U glavnom gradu Tajvana u utorak je održana velika vježba za slučaj izbijanja rata s Kinom. Uz zaglušujuće zvukove sirena koje su odzvanjale širom grada, mnogi od ukupno sedam milijuna stanovnika Taipeija vježbali su evakuaciju iz svojih stanova i odlazak u skloništa ili podzemne garaže.
Na glavnom gradskom stadionu, na kojem se inače održavaju koncerti i košarkaške utakmice, simulirano je dijeljenje potrepština i hrane, a učionice jedne osnovne škole pretvorene su u improvizirane operacijske dvorane i ambulante za prvu pomoć.
Sve je to dio tzv. ‘vježbi čitavog društva‘, za koje upućeni kažu da su najmasovnije i najsloženije do sada, piše Washington Post.
‘Ranijih godina naglasak je bio na evakuaciji. Ove godine vježbamo što je doista potrebno ako izbije rat. Kad se nešto dogodi, znat ćemo točno što trebamo raditi‘, objašnjava Lee Juwen, zaposlenica lokalne uprave.
Tajvan se već desetljećima priprema za mogući napad Kine, koja ga smatra dijelom svojeg teritorija i redovito prijeti upotrebom sile kako bi ga stavila pod svoju kontrolu.
Ovogodišnje vojne vježbe ‘Han Kuang‘ traju dvostruko duže nego prošle godine – deset dana – a u njima sudjeluje i više rezervista – 22.000, dok ih je lani bilo 14.500.
Vježbe su također bile realističnije, prelazile su granice scenarija i uključivale simulacije onoga što bi se moglo dogoditi prije ili nakon što se kineske trupe iskrcaju na obale Tajvana. Također, u sklopu vježbi ‘urbane otpornosti‘ kombinirale su se mjere civilne zaštite i hitne reakcije.
Packe i pomoć iz Washingtona
Priprema svih građana za mogući kineski napad jedna je od glavnih politika tajvanskog predsjednika Lai Ching-tea. Time pokušava umiriti Washington koji je zabrinut zbog presporih obrambenih reformi što otok ostavlja posebno ranjivim.
‘Ovo je dosad najznačajniji potez predsjednika Laija‘, rekao je Mark Montgomery, umirovljeni kontraadmiral američke mornarice i član sigurnosnog instituta u Washingtonu.
Ideja je ojačati državne institucije i obučiti civile kako bi se mogli oduprijeti kineskim pritiscima koji bi mogli prisiliti Tajvan na predaju bez ispaljenog metka. Kina bi, primjerice, mogla prekinuti opskrbu prirodnim plinom, srušiti internetske veze ili pokrenuti kibernetičke napade.
‘To je najvjerojatniji scenarij – onaj u kojem bi (kineski vođa Xi Jinping) mogao poraziti Tajvan bez oružja‘, rekao je Montgomery. ‘Zato Tajvan mora uporno raditi na tome, kako bi javnost zadržala povjerenje u svoju vladu.‘
Predsjednik Lai također mora uvjeriti SAD da Tajvan napreduje u pripremama. Iako je predsjednik Donald Trump bio usredotočen na sukobe u Ukrajini i na Bliskom istoku, mnogi iz njegove administracije smatraju odvraćanje Kine od napada na Tajvan glavnim prioritetom američke vojske.
U internom dopisu Pentagona iz ožujka, ministar obrane Pete Hegseth naglasio je da je za SAD važnije spriječiti kinesko preuzimanje Tajvana nego se pripremati za mogući rat s Rusijom. U svibnju je i javno upozorio da kineska prijetnja Tajvanu ‘može biti neposredna‘.
Ipak, američki dužnosnici pozivaju i Tajvan da učini više. Elbridge A. Colby, zamjenik ministra obrane za politiku, rekao je da bi Tajvan trebao četiri puta povećati obrambeni proračun na 10 posto BDP-a i dodao da nije pravedno tražiti od Amerikanaca da ‘snose sav teret ako naši saveznici ne čine svoj dio‘.
Politika SAD-a i dalje je ‘strateška dvosmislenost‘ pa nije rečeno kada bi točno SAD vojno pomogao Tajvanu. No, američka vojska sve bliže surađuje s Taipeijem posljednjih godina, posebno u reformi obrane i obuci s američkim oružjem.
Vježbe za urbani i dugotrajni rat
‘Nekad su vojne vježbe završavale scenarijem u kojem se kineska vojska iskrcava na obalu‘, rekao je Yang Tai-yuan, umirovljeni pukovnik tajvanske vojske i član taipejskog think tanka za kineska obrambena pitanja. ‘No, nedavno su dodane vježbe za urbani rat i pripreme za dugotrajan sukob, velikim dijelom zahvaljujući savjetima američkih vojnih instruktora‘.
Washington već dugo upozorava da vježbe ‘Han Kuang‘ nisu dovoljno realistične, ali ove godine stvari su se značajno promijenile, kaže bivša savjetnica američkog Ministarstva obrane Lauren Dickey. Uključivanje različitih scenarija sukoba, poput sabotaža i dezinformacija, smatra se velikim napretkom.
SAD se dodatno zabrinuo nakon što je kineski predsjednik Xi Jinping navodno naredio vojsci da bude spremna za preuzimanje Tajvana do 2027. godine. Iako američki dužnosnici sada više ne misle da će doći do skorog napada, i dalje upozoravaju da Tajvan mora biti spreman na najgore.
Lai Ching-te, novi tajvanski predsjednik, poručuje da shvaća ozbiljnost situacije. Vojne vježbe ovog mjeseca zamišljene su upravo s mogućom invazijom 2027. godine na umu. Scenarij je počeo s tzv. ‘sivim zonama‘ – sabotažama, cyber napadima i dezinformacijama – koje Kina može koristiti za izazivanje kaosa i prije samog napada. Kasnije je fokus bio na borbama u gradovima: vojnici su nosili raketne bacače kroz podzemne željeznice, blokirani su mostovi, a policija i vatrogasci uvježbavali su spašavanje civila i dijeljenje pomoći.
Tajvan je u vježbama koristio i novo američko oružje – HIMARS sustave i Abrams tenkove – koji su važni i za podizanje morala u društvu. Lai je poručio da se Tajvan ne suočava samo s mogućim napadom, već i s prijetnjom poruka koje šire defetizam i potiču predaju. Zato, kaže, obrana mora biti stvar cijelog društva – svi moraju znati kako se uključiti.
Peking je bijesno reagirao na ove pripreme, nazivajući ih ‘vojnim kazalištem‘ i optužujući Laija da truje umove građana. Ipak, čak i kineski analitičari priznaju da Tajvan ozbiljno priprema otpor, nadajući se da će time dobiti dovoljno vremena da mu saveznici poput SAD-a stignu u pomoć.
‘Prije se često govorilo da bi Kina osvojila Tajvan za tri dana, tjedan ili mjesec‘, rekao je profesor Chen Shih-min iz Tajpeja. ‘Danas svi, u Tajvanu i svijetu, moraju znati: ako Kina napadne, ova će vlada sigurno pružiti otpor do kraja.‘
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....