Iranski dužnosnici prijete eskalacijom u slučaju bilo kakvog sukoba sa SAD-om nakon prijetnje američkim napadom, naznačujući da će preispitati doktrinu Islamske Republike o ograničavanju odmazde kako bi se obuzdao sukob s Washingtonom, piše Financial Times.
General-bojnik Abdolrahim Mousavi, načelnik stožera iranskih oružanih snaga, rekao je ovog tjedna da, iako je iranska strategija „prije sprječavala eskalaciju“, „ponašanje SAD-a natjeralo nas je da promijenimo svoj pristup“.
„Ako ovaj put pogriješe, nanijet ćemo im teške žrtve, jer su naše oružane snage odlučne suprotstaviti se nasilnoj sili do kraja“, rekao je.
Osoba bliska režimu u Teheranu rekla je za FT da je Iran prilagodio svoju vojnu doktrinu prema SAD-u, prelazeći na strategiju osmišljenu da nametne opipljive troškove američkim snagama i imovini ako izbije sukob.
Dodala je da Teheran ne traži rat i nada se da bi razgovori između SAD-a i Irana u Ženevi u četvrtak mogli utrti put novom nuklearnom sporazumu koji bi zaustavio američki napad, ali bi radije ratovao nego kapitulirao pred američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.
Trump gomila brodove, ali Iran je nadomak dogovora s Kinom! Stiže CM-302? ‘Ovo mijenja igru‘
„Ovaj put odgovor ne bi bio u obliku ograničenog vojnog napada“, rekao je izvor, misleći na raketne napade na američke baze u Iraku 2020. i Kataru prošle godine, koji su izvedeni kako bi se izbjegao rat punog opsega.
„Iran bi krenuo prema eskalaciji, ciljajući sve što mu je u dohvatu, od američkih baza do Hormuškog tjesnaca i američkih ratnih brodova.“
Dok je izvor iz režima naznačio da Iran možda neće eskalirati u slučaju „vrlo ograničenog udara“, glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Esmail Baghaei rekao je da „ne postoji nešto poput ograničenog napada“.
Vojna neravnoteža između Irana i njegovih zakletih neprijatelja otkrivena je nakon što su Izrael i SAD tijekom prošlogodišnjeg 12-dnevnog rata Iranu zadali niz teških udara. Iranski dužnosnici zabrinuti su da bi američki borbeni zrakoplovi i sposobnosti dugog dometa mogli uništiti njihovu vojnu i ekonomsku infrastrukturu u roku od nekoliko dana.
Unatoč tome, izvor tvrdi da bi iranski balistički projektili i dronovi mogli omogućiti Iranu da izazove konvencionalnu nadmoć svojih protivnika. Iran je ispalio stotine projektila na Izrael tijekom rata u lipnju, od kojih su deseci prošli izraelsku obranu. Oko 30 ljudi je poginulo.
„Konvencionalne vojske imaju svoje slabosti“, rekao je, ukazujući na američke pomorske resurse u Zaljevu i regionalne baze u kojima se nalaze tisuće vojnika — koje su daleko bliže Iranu nego Izraelu — za koje je rekao da će postati primarni ciljevi.
Lynette Nusbacher, bivša viša obavještajna savjetnica britanskog kabineta za Bliski istok, rekla je da iranske prijetnje eskalacijom treba shvatiti ozbiljno.
„Iranski establišment nacionalne sigurnosti je opasan, ali nisu ludi“, rekla je. „Oni jasno signaliziraju, razumiju svoje ciljeve, razumiju ciljeve svojih protivnika i nastoje raditi unutar tog okvira.“
Uz raspoređivanje svojeg arsenala balističkih raketa, rekla je da bi Iran mogao pokušati blokirati i plovidbu kroz Hormuški tjesnac, vitalnu pomorsku trgovačku rutu kroz koju prolazi velik dio svjetskog pomorskog prijevoza nafte. Iranska Revolucionarna garda ranije ovog mjeseca izjavila je da privremeno zatvara dijelove tjesnaca u sklopu pomorskih vježbi.
Iranska odmazda na američko bombardiranje njihovih nuklearnih postrojenja tijekom rata u lipnju, kada je Teheran ispalio niz projektila na američku bazu u Kataru nakon što je ispražnjena, činila se kalibriranom kako bi se izbjegao daljnji sukob. Trump je kasnije tvrdio da ga je Iran unaprijed upozorio.
„Možete li zamisliti? Bili su dovoljno ljubazni — radi se o Iranu — da me nazovu i kažu mi da bi me željeli upucati“, rekao je američki predsjednik. „Rekao sam: ‘Samo naprijed.’ I ispalili su 14 visokokvalitetnih, vrlo brzih projektila. Svaki od njih je oboren.“
No, u svom govoru o stanju nacije u utorak, Trump je optužio Iran za „zlokobne ambicije“ i nazvao iranske rakete prijetnjom američkim bazama. „Žele sklopiti dogovor, ali nismo čuli te važne riječi: ‘Nikada nećemo imati nuklearno oružje’“, rekao je.
Iranski čelnici inzistiraju da je njihov nuklearni program isključivo u mirnodopske svrhe te da svaki sporazum mora priznati ono što oni opisuju kao iransko pravo prema Sporazumu o neširenju nuklearnog oružja na obogaćivanje urana.
Teheran je također rekao da neće pristati na odvajanje američkih zahtjeva za ograničavanje programa balističkih projektila ili na suzbijanje podrške protuizraelskim oružanim skupinama.
Iranski prethodni, kalibrirani pristup SAD-u izazvao je kritike pristalica režima kod kuće, koji tvrde da to signalizira pretjerani oprez — ako ne i slabost — njihovim neprijateljima.
Nakon što su SAD 2020. u Bagdadu ubile Kasema Soleimanija — glavnog vojnog zapovjednika odgovornog za diskretne prekomorske operacije, Iran je ispalio rakete na bazu u Iraku u kojoj su smještene američke snage. Napad, prvi na američku vojnu bazu od Vijetnamskog rata, uzrokovao je strukturnu štetu, ali nije bilo smrtnih slučajeva.
„Ovaj put Iran će zanemariti ta razmatranja i pokušati odgovoriti kako bi nanio posljedice“, rekao je Hamzeh Safavi, sin višeg vojnog savjetnika vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija, za novinsku web-stranicu Entekhab, naglašavajući da govori u osobno ime.
Safavi je također tvrdio da će Teheran u svakom nadolazećem ratu otkriti naprednije vojne tehnologije te je dodao da Iran više neće praviti razliku između SAD-a i Izraela u svojoj odmazdi. „Ako Izrael pokrene napade, Iran će također napasti SAD. A ako SAD napadnu, Iran će također ciljati Izrael“, kazao je Safavi, piše Financial Times.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....