referendum o ustavnim promjenama.
Copé i mnogi drugi smatraju da bi se pat-pozicija u kojoj se Francuska našla otkad je Macron svojim centrizmom slomio dotadašnju ljevicu i desnicu deblokirala da predsjednik podnese ostavku i prije završetka drugog mandata odstupi s dužnosti.
Prva bitka u tom ratu bit će srušiti vladu Françoisa Bayroua sljedećeg tjedna, a taj scenarij - prema većini analitičara - djeluje kao gotovo siguran. Naime, 74-godišnji centrist u nekoliko mjeseci, koliko je dobio vremena da oporbu uvjeri u nužnost i blagodat gorkog lijeka koji im je nudio, nije uspio pridobiti gotovo nikoga da se pomiri s nepopularnim planovima štednje. Možda i najviše od svega, sunarodnjaci mu zamjeraju prijedlog ukidanja dvaju državnih praznika.
Anonimni korisnici društvenih mreža inicirali su, tako, društvenu akciju te su najavili seriju prosvjeda početkom rujna koji se već sada uspoređuju s pokretom Žutih prsluka iz 2018. i 2019. godine. S obzirom na to da su otpor podržali i francuski sindikati, procjenjuje se da će okupiti više od milijun građana diljem zemlje. Osim Pariza, odbacivanje Bayrouovih mjera štednje tražit će se i u svim drugim većim gradovima Francuske. Prosvjednici traže da se sačuvaju postojeća socijalna prava, povećaju plaće u skladu s inflacijom i odustane od planova koji bi dodatno opteretili najslabije slojeve društva.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....