-
Trump: ‘Iran jako želi sporazum, ali se boje to reći‘
-
Pakistanci: ‘U tijeku su neizravni pregovori između Sjedinjenih Država i Irana‘
-
Obavještajni izvori: Najvjerojatnije kreće operacija na otok Harg; Iranci se spremaju za napad
-
Pakistan upozorio Izrael da poštede Arakčija jer ‘nitko neće ostati za pregovore‘
-
Izrael objavio da je eliminirao zapovjednika mornarice IRGC-a
-
Pentagon oružje za Ukrajinu preusmjerava na Bliski istok?
-
I SAD i Iran spremni na eskalaciju rata ako propadnu mirovni napori
Sve detalje vezane uz rat na Bliskom istoku pratili smo i jučer. OPŠIRNIJE
Trump dodatno odgađa bombardiranje iranskih energetskih objekata
Donald Trump produžio je pauzu u svojoj prijetnji bombardiranjem iranske energetske infrastrukture.
Američki predsjednik rekao je na Truth Socialu da će - "na zahtjev iranske vlade" - odgoditi napade za 10 dana.
Trump kaže da rok istječe 6. travnja, 20 sati po istočnom vremenu - što je zapravo za 11 dana.
Dodao je da su, "unatoč pogrešnim izjavama lažnih medija o suprotnom", razgovori između SAD-a i Irana o okončanju rata "u tijeku i idu vrlo dobro".
Trump je prvi put zaprijetio napadom na iransku energetsku infrastrukturu prošle subote ako Iran ponovno ne otvori Hormuški tjesnac.
Međutim, odgodio je napade u ponedjeljak za pet dana, rekavši da su Washington i Teheran vodili "vrlo dobre i produktivne razgovore" o okončanju rata.
Teheran je to isprva porekao kao "lažnu vijest".
Od tada su obje strane udvostručile svoje različite perspektive o potencijalnim razgovorima.
SAD su ovog tjedna preko Pakistana podnijele mirovni prijedlog od 15 točaka.
Iranski mediji danas su izvijestili da je Teheran odgovorio postavljanjem pet uvjeta za okončanje neprijateljstava, uključujući buduća sigurnosna jamstva i reparacije.
Trump je ranije danas rekao da Iran "moli da se postigne dogovor", rekavši da nije siguran je li "spreman" postići dogovor.
Iran kaže da je otvoren za zahtjeve Španjolske misleći na prolaz kroz Hormuz
Iransko veleposlanstvo u Španjolskoj objavilo je u četvrtak da je Iran otvoren za bilo koji zahtjev Madrida u vezi s Hormuškim tjesnacem jer Španjolska poštuje međunarodno pravo, što je prvi takav ustupak ponuđen članici EU-a.
Španjolska ima razmjerno malu trgovačku flotu, ali je bila među prvim zemljama koje su osudile američko-izraelske napade na Iran nazivajući ih nepromišljenim i ilegalnim.
"PRIJELOMNA VIJEST: Iran doživljava Španjolsku kao zemlju koja drži do međunarodnog prava, pa smo otvoreni za bilo koji zahtjev koji dolazi iz Madrida.#StraitofHormuz", objavilo je veleposlanstvo na X-u.
Do objave dolazi nakon što je iransko ministarstvo vanjskih poslova u utorak obavijestio UN da "plovila koja nisu neprijateljska" mogu prolaziti kroz Hormuški tjesnac u koordinaciji s iranskim vlastima.
U četvrtak je tjesnacem prošao tajlandski tanker, a malezijski premijer je rekao da mogu proći i malezijski brodovi, što je znak da se za neke zemlje ograničenja ublažavaju.
Američki predsjednik Donald Trump rekao je u četvrtak da je Iran propustio kroz Hormuški tjesnac deset brodova kao znak dobre volje u pregovorima o završetku rata.
Cijene nafte poskočile prema 109 dolara, SAD i Iran razmijenili poruke
Cijene nafte poskočile su u četvrtak na međunarodnim tržištima prema 109 dolara, signalizirajući sumnje ulagača da će razmjena uvjeta SAD-a i Irana utrti put završetku rata.
Na londonskom se tržištu barelom poslijepodne trgovalo po 6,63 dolara višoj cijeni nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine, od 108,85 dolara. Na američkom tržištu bio je skuplji za 4,73 dolara i stajao je 95,05 dolara.
Tržišta je sredinom tjedna razočarao odgovor Irana na američki plan koji bi trebao dokončati rat na Bliskom istoku.
Washington je Teheranu poslao plan s 15 točaka, izvijestio je u srijedu New York Times, a informaciju je u četvrtak potvrdio i posebni američki zaslanik Steve Witkoff.
Izvori u pakistanskom ministarstvu vanjskih poslova rekli su turskoj novinskoj agenciji Anadolu da se "pomak" u pitanju potencijalnih razgovora SAD-a i Irana očekuje unutar 48 sati.
Iran još razmatra američki prijedlog, rekao je za Reuters u srijedu neimenovani visoki iranski dužnosnik, unatoč početnoj negativnoj reakciji, naznačivši da ga Teheran nije definitivno odbio, napominje Reuters.
U srijedu navečer SAD i Izrael ponovo su napali Iran, a Teheran je ponovo odgovorio napadima na Izrael i na američke baze u zemljama u Perzijskom zaljevu.
Egipat, Turska i Pakistan nude pak posredovanje, ali Iran naglašava da posrednici ne mogu zajamčiti poštivanje uvjeta.
U srijedu navečer Teheran je preko posrednika službeno odgovorio Washingtonu na dostavljeni plan, izvijestila je iranska novinska agencija Tasnim.
Iran ističe, između ostalog, da je suverenitet nad Hormuškim tjesnacom njegovo "prirodno i zakonito pravo", ali i jamstvo da će druga strana poštovati dogovoreno, navodi Tasnim, i sada čeka odgovor na dostavljene zahtjeve.
Iranci su "sjajni pregovarači", rekao je u četvrtak američki predsjednik Donald Trump, dodavši ipak da nije siguran je li "voljan s njima dogovarati kraj rata".
Odvojeni izračuni Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) pokazuju da je barel košarice nafte njezinih članica u srijedu bio jeftiniji za 15,25 dolara i stajao je 116,96 dolara.
Trump: Iranci su loši borci, ali su izvrsni pregovarači
Američki predsjednik Donald Trump na sastanku kabineta u Bijeloj kući kazao je da SAD uvjerljivo pobjeđuