Samo bi rijetki ranije predviđali da će Njemačka biti ta koja će odaslati najsnažniji odgovor ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu zbog onoga što mnogi smatraju zapravo početkom invazije na Ukrajinu, odnosno rusko priznanje neovisnosti Donbasa na istoku Ukrajine.
Prije samo nekoliko dana, njemački kancelar Olaf Scholz smatran je 'slabom karikom' u zapadnom savezu sa svojim odbijanjem da naoruža Ukrajinu i dvosmislenim stavom u vezi ruskog plina. Njemačka je, kako se gunđalo, bila nepouzdan saveznik.
Ali, više ne, piše The Telegraph. Svojim odlučnim potezom ukidanja plinovoda Sjeverni tok 2, odnosno zaustavljanja postupka izdavanja dozvole za rad do daljnjega, Scholz je pozicionirao Njemačku kao predvodnicu u odgovoru Zapada na Putinove manevre.
Britanski premijer Boris Johnson govorio je oštro, ali ponudio malo. Sankcije koje je on najavio u utorak našle su se na udaru kritika njegovih vlastitih zastupnika, a ruski promatrači su ih proglasili "šalom".
Joe Biden je 'povukao kočnicu' najavljujući ograničene sankcije, ali s planom strožih mjera za kasnije, pogotovo ukoliko Rusija krene u otvorenu invaziju, kako je rečeno.
Ruske nade hvatanja Europe u energetsku 'kravatu'
Scholz je, s druge strane, skočio ravno 'na grkljan', zaustavivši plinovod vrijedan osam milijardi funti, koji je bio vitalni dio Putinove strategije hvatanja Europe energetski 'u kravatu'.
Pritom njemački kancelar nije ublažavao svoje riječi niti se prenemagao, jasno stavivši do znanja da to nije privremena gesta te da naftovod možda nikada neće početi s radom.
"Svakako ne bih savjetovao nikome da se kladi na to", rekao je Scholz za njemačku televiziju. "Sada smo daleko od toga", dodao je.
Sada odjednom, kako piše londonski list, Olaf Scholz izgleda kao jedina odrasla osoba u sobi. Tako su na Twitteru odmah krenule rasprave i ideje da se Scholza proglasi novim 'vođom zapadnog svijeta', što je, navodi Telegraph, uloga koju on ne bi želio i koja mu zapravo ne bi ni odgovarala.
No, svakako se nužno postavlja pitanje što je u pozadini te očite i nagle promjene smjera, no možda se, kako se navodi, uopće ne radi o nekakvoj velikoj promjeni ili preokretu - možda je njemački kancelar samo primijenio staro vanjskopolitičko načelo Theodorea Roosevelta: "Govori nježno i nosi pritom velik štap".
Njemačka zasigurno nosi sa sobom veći štap od većine kada su u pitanju ekonomski odnosi s Rusijom.
Jedan od razloga da se pozdravi tako jasan novi stav Berlina jest taj što je Njemačka daleko najveći europski trgovinski partner Rusije. Ona je ostvarila trećinu izvoza Europske unije u Rusiju 2021. godine, a posljednjih je šest godina najveći uvoznik iz te zemlje među članicama EU-a.
Da bi ekonomske sankcije imale ikakve šanse da doista djeluju, Njemačka mora biti prisutna na pozornici.
Odluku podržali i najvatreniji pristaše plinovoda
U Berlinu se u kuloarima govori da je Scholz dugo vremena u privatnim razgovorima govorio kako je jasno da će projekt plinovoda morati biti zaustavljen ukoliko Rusija izvrši invaziju na Ukrajinu, ali je to odbio javno iznijeti.
Moguće je da je kalkulirao kako javne prijetnje vjerojatno neće imati mnogo utjecaja na Putina - a čini se da je razvoj događaja to i potvrdio - te bi samo raspirivale neslaganje brojnih pristaša Sjevernog toka 2 u Njemačkoj. No, kad su ruski tenkovi krenuli, to je odjednom bila druga priča.
No, postoje razlozi za vjerovati da bi Scholzov potez protiv Sjevernog toka mogao biti signal 'seizmičkog' pomaka u odnosima Njemačke s Rusijom.
Posebno je upečatljivo da su ovu odluku njemačke vlade podržali čak i neki od najvatrenijih njemačkih pristaša plinovoda.
"Uvijek sam bio pobornik tog projekta jer sam vjerovao u dobit koju donosi mir u ekonomskoj politici", rekao je bivši ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel za njemački radio. "No, ne mogu zamisliti da će projekt nakon ovoga postati stvarnost, osim ako se ne dogodi čudo", dodao je.
"Mislim da se nitko ne bi trebao zavaravati, već se suočavamo s visokim cijenama energije, a one će još rasti. Ali moramo pokazati koliko nam vrijedi mir u Europi i mislim da ne treba bježati od toga".
Njemačka je dugo podržavala dijalog s Rusijom, no dojam je da je Putinov potez u istočnoj Ukrajini to promijenio.
"Bilo je ispravno i dalje je ispravno držati kanale razgovora otvorenim", kaže Christoph Heusgen, bivši savjetnik donedavne kancelarke Angele Merkel za vanjsku politiku. "No, bili smo previše lakovjerni - uvijek smo podcjenjivali Putinovu brutalnost i bezobzirnost", rekao je Heusgen.
Svi znakovi signaliziraju da bi kriza mogla imati dalekosežne posljedice na njemačko-ruske odnose, ali i na ruski izvoz energenata.
Habeck: Berlin je spreman u slučaju osvete
Robert Habeck, njemački vicekancelar i ministar gospodarstva, navodno je bio ključan u uvjeravanju Scholza da zaustavi Sjeverni tok.
Sada se čini da je on spreman poništiti dosadašnju njemačku energetsku politiku i skinuti zemlju s ovisnosti o ruskom plinu.
"Europi je potreban raznolik energetski 'krajolik', a ne rizik od konzorcija s Baltičkog mora", rekao je Habeck. "U ovakvim vremenima, energetsku politiku uvijek se mora procjenjivati u kontekstu sigurnosne politike i geopolitike".
Ovo je potez koji će sigurno pozdraviti njemački zapadni saveznici, koji su dugo strahovali da bi Sjeverni tok Europu ostavio Putinu na milost i nemilost.
Habeck tvrdi da je Njemačka osigurala alternativne izvore plina u slučaju da Rusija iz osvete prekine protok kroz postojeće cjevovode te je obećao da će zaštititi građane od rasta cijena smanjenjem poreza.
Čini se da je Vladimir Putin procjenjivao da će mu ovisnost Europe o ruskom plinu omogućiti da u vezi Ukrajine djeluje nekažnjeno. No, potaknuvši Njemačku na pravu akciju, možda je napravio krivu procjenu koja bi se mogla pokazati odlučujućom.