ODJECI RUSKE INVAZIJE

I Švicarska se okreće NATO-u?! ‘Preispitujemo koncept neutralnosti, moglo bi doći do velikih promjena‘

Ministarstvo obrane sastavlja izvješće o sigurnosnim opcijama koje uključuju zajedničke vojne vježbe s NATO članicama i isporuke streljiva

Švicarski vojnici/Ilustracija

 Gints Ivuskans/AFP

Poznati neutralni status Švicarske uskoro će se naći na najvećoj kušnji u posljednjih nekoliko desetljeća jer se tamošnje ministarstvo obrane sve više približava zapadnim vojnim silama, što dolazi kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu.

Ministarstvo obrane, naime, upravo sastavlja izvješće o sigurnosnim opcijama koje uključuju zajedničke vojne vježbe sa zemljama NATO-a i isporuke streljiva, izjavila je za agenciju Reuters Paelvi Pulli, šefica sigurnosne politike u švicarskom ministarstvu obrane. Pojedinosti o opcijama politike o kojima se raspravlja u vladi ranije nisu objavljene.

"U konačnici, moglo bi doći do promjena u načinu na koji se tumači neutralnost", kazala je Pulli u prošlotjednom intervjuu. Na putovanju u Washington ovog tjedna, ministrica obrane Viola Amherd rekla je kako bi Švicarska trebala tješnje surađivati ​​s vojnim savezom predvođenim SAD-om, ali ne i pridružiti mu se, izvještavaju švicarski mediji.

Neutralnost, koju je Švicarska zadržala izvan oba svjetska rata u 20. stoljeću, nije imala za cilj samu sebe, već je cilj bilo povećanje švicarske sigurnosti, kaže Pulli.

Druge opcije, pak, uključuju redovite sastanke na visokoj razini između švicarskih i NATO-ovih zapovjednika i političara, kaže ona.

Takvo približavanje savezu označilo bi odmak od pomno njegovane tradicije da se ne zauzimaju strane, za koju njezini pristaše kažu kako je pomogla Švicarskoj da mirno napreduje i zadrži posebnu ulogu posrednika, pa i tijekom sukoba Zapada sa Sovjetskim Savezom.

Neutralnost u ustavu

Raspravljalo se tako i o ideji punopravnog članstva u NATO-u, ali dok su Švedska i Finska - zemlje koje također imaju dugu povijest vojne neutralnosti - na putu pridruživanja savezu, Pulli kaže da se u izvješću vjerojatno neće preporučiti poduzimanje tog koraka. Izvješće bi trebalo biti dovršeno do kraja rujna, kada će biti upućeno na razmatranje pred švicarsku vladu.

Također, bit će dostavljeno parlamentu na raspravu i poslužit će kao temelj za moguće odluke o budućem smjeru švicarske sigurnosne politike. No, samo izvješće neće ići na glasanje.

Ministarstvo obrane također će pridonijeti i široj studiji koju, pak, priprema ministarstvo vanjskih poslova. Tim će se projektom razmotriti usvajanje sankcija, izvoz oružja, streljiva i odnos s NATO-om iz perspektive neutralnosti, priopćilo je ministarstvo vanjskih poslova.

Švicarska se nacija nije borila u međunarodnom ratu od 1815. godine, kada je usvojila neutralnost na Bečkom kongresu, kojim su okončani Francuski revolucionarni ratovi.

Haaška konvencija iz 1907. godine propisuje da Švicarska neće sudjelovati u međunarodnim oružanim sukobima, neće favorizirati zaraćene strane pomažući im svojim postrojbama ili naoružanjem, niti im staviti svoj teritorij na raspolaganje.

Neutralnost, koja je uvedena u ustav, dopušta Švicarskoj pravo na samoobranu i mogućnost tumačenja političkih aspekata koncepta koji nisu obuhvaćeni zakonskom definicijom.

Koncept je posljednji puta dopunjen početkom 90-ih nakon raspada Sovjetskog Saveza, kako bi se omogućila vanjska politika temeljena na suradnji s drugim zemljama u područjima kao što su humanitarna pomoć i pomoć u katastrofama.

No, sukob u Ukrajini oživio je raspravu o njemu, koja je sada usredotočena na vladine odluke da uvede sankcije Rusiji, ali da ne dozvoli izvoz švicarskog streljiva od trećih strana u Ukrajinu.

