Kineska svemirska letjelica Chang’e 4 uspješno se meko spustila na drugu stranu Mjeseca jučer u tri sata i 26 minuta po našem vremenu. Kina je tako postala prva zemlja koja je uspjela spustiti letjelicu na “tamnu” stranu Mjeseca, nazvanu tako jer se sa Zemlje nikada ne vidi.
Lunarna sonda Chang’e 4 sletjela je u Aitkenov bazen (nazvan po američkom astronautu Robertu Grantu Aitkenu), blizu Mjesečeva južnog pola.
- Slijetanje je bio velik izazov, težak posao, riskantan - rekao je Wu Weiren, šef kineskog svemirskog programa. Sonda je odmah poslala prve fotografije do sada neviđene površine “tamne” strane Mjeseca, No, nije imala direktan kontakt s našim planetom nego je snimke prvo proslijedila satelitu Queqiao, a on znanstvenicima na Zemlji.
Komunikacija
Satelit Queqiao lansiran je u svibnju 2018. godine s lansirnog poligona Xichang na jugozapadu Kine. Nalazi se u orbiti između Zemlje i Mjeseca, a pozicioniran tako da omogući komunikaciju sa znanstvenicima na Zemlji, pri čemu mu sonda Chang’e 4 šalje fotografije tamne strane Mjeseca. Queqiao u doslovnom prijevodu znači ‘’svrakin most’’. Prema kineskoj narodnoj predaji, sedme noći sedmog mjeseca po lunarnom kalendaru svrake svojim krilima formiraju most kako bi omogućile da Zhi Nu, ili sedma kći Nebeske Božice, prijeđe nebo i susretne se sa svojim mužem od kojeg je odvaja Mliječna staza.
Letjelica Chang’e 4, nazvana po kineskoj božici Mjeseca, lansirana je 8. prosinca prošle godine, a nakon nekoliko dana stigla je do Mjesečeve orbite te u nju uspješno ušla 12. prosinca. Zatim su uslijedile pripreme za slijetanje koje je uspješno obavljeno jučer rano ujutro prema našem vremenu.
- Kinezi su se jako dobro pripremili za ovu misiju. Lander i rover u sklopu misije Chang’s 4 su ista tehnologija koja je korištena prilikom prethodne misije Chang’s 3 spuštanja na vidljivu stranu Mjeseca prije nekoliko godina - rekao je Ante Radonić, poznati popularizator astronomije i svemirskih letova.
- U znanstvenom smislu, misija Chang’s 4 najvažnija je nakon programa Apollo u sklopu kojega su američki astronauti boravili na Mjesecu. Sonda se spustila na lokaciju u Aitkenovu bazenu čiji je promjer oko 2000 kilometara, a nastao je udarom asteroida.
Kamera
Stoga će svakako biti zanimljiva analiza tla na tom području, vjerojatno će po sastavu biti drukčije od kamenja koje su NASA-ini astronauti donijeli s Mjeseca - naglasio je Radonić.
Chang’e 4 proučavat će krater Von Karman koji se nalazi unutar Aitkenova bazena. Misija se sastoji se iz landera i rovera, a opremljena je instrumentima pomoću kojih će znanstvenici moći proučavati i provoditi geološke te biološke eksperimente. Osim mjernih uređaja, ima i panoramsku kameru. Istraživat će površinu Mjeseca, mjeriti zračenje i pokušati posijati sjeme rajčice i još nekoliko vrsta povrća.
Slijetanje sonde Chang’s 4 na površinu Mjeseca samo je jedan u nizu uspješnih pothvata u sklopu kineskog svemirskog programa koji se ubrzano razvija posljednjih 15 godina. Stoga je kineska svemirska agencija CNSA u posljednje vrijeme postala ozbiljna konkurencija američkoj NASA-i i ruskom Roskosmosu. Tehnološki korijeni kineskog svemirskog programa sežu u kasne 1950-e godine kada je ta mnogoljudna zemlja počela s razvojem programa balističkih raketa kao odgovora na naziruću američku te kasniju sovjetsku prijetnju.
Prva kineska nastojanja za ovladavanje tehnologijom svemirskog leta s posadom počela su u 1968. godini s predviđenim lansiranjem letjelice za 1973. Iako je Kina uspjela lansirati bespilotni satelit u 1970. i zadržala je aktivni bespilotni program, svemirski letovi s posadom otkazani su zbog nedostatka sredstava i političkog interesa.
No, 1992. godine počeo je program Shenzhou (božanski brod) s ciljem razvoja serija svemirskih letova sa i bez ljudske posade. To je 2003. godine kulminirao uspješnom misijom Shenzhou 5 u kojoj je bio Yang Liwei, prvi taikonaut, odnosno kineski astronaut, u svemiru. Dosad su Kinezi u svemir poslali 11 taikonauta, među kojima i dvije žene, Liu Yang i Wang Yangping.
Laboratorij
Nadalje, Kina je 2011. godine lansirala svoju prvu svemirsku stanicu Tiangong 1, što u prijevodu znači nebeska palača. Njezina je misija, umjesto do planirane 2013. godine, potrajala do travnja prošle godine kada je Tiangong 1 ušao u atmosferu i izgorio dok su se ostaci srušili u Pacifik. U rujnu 2016. godine Kina je lansirala svoju drugu svemirsku stanicu Tiangong 2.
Taj sofisticirani svemirski laboratorij postavljen je u orbitu oko 393 kilometra iznad površine Zemlje, a može primiti dva astronauta na najviše 30 dana. Opremljen je uređajima za obavljanje 14 različitih eksperimenata. Svemirska stanica Tiangong 2 trebala bi biti dovršena do 2022. godine.
Kasnije ove godine na Mjesec bi trebao biti lansiran i modul Chang’e 5 koji će prikupljati uzroke kamenja i stijenja i vratiti ih na Zemlju. Kinezi planiraju poslati i rover na Mars do 2020. godine, poslati misiju na Jupiter do 2029. godine te prvog čovjeka na Mjesec do 2030. godine.
Također, Kina je u rujnu 2016. godine pustila u rad najveći radioteleskop na svijetu. Oko 180 milijuna dolara vrijedni teleskop Fast (Five-hundred-meter Aperture Spherical Radio Telescope) s antenom promjera 500 metara, postavljen je među planinama brdovite regije Guizhou. Veličine 30 nogometnih igrališta, FAST je tri puta osjetljiviji od dosad najvećeg radioteleskopa Arecibo u Portoriku. Teleskop FAST sada traga za izvanzemaljcima.