SATELITSKE SNIMKE

Grenland se zeleni, led se rapidno topi: Posljedice bi mogle biti ozbiljne za cijeli planet

Ukupna površina na kojoj više nema leda malo je manja od površine Belgije, jednaka veličini Albanije ili malo veća od Walesa

Grenland i satelitske snimke otoka koje pokazuju širenje zelene vegaticije u 30 godina

 Rafael Bastante/Zuma Press/P/Rafael Bastante/zuma Press/p

Kako legenda kaže, Viking Erik Crveni prognan je na najveći otok na svijetu u 10. stoljeću. Iako je otok bio prekriven bijelim snijegom dokle god je pogled sezao, nazvao ga je ‘Grenland‘ u nadi da će to ime privući doseljenike. Više od tisuću godina kasnije, ime bi moglo napokon imati nešto istine u sebi, piše Daily Mail.

Znanstvenici kažu da Grenland postaje zelen jer se njegov golemi ledeni pokrov topi i otkriva vegetaciju ispod njega. U posljednja tri desetljeća otopilo se oko 1,6 posto ukupnog leda i ledenjaka na Grenlandu, što je područje veće od Walesa.

Novu studiju vodio je dr. Jonathan Carrivick, znanstvenik na Sveučilištu u Leedsu. Analizirajući satelitske slike visoke rezolucije, znanstvenici su procijenili da se 28.707 kvadratnih kilometara grenlandskog ledenog pokrivača i ledenjaka otopilo u posljednja tri desetljeća.

image

Satelitske snimke otkrivaju širenje zelene vegetacije na Grenlandu

Dr Michael Grimes/Swns/Swns/Profimedia/Dr Michael Grimes/swns/swns/profimedia

Gdje je nekad bio snijeg, sad je grmlje, golo kamenje i močvare

"Morali smo koristiti kolekciju slika iz ranih 1980-ih i ranih 2010-ih", rekao je objašnjavajući kako su piksel po piksel napravili mozaik koji izuzima kratkotrajne snježne pokrivače i identificira kopneni pokrivač.

Ukupna površina na kojoj više nema leda malo je manja od površine Belgije, jednaka veličini Albanije ili malo veća od Walesa. Dr. Carrivick je rekao da se ovaj gubitak odnosi isključivo na grenlandski ledeni pokrivač, koji se često naziva unutarnjim ledom, a ne cijeli otok. Ledena ploča pokrivala je oko 81% Grenlanda u osamdesetima, a sada je otapanje smanjilo ledeni pokrivač na 71%. Gdje je nekada bilo leda i snijega, sada je golo kamenje, močvare i grmlje. Grenland je postao zeleniji kako se vegetacija širila, osobito na jugozapadu i sjeveroistoku.

Topljenje leda povećava rizik globalnog zatopljenja

Stručnjaci su također otkrili učetverostručenje pokrivenosti močvara, povećanje otopljene vode i povećanu pokrivenost finim, rastresito raspoređenim sedimentom. Dobro je poznato da je topljenje leda uzrok porasta razine mora, što bi moglo poplaviti mjesta i gradove u ovom stoljeću. Ali pretvaranje Grenlanda iz blještavo bijele u zagasito zelenu također smanjuje njegov ‘albedo‘ – sposobnost reflektiranja sunčeve svjetlosti. Umjesto visoko reflektirajućeg bijelog leda, izložena biljka i stijena imaju niži albedo, što znači da apsorbiraju više energije sunca umjesto da reflektiraju. To samo povećava rizik da Zemlja postane toplija, pogoršavajući klimatske promjene.

Istraživači su otkrili da je gubitak grenlandskog leda snažno povezan s brojem dana koji imaju prosječnu temperaturu višu od nule u zadnjih 40-ak godina. Od 1970-ih, regija se zagrijava brzinom dvostrukom od globalne prosječne stope- Na Grenlandu su prosječne godišnje temperature zraka između 2007. i 2012. bile 3 °C više, u usporedbi s prosjekom od 1979. do 2000. godine. A istraživači upozoravaju da su u budućnosti vjerojatnije još ekstremnije temperature, što će rezultirati ozbiljnim posljedicama.

"Odgovori zemljišnog pokrova na klimatske promjene moraju se kvantificirati za razumijevanje arktičke klime, upravljanje arktičkim vodnim resursima, održavanje zdravlja i sredstava za život arktičkih društava i za održivi gospodarski razvoj", naveli su u svom radu.​

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
09. lipanj 2024 18:00