PRIPAJANJE RUSIJI

Glasovanje pod dugim cijevima i tjeranje ljudi na birališta: ‘Sve je ovo uvertira za ‘Putinov petak‘‘

(Pseudo) referendumi se smatraju uvertirom za petak, kad bi se Putin trebao obratiti naciji i vjerojatno najaviti pripajanje

Konstantin Ivaščenko, gradonačelnik okupiranog Mariupolja kojeg je postavio Kremlj, na glasačkom mjestu

 Stringer/Afp

Okruženi naoružanim ruskim vojnicima koji su pod budnim okom pratili njihove kretnje, stanovnici okupiranih dijelova Ukrajine u prethodnih su pet dana bili prisiljavani sudjelovati na "referendumu" o pripajanju Rusiji, čiji su preliminarni rezultati trebali biti objavljeni kasno večeras.

Glasanje o aneksiji okupiranih dijelova Ukrajine održalo se u pokrajinama Luhansk, Doneck, Herson i Zaporižje. Kijev i zapadne zemlje glasanje o pridruživanju Rusiji nazivaju "lakrdijom" koja krši ukrajinske zakone i međunarodno pravo. Ruski mediji, s druge strane, tvrde da su referendumi "valjani" i da je odaziv premašio 50 posto.

image

Konstantin Ivaščenko na glasačkom mjestu

Stringer/Afp

Glasanje je trajalo pet dana, a do ponedjeljka je odaziv birača u Donecku iznosio je 86,89%, u Luhansku 83,61%, u Hersonu 63,58%, a u Zaporižju 66,43%, tvrdi ruska novinska agencija Tass. Britanski think tank Institut za ratne studije osporava te brojke, tvrdeći kako bi čak i na slobodnom i poštenom referendumu odaziv bio znatno manji.

Referendum uz naoružane vojnike

"Čak i tijekom mira, Ukrajinci ne izlaze na birališta onoliko koliko tvrde ruski okupacijski dužnosnici. U prvom krugu predsjedničkih izbora u Ukrajini 2019. godine odaziv je iznosio samo 62,8 posto", ističe američki think-tank. Tass piše kako je prva četiri dana glasanje održano od vrata do vrata iz "sigurnosnih razloga", a danas su birači imali priliku izaći na biračka mjesta. Ruska agencija je međutim propustila spomenuti kako su referendumi održani uz prisustvo oružanih snaga.

U Luhansku su proruski separatisti išli od stana do stana noseći sa sobom glasačke kutije i usput radili popis ljudi koji su glasovali protiv pridruživanju Rusiji ili nisu uopće izašli na referendum. Guverner Luhanska u egzilu, Sergej Haidai, tvrdi da Rusi koriste ovu metodu kao izgovor za pretres domova muškaraca koje bi mogli mobilizirati te za provjeru "bilo čega sumnjivog i proukrajinskog".

image

Glasovanje u okupiranom Mariupolju

Stringer/Afp

Ukrajinski novinar Maxim Eristavi objavio je video na društvenim mrežama koji prikazuje naoružane muškarce kako tjeraju ljude na glasanje. "Dolaze u vaš dom. Moja obitelj je upravo bila prisiljena glasati pod prijetnjom oružja u ruskom igrokazu ‘referenduma‘ u južnoj Ukrajini", napisao je Eristavi, dodavši kako je u tim uvjetima glasanje za ostanak u Ukrajini ravno suicidu. Navodno su pojedine tvrtke upozorile svoje radnike da će dobiti otkaz ako ne sudjeluju u glasovanju, a vlasti su zabranile stanovništvu napuštanje grada od 23. do 27. rujna.

Referendumsko pitanje bilo je drugačije ovisno o regiji. U pokrajinama Herson i Zaporižje, koje su od invazije u veljači zauzele ruske snage, referendumsko pitanje glasilo je: "Podupirete li odcjepljenje regije od Ukrajine, uspostavu neovisne države i priključenje Rusiji?".

U Donecku i Luhansku, koje su pod ruskim okupacijskim snagama od 2014. godine, birače se pitalo podržavaju li pridruživanje Rusiji. U tim dvama istočnim regijama birački listići su ispisani isključivo na ruskom jeziku. Oko 200 biračkih mjesta danas je bilo otvoreno i u Rusiji.

Slijedi pripajanje

(Pseudo) referendumi se smatraju uvertirom za petak, kad bi se ruski predsjednik Vladimir Putin trebao obratiti naciji i vjerojatno najaviti pripajanje okupiranih dijelova Ukrajine Ruskoj Federaciji, neovisno o rezultatu glasanja.

"Ruski čelnici se nadaju da će se najava pridruživanja smatrati opravdanjem posebne vojne operacije i da će konsolidirati patriotsku potporu sukobu", ističe britansko ministarstvo obrane u dnevnom obavještajnom biltenu.

image

Glasovanje u okupiranom Mariupolju

Stringer/Anadolu Agency Via Afp

Ovi referendumi slijede isti obrazac kakav je Moskva primijenila 2014. godine, kako bi anektirala Krim nakon velikih prozapadnih uličnih demonstracija u kojima je svrgnut predsjednik zemlje koji je bio prijatelj Kremlja.

Očekuje se da će potpora pridruživanju Rusiji iznositi oko 80 do 90 posto. Nakon objave rezultata separatisti bi trebali podnijeti službeni zahtjev Putinu da uđu u sastav teritorija Rusije. Ruski parlament Duma mogao bi formalizirati aneksiju u sljedećih nekoliko dana.

Dok se glasovanje danas bližilo kraju, bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev rekao je da je Rusija spremna upotrijebiti nuklearno oružje kako bi obranila ruski teritorij u Ukrajini. Putin je već ranije upozoravao da će, nakon što regije pod ruskom kontrolom budu pripojene, Moskva braniti svoj teritorij "svim raspoloživim sredstvima", uključujući nuklearno oružje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. siječanj 2023 00:48