Nelagoda zbog Ukrajine

"Postoji mnogo nelagode što Švicarska ne može više doprinijeti pomoći Ukrajini", kaže Pulli.

Isporuke streljiva, kojima bi Švicarska isporučivala streljivo drugim zemljama kako bi one zamijenile ono koje šalju u Ukrajinu, još je jedna potencijalna mjera u obratu od dosadašnje vladine politike, iako je izravna opskrba vjerojatno korak predaleko, navodi Pulli.

Predsjednik Ignazio Cassis isključio je isporuke oružja trećim zemljama u znak podrške Ukrajini, ali je - možda pokazujući širi pogled na to pitanje - također rekao da neutralnost nije "dogma" te kako bi se neuspjehom da se odgovori sankcijama "išlo na ruku agresoru."

Švicarska već ima nekih poveznica s NATO-om, a prošle je godine odlučila kupiti najsuvremenije višenamjeske američke borbene lovce pete generacije Lockheed Martin F-35A, koje kupuju ili već koriste neke članice NATO-a.

Švicarska se "ne može pridružiti nijednom savezu zbog neutralnosti. Ali možemo raditi zajedno i sustavi koje kupujemo dobar su temelj za to", izjavila je ministrica Amherd za švicarski javni medijski servis.

Mjere koje se razmatraju bile bi značajan korak bliže NATO-u za zemlju koja se nije pridružila Ujedinjenim narodima sve do 2002. godine i koja proizvodi mnogo vlastitog oružja.

Vladimir Hohlov, glasnogovornik ruskog veleposlanstva u Bernu, rekao je kako bi takve mjere predstavljale radikalnu promjenu politike za Švicarsku. Moskva "neće moći zanemariti" eventualno odricanje od neutralnosti, što bi imalo posljedice, rekao je Hohlov. No, nije iznio više detalja.

Švicarska vojska zagovara veću suradnju s NATO-om kao način jačanja nacionalne obrane, dok je javno mnijenje pokazalo da se događaju velike promjene nakon invazije na Ukrajinu.

Naime, više od polovice ispitanika, njih 56 posto, podržava jačanje veza s NATO-om, kako je pokazala nedavna anketa, što je znatno iznad prosjeka od 37 posto, oko koliko se tak postotak kretao posljednjih godina.

Različita mišljenja

Podrška stvarnom pristupanju savezu i dalje je stajalište manjine, ali je značajno porasla. Anketa agencije Sotomo u travnju je pokazala da 33 posto Švicaraca podržava pridruživanje savezu, što je više od dugogodišnjih 21 posto u zasebnoj studiji sveučilišta ETH u Zürichu.

"Jasno je da je ruska invazija na Ukrajinu promijenila mnogo mišljenja. Na to se gleda kao na napad na naše zapadne demokratske vrijednosti", kaže Michael Hermann iz Sotoma.

Thierry Burkart, čelnik Liberalno-demokratske stranke desnog centra, koja je dio vladajuće koalicije, govorio o "seizmičkom obratu" kada je u pitanju to kako se ljudi osjećaju po pitanju neutralnosti.

Neutralnost "mora biti fleksibilna", kaže on za Reuters.

"Prije Ukrajine, neki su mislili da više nikada neće biti konvencionalnog rata u Europi", rekao je, dodajući da su se neki čak zalagali za raspuštanje vojske. "Sukob u Ukrajini pokazuje da ne možemo biti samozadovoljni".

Burkart navodi kako podupire još veću vojnu potrošnju i bliži odnos s NATO-om, ali ne i punopravno članstvo.

Međutim, Peter Keller, glavni tajnik krajnje desne Švicarske narodne stranke (SVP), kaže da je bliži odnos s NATO-om nespojiv s neutralnošću. SVP je također dio vladajuće koalicije i najveća je stranka u donjem domu švicarskog parlamenta.

"Nema razloga za promjenu ove uspješne vanjskopolitičke maksime. Donijela je mir i prosperitet ljudima", smatra Keller.

U ministarstvu obrane se, pak, s tim ne slažu. Tijekom svog posjeta Washingtonu, Amherd je rekla da nam okvir zakona o neutralnosti "dopušta bližu suradnju s NATO-om, a također i s našim europskim partnerima", izvijestio je list Tagesanzeiger.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. lipanj 2022 21:59