Njemački savezni upravni sud u Leipzigu jučer je donio odluku kojom dopušta gradovima da zbog pretjeranog zagađenja zabrane promet automobilima s pogonom na dizel. Sud u Leipzigu raspravljao je o žalbi na odluku nižeg suda o zabrani prometa dizelašima u Düsseldorfu i Stuttgartu, no presuda bi mogla utrti put i drugim njemačkim gradovima da ograniče prometovanje dizelašima, prenosi njemačka agencija dpa.
To bi, pak, moglo imati velike posljedice po njemačku autoindustriju. Procjenjuje se da po njemačkim cestama vozi 10 milijuna dizelaša. O posljedicama odluke tek će se raspravljati: tri četvrtine gospodarskih vozila u Njemačkoj vozi na dizel, upozorava Süddeutsche Zeitung, od dostavnih vozila do Hitne pomoći.
Prema jučerašnjoj presudi, Stuttgart ne smije uvesti zabranu za dizelaše s Euro 5 motorima prije 1. rujna 2019., a i nakon toga će biti mogući izuzeci, primjerice za vozila obrtnika. Sud je preporučio da zabrana bude “razmjerna” i postupna.
Zagađenje
Dizelaši su se našli na udaru otkako je 2015. izbio skandal s Volkswagenovim vozilima u SAD-u za koje je utvrđeno da su imali preparirani softver kako bi prikrili da emitiraju više štetnih plinova nego što to službeno prikazuju. Osim toga, u oko 70 njemačkih gradova zrak je zagađen dušikovim oksidima, od toga u 20 gradova daleko iznad granice koju EU smatra prihvatljivom.
Prije je bilo objavljeno kako njemačka vlada priprema zakon koji bi regulirao uvjete pod kojima gradovi mogu proglašavati zabranu vožnje dizelašima u središtu grada ili na posebno opterećenim prometnicama, no Der Spiegel piše da nakon jučerašnje sudske odluke nije potreban novi savezni zakon.
Slučaj je pokrenula Udruga za zaštitu okoliša Deutsche Umwelthilfe, koja je tužila savezne pokrajine Baden Würtemberg i Sjevernu Rajnu-Vestfaliju zbog visokog zagađenja u Stuttgartu i Düsseldorfu. Sud u Stuttgartu je u srpnju prošle godine proglasio zabranu prometovanja vozilima na dizel, koja je trebala stupiti na snagu početkom ove godine.
Sud je ustvrdio da je to jedino učinkovito rješenje za problem povećane koncentracije dušikovih oksida, koje su u tom gradu sto puta više od dozvoljenih, prenosi Deutsche Welle. Smatra se da tri četvrtine tog zagađenja dolazi od vozila na dizelski pogon. Zaštita života i zdravlja građana ima prednost pred pravom vlasništva i slobodom građana da raspolažu svojim vozilima kako žele, odlučili su u Stuttgartu. Sud u Düsseldorfu donio je sličnu odluku. Nakon jučerašnje odluke Deutsche Umwelthilfe ocijenili su da je riječ o debaklu vladajuće politike velike koalicije, koja je “jednoglasno na strani autoindustrije”.
Pad prodaje
U Njemačkoj pada prodaja dizel automobila: 2017. ih je prodano 13 posto manje nego prethodne godine, dok je prodaja benzinaca porasla za 14 posto. Problem je u tome što raste i prodaja terenaca i SUV-ova, za 14 posto, a benzinski SUV-ovi troše više goriva pa emitiraju više ugljičnog dioksida, dok smanjuju emisiju ugljičnog oksida, prenosi Deutsche Welle.
Presuda je pritisak na proizvođače automobila da promijene svoj poslovni model, piše minhenski Süddeutsche Zeitung. Proizvođači su učinili sve kako bi odgodili nužne promjene, utrka s vremenom sad je izgubljena.
Prema podacima Ministarstva financija u Hrvatsku je prošle godine uvezeno 56.350 rabljenih automobila od čega je skoro 50.000 dizelaša. Velika većina tih automobila dolazi iz Njemačke gdje je jučer Njemački savezni upravni sud u Leipzigu donio odluku kojom dopušta gradovima da zbog pretjeranog zagađenja zabrane promet automobilima s pogonom na dizel.
S obzirom na veliku količinu uvezenih rabljenih dizelskih automobila pretpostavljalo se kako će ova odluka ostaviti posljedice i na hrvatskom tržištu.
Otpisna lista
Ipak, ljudi koji se bave prodajom rabljenih auta smatraju kako neće doći do drastičnih promjena. Bruno Svečak iz Automobili Principa, vodećeg ponuđača rabljenih vozila u Hrvatskoj, kaže kako su u Njemačkoj već bili pripremljeni za takav scenarij.
- U Njemačkoj već godinama brojni građani ne ulaze automobilima u centar grada. Oni se automobilima koriste u satelitskim gradovima gdje žive, ali na posao u grad odlaze javnim prijevozom. Neki gradovi su to već prepoznali pa tako na ulazu u grad imaju izgrađena ogromna zatvorena parkirališta na kojima građani iz okolnih mjesta ostave svoj automobil te onda vlakom ili tramvajem odlaze prema središtu - veli Svečak te dodaje kako ova odluka neće alarmantno utjecati na njemačko tržište automobila.
Prema njegovoj procjeni, otprilike 15 posto automobila s dizelskim motorom će se naći na otpisnoj listi njemačkih građana, ali kako se radi o velikom tržištu ta količina automobila će se lako utopiti u drugim europskim zemljama. Svečak kaže kako samim time neće doći do drastičnog pada cijena.
- Hrvatski kupci neće sad moći dobiti BMW-a peticu po cijeni Golfa te isto tako neće moći dobiti Golfa po cijeni Fiat Pande. To je veliko tržište i prodavači stalno kontroliraju cijenu kako da ne bi došlo do naglog pada - kaže Svečak.
Što se tiče dolaska takvog scenarija u Hrvatsku, to još nije ni u najavama, za što su uvelike zaslužni podaci na terenu. Mjerenja koncentracije dušikova dioksida (NO2) provode se na 10 mjernih postaja, a povećana koncentracija je zabilježena samo u Zagrebu.
Kako poručuju iz Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, ocijenjeno je da su “koncentracije NO2 bile više od propisanih graničnih vrijednosti u aglomeraciji Zagreb na mjernoj postaji Zagreb-1 (smještenoj uz Vukovarsku ulicu) zbog prekoračenja srednje godišnje granične vrijednosti u 2015. Ipak, napominju da u 2014. i 2016. nije bilo prekoračenja NO2 pa se može pretpostaviti da se još neko vrijeme neće zabraniti ulazak dizelskih auta u veće hrvatske gradove.