Sjećanje na holokaust, obrazovanje i povratak židovske imovine glavne su teme o kojima su u ponedjeljak razgovarali hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i izraelski predsjednik Reuven Rivlin, o čemu je opširno izvijestio jedan od najutjecajnijih izraelskih listova The Jerusalem Post.
Izraelske novine analiziraju ovaj susret koji je prema njihovom pisanju trajao iznimno dugo. Ovo je bio njihov treći susret - prvi je bio prije četiri godine kad je Grabar-Kitarović bila u posjetu Izraelu, a drugi prošle godine kad je Rivlin posjetio Hrvatsku. Uobičajeni protokol, kad strani predsjednik dođe u posjet Izraelu, podrazumijeva 10 do 15 minuta službenih izjava predsjednika, a potom polusatni privatni razgovor i nastavak itinerara. Međutim, Rivlin i Grabar-Kitarović sjedili su na privatnom sastanku od 9:30 do 11:10 h, gotovo dva sata, naglašava list.
Premda su se dotaknuli raznih tema, Grabar-Kitarović je između ostalog zatražila Rivlinovu pomoć oko rješavanja problema s postavljanjem spomenika žrtvama Holokausta u Zagrebu, koji se našao na udaru niza hrvatskih intelektualaca i povjesničara, a napose Svjetskog židovskog kongresa. Dio židovske zajednice smatra da Spomenikom žrtvama Holokausta u Zagrebu vlasti pokušavaju prikriti ulogu NDH u zločinima i prikriti monstruozne zločine ustaša stvaranjem lažnog dojma da je samo nacistička Njemačka odgovorna za užase holokausta.
Grabar-Kitarović je uvjeravala Rivlina da to nije istina i da Hrvatska ne pokušava negirati prošlost i zločine, a izraelski je predsjednik rekao da će napraviti sve što može, no ne smije se miješati u unutarnje poslove Hrvatske, prenosi Jerusalem Post.
Dotaknuli su se i povratka židovske imovine i predsjednica je istaknula da sve to ide jako sporo. Kao jedan od važnijih problema u rješavanju imovine istaknula je činjenicu da se ne zna točan broj ubijenih hrvatskih Židova kao ni koliko ih ima pravo na povrat. Rekla je da se trenutno rješava 75 slučajeva.
Početkom iduće godine Hrvatska će preuzeti predsjedanje Europskom unijom i Grabar-Kitarović je obećala da će se ‘izraelski glas čuti u EU’. Također je istaknula da će tijekom predsjedanja organizirati međunarodni seminar o Holokaustu kako bi ‘podsjetila EU na zajedničke vrijednosti i zašto je EU stvorena’.
Oboje su izrazili žaljenje zbog propalog dogovora oko kupnje borbenih aviona F-16, ali su se složili da će nastaviti surađivati na temama obrane, sigurnosti i borbe protiv terorizma.
U tom kontekstu Grabar-Kitarović je napomenula da Hrvatska ima velik problem s migrantima kakav ostatak Europe nema, piše Jerusalem Post. Rekla je da postoji razlika između migranata i izbjeglica tvrdeći da će Hrvatska rado pružiti azil izbjeglicama, no migranti koji su samo u potrazi za boljim životom ne bi trebali kršiti zakone i pravila međunarodnih granica. Oni ne žele ostati u Hrvatskoj, nego samo proći kroz zemlju da bi došli do Njemačke, rekla je hrvatska predsjednica.
- Oni gotovo svi tvrde da su sirijski izbjeglice, ali većinom su zapravo afrički ili pakistanski migranti koji se nastoje probiti preko granice iz BiH, citirao je Jerusalem Post Grabar-Kitarović i dodao da je ona za BiH izjavila kako je riječ o 'vrlo nestabilnoj' državi koju su 'u nekim aspektima preuzeli ljudi povezani s Iranom i terorističkim organizacijama' kao i da tu državu 'kontrolira militantni islam, koji je dominantan u postavljanju agende'.
Za migrante je također ustvrdila da su neki od njih 'jako nasilni' te da provaljuju ljudima u domove.
- Problem je u tome što se onda izbjeglice zanemaruje - prenosi Jerusalem Post predsjedničine riječi.
Na koncu, predsjednici su se složili da će nastaviti razvijati poslovne odnose u poljoprivredi, graditeljstvu i kibernetičkoj sigurnosti. Razgovarali su i o jačanju turizma u oba smjera.
Predsjednica posjetila Nazaret i Kafarnaum
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović posjetila je u utorak Nazaret i obišla Baziliku Navještenja, važno hodočasničko mjesto kršćana u Svetoj Zemlji, te Kafarnaum i Tiberijadu na Galilejskom jezeru.
Predsjednica se nalazi u višednevnom državnom posjetu Izraelu, njezinom trećem boravku u židovskoj državi. Hrvatsko izaslanstvo, u kojemu je bio i izraelski veleposlanik u Hrvatskoj Ilan Mor dočekao je Gabrijel Bošnjak iz franjevačkog samostana Svetog Spasitelja u Jeruzalemu.
Goste je upoznao s burnom prošlošću najveće kršćanske crkve na Bliskom istoku, nastale sredinom 4. stoljeća. Prema kršćanskoj tradiciji arkanđeo Gabrijel navijestio je Djevici Mariji da će začeti i roditi Isusa.
U isto vrijeme su nastale i Bazilika rođenja Isusova i Bazilika Svetoga groba.
O Bazilici Navještenja od 1991. brinu franjevci. Njezin atrij ukrašavaju brojni mozaici umjetnika iz cijelog svijeta, a Hrvatska je predstavljena mozaikom Majke Božje Bistričke slikara Josipa Resteka.
Osim sto je poznat kao hodočasničko mjesto, Nazaret slovi i kao "arapska prijestolnica" u Izraelu.
Nakon Nazareta Grabar-Kitarović se uputila u Kafarnaum poznat i kao Isusov grad te Tiberijadu.
Izraelski domaćini su predsjednici priredili plovidbu po Galilejskom jezeru iz koje se uzdiže Golanska visoravan. Radi se o strateškom mjestu koje se pod kontrolom Izraela nalazi od Šestodnevnog rata sa Sirijom 1967.
Veleposlanik Mor smatra da je Golan od izuzetne važnosti za sigurnost i obranu Izraela te da bi povratak tog teritorija pod kontrolu Sirije bio "samoubilački čin" i "noćna mora za izraelsko stanovništvo”.
Sigurnost, posebice kibernetička bit će glavna tema skupa u srijedu u Jeruzalemu na kojem sudjeluje i Kolinda Grabar-Kitarović. Kako je najavljeno, Hrvatska i Izrael će tom prilikom potpisati sporazum o suradnji na području kibernetičke sigurnosti. Izrael ima takav sporazum potpisan s manje od 10 zemalja.
Hina