Kineska vojska je u ponedjeljak pokrenula najopsežnije manevre oko Tajvana, navodeći da će vježbe s bojevom municijom simulirati blokadu ključnih luka tog otoka, javlja Deutsche Welle.
Peking ne odustaje od tvrdnje da je Tajvan kineski teritorij i obećava da će ga „ponovno ujediniti“ s maticom, po potrebi i silom. Kako navodi kineska državna agencija Sinhua, vježbe, pod nazivom „Misija pravde 2025“, predstavljaju „oštro upozorenje protiv separatističkih snaga i vanjskog miješanja“.
Tajvan, koji odbacuje teritorijalne pretenzije Pekinga, pozvao je Kinu „da situaciju ne procijeni pogrešno i ne postane remetilački čimbenik u regiji“. Osuđujući potez Kine kao „iracionalan“, Ministarstvo obrane Tajvana priopćilo je da je uspostavilo centar za hitni odgovor i rasporedilo odgovarajuće snage.
Kineska vojska nije precizirala koliko će trajati manevri, ali se, sudeći prema nazivu, očekuje da traju dva dana i završe se prije početka 2026. godine.
Simuliranje blokade Tajvana
U službenom priopćenju kineska vojska navodi da će više rodova snaga izvoditi vježbe koje okružuju Tajvan „iz blizine, iz različitih pravaca“ kako bi testirali sposobnost zajedničkih operacija.
Ši Ji, glasnogovornik Istočne komande kineske vojske, rekao je da će vježba biti usmjerena na spremnost za borbu na moru i u zraku, zatvaranje ključnih luka i područja, kao i provedbu višedimenzionalnog odvraćanja.
„To upućuje na napor da se stekne nadmoć u zraku i na moru te presiječe vanjska vojna potpora“, izjavio je Su Cu-jun, istraživač u Institutu za nacionalnu obranu i sigurnosna istraživanja u Taipeiju.
Sedme velike vježbe od 2022.
Ovo su sedme velike kineske vojne vježbe oko Tajvana od 2022. godine, kada je tadašnja predsjednica Zastupničkog doma SAD-a Nancy Pelosi posjetila otok. William Yang, viši analitičar za sjeveroistočnu Aziju u Međunarodnoj kriznoj skupini, rekao je da su ovakve vježbe koje simuliraju blokadu Tajvana postale „rutina“.
Međutim, Yang upozorava na sve kraće razdoblje između najave i početka vježbi:
„To pokazuje da Narodnooslobodilačka vojska Kine postaje sve sposobnija brzo rasporediti snage u borbeno spremne položaje“, rekao je.
Peking testira odlučnost Washingtona
Najnoviji kineski potez uslijedio je nekoliko dana nakon što su SAD predstavile paket prodaje oružja Tajvanu vrijedan 11,1 milijardu dolara, što bi, ako Kongres odobri, bio najveći američki ugovor o naoružanju s tim otokom. „Testiraju kako će američka vlada reagirati“, rekao je Yang.
Prošlog tjedna, kao prosvjed zbog prodaje oružja Tajvanu, Peking je uveo sankcije protiv 20 američkih tvrtki povezanih s obranom i 10 rukovoditelja. No Yang kaže da su te sankcije uglavnom „simbolične“ i bez stvarnog učinka. „Zato Peking i dalje osjeća potrebu izvoditi velike vojne vježbe kako bi izravno pokazao svoje nezadovoljstvo“, dodao je.
Odnosi između dviju najvećih svjetskih ekonomija bili su izrazito napeti tijekom protekle godine, iako su komunikacijski kanali ostali otvoreni.
U novoj Strategiji nacionalne sigurnosti, objavljenoj početkom prosinca, administracija Donalda Trumpa naglasila je trgovinsko rivalstvo s Kinom, dok je u najnovijem izvješću Pentagona Kongresu istaknuto kinesko vojno jačanje i modernizacija u kontekstu mogućih priprema za invaziju na Tajvan.
Pokretanjem ovih vojnih vježbi, Peking bi, prema Yangu, mogao testirati i hoće li SAD odgovoriti snažnim mjerama ili zauzeti suzdržaniji pristup kako bi se očuvali uvjeti za planirani posjet predsjednika Donalda Trumpa Kini sljedeće godine.
U studenome je Trump rekao da je pristao posjetiti Peking u travnju 2026. te pozvao kineskog predsjednika Xi Jinpinga u državni posjet SAD-u kasnije sljedeće godine.
Spor s Japanom dodatno podiže napetosti
Kineska najava vježbi uslijedila je i nakon što je Peking izrazio nezadovoljstvo izjavama nove japanske premijerke Sanae Takaichi, koja je sugerirala da bi se japanska vojska mogla uključiti ako Kina poduzme akciju protiv Tajvana.
Napetosti između dviju zemalja od tada su naglo porasle: Peking zahtijeva povlačenje izjave, dok Tokio ostaje pri njezinoj suštini.
Istodobno, kineski čelnik Xi jinping posljednjih je godina proveo veliku čistku među visokim vojnim dužnosnicima. Nedavna izvješća upućuju i na to da bi ministar obrane Dong Jun mogao biti pod istragom, iako to nije službeno potvrđeno.
Su, vojni analitičar iz Taipeija, smatra da su izjave Takaichi i unutarnja borba za moć unutar kineske vojske mogle potaknuti „ishitrenu“ najavu vojnih vježbi oko Tajvana.
Spor oko proračuna razotkriva raskol na Tajvanu
Još jedan čimbenik je aktualna politička situacija na Tajvanu, gdje je predsjednik iz vladajuće stranke, dok parlament kontroliraju oporbene stranke koje zagovaraju bliže gospodarske veze s Pekingom. U takvom okruženju više političkih inicijativa naišlo je na prepreke u zakonodavnom procesu.
Prošlog mjeseca predsjednik Tajvana Lai Ćing-te predstavio je plan da se tijekom osam godina uloži dodatnih 40 milijardi dolara u poseban obrambeni proračun. Međutim, to je blokirala oporba koja kontrolira parlament. „Mislim da je Peking primijetio i ovaj raskol, koji mu omogućuje da nastavi vršiti utjecaj“, rekao je Jang za DW.
„Kroz ovu veliku vojnu vježbu kineske vlasti vjerojatno se nadaju da će oporbene stranke na Tajvanu pojačati kritike na račun Laija, a da će istodobno, koristeći svoju većinu u parlamentu, nastaviti blokirati napore njegove administracije da usvoji obrambeni proračun“, kazao je Jang, javlja Deutsche Welle.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....