Francuz Cédric Villani, znanstvenik kojega još nazivaju Lady Gagom francuskih matematičara, otkrio je novu strategiju za promociju razvoja robotike i umjetne inteligencije u Francuskoj, koja bi tu zemlju trebala staviti uz bok svjetskim silama na tom području, SAD-u i Kini.
Dobitnik Fieldsove medalje, koja se smatra Nobelovom nagradom za matematiku, prihvatio je poziv francuskoga predsjednika Emmanuela Macrona (40) da zapliva političkim vodama. Macron je za njega od početka imao velike planove, a sada je, najavljeno je, kucnuo trenutak da se oni pretoče u stvarnost.
Ambiciozni mladi predsjednik Francuske ne boji se promjena i preokreta. Kada je riječ o znanosti, najveći koraci, kako je sam naveo, bit će na području umjetne inteligencije. “To je utrka u nuklearnom naoružanju našeg doba”, objasnio je prije nekoliko dana Macron. Novu strategiju predstavit će Villani koji je proteklih mjeseci sve prominentniji na francuskoj političkoj sceni.
No, on je prepoznatljivo i pamtljivo lice već dugo. Villani iza sebe ima rad i rezultate. Najveće priznanje bila je ugledna nagrada Fields Medal koja se svake četiri godine dodjeljuje matematičaru mlađem od 40 godina. Villani je nagradu dobio 2010., s 36 godina, i kako je sam rekao, “za mene je to bio posljednji vlak”.
Žiri je osvojio “dokazima nelinearnog Landauova prigušenja i konvergencije prema ravnoteži za Boltzmannovu jednadžbu”, navodi se u objašnjenju dodjele nagrade Villaniju.
Kao iz estrade
Zbog drugih razloga Villanija smatraju matematičkom estradom. Kuda god krene, plijeni pažnju svojim izgledom. Njegov zaštitni znak su trodijelna odijela, ekstravagantna mašna oko vrata u živim bojama (koje kupuje u trgovini za glumce), starinski džepni sat i broševi u obliku pauka. Za razliku od svojih mahom samozatajnih kolega, Villani se rado primio uloge matematičkog ambasadora, leteći od jednog događaja do drugog, s kontinenta na kontinent, kako bi, naveo je u njegovu profilu ugledni New Yorker, “pronosio matematičko evanđelje” po svijetu.
Villani nije, dakako, jedini matematički mozak u Francuskoj. Ta je zemlja u znanstvenim krugovima poznata po velikom broju nadarenih matematičara. Na tom talentu za matematiku Macron gradi ambicije o Francuskoj kao sili na području umjetne inteligencije. Macron je nedavno sklopio ugovor s Ujedinjenim Kraljevstvom o suradnji na razvoju digitalne ekonomije i umjetne inteligencije. “Nove mjere koje ćemo predstaviti su ofenzivne”, naglasio je Macron, najavljujući da nije riječ o samo “jednom od” projekata.
“Ključni resurs koji imamo naši su vrhunski matematičari”, objasnio je. Prema broju dobitnika Fieldsove medalje Francuska je druga na svijetu, nakon SAD-a. Mnogo se na tom području očekuje i od Facebooka i Googlea, kompanija koje su obećale Macronu da će investirati u laboratorije za AI u Francuskoj.
Cédric Villani nedavno je dao intervju Bloombergu u kojem je govorio o novom projektu. Istaknuo je da je tzv. kultura privatnosti najveća pojedinačna prepreka koju regija mora prekoračiti kako bi došla na čelo razvoja AI. Naime, razvoj takvih sustava zahtijeva velike količine informacija. “Pristup informacijama je izazov broj 1. Europa mora stvoriti jedinstveno tržište kojemu mogu pristupati veliki informatički igrači”, izjavio je Villani.
Prema njegovu mišljenju, dijeljenje podataka koje je nužno za razvoj može se odvijati u strogo povjerljivim uvjetima. No, Europa mora biti na čelu industrije ako želi utjecati na kontroliranje uvjeta. Nažalost, promoviranje ideje o većem dijeljenju informacija nije trenutačno popularno, u prvom redu nakon skandala s Facebookovom zloporabom. Skandal istražuje američka Savezna trgovačka komora.
Važan je kontakt
Villani je u dosadašnjim nastupima isticao važnost većeg kontakta između znanosti i politike. “Sadašnji kontakt nije zadovoljavajući. Dio je mojeg zadatka da ojačam te veze. Francuska treba voditi ostatak Europe”, objasnio je matematičar. Macron računa na vjeru i snagu koju Villani kao novo lice može donijeti na političku scenu. Macron ga uključuje u važne sastanke. Nakon što je sudjelovao u posjetu Kini u siječnju, idući mjesec s njim putuje u SAD.
Bio je jedan od najvažnijih govornika na događaju koji je Macron organizirao u Versaillesu prije međunarodnoga ekonomskog foruma u Davosu. Tamo je pokušao strane investitore uvjeriti da je znanost u središtu interesa nove francuske vlade. U publici je tada bio i izvršni direktor Googlea Sundar Pichai.
André Loesekrug-Pietri, investitor koji je zajedno s velikim europskim znanstvenicima pokrenuo Zajedničku europsku inicijativu za prijelomne tehnologije, rekao je kako Villani “cjelokupnu francusku politiku uzdiže na novu razinu razmišljanja i znanja”. Obojica su pohađali uglednu parišku srednju školu Louis-le-Grand, piše Bloomberg.
Njegov kolega matematičar Giuseppe Toscani sa Sveučilišta Pavia prisjetio se za Bloomberg Villanijevih “fantastičnih sposobnosti sinteze”. Zajedno su objavljivali kasnih 90-ih. “Ima jedinstvenu osobinu da bude najbolji u svemu čega se prihvati. Matematika je jedna od tih stvari. Siguran sam da će dati važan doprinos politici u koju se upustio”, izjavio je Toscani.
Kako predavati
A nakon što predstavi svoj izvještaj na 150 stranica o razvoju umjetne inteligencije, Villani će nastaviti s radom na boljem načinu podučavanja matematike u Francuskoj. Njegov najnoviji projekt uključuje reviziju pedagoških tehnika francuskih učitelja kako bi se promicali talenti školaraca i popularizirala znanost, a naročito najčešće omražena matematika.
Francuski predsjednik Macron je čvrsto odlučio uvesti zemlju u novo doba. Tako je vlada nedavno predložila da se radnicima za dodatno kvalificiranje daje novac. Nekvalificirani radnici za to će dobivati 800 eura godišnje tijekom najviše deset godina, a kvalificirani po 500 eura godišnje. “Sutra će države s najdinamičnijim ekonomijama biti one koje unapređuju znanje svoje radne snage”, naglasila je ministrica rada Muriel Pénicaud. No, ni ta ideja ne prolazi jednostavno u okoštalom sustavu snažnih sindikata.
Oni će, zajedno s poslodavcima (dolazi tako do ujedinjavanja klasnih neprijatelja), dijelom izgubiti kontrolu nad novcem za strukovno usavršavanje jer će tu ulogu preuzeti država. Krajem prošle godine nezaposlenost je u Francuskoj prvi put u šest godina pala na manje od devet posto. U Ministarstvu rada procjenjuju da bi u idućih deset godina zbog novih tehnologija moglo nestati do 20 posto zanimanja, a isto bi ih toliko moglo nastati. To znači nova radna mjesta koja zahtijevaju nove vještine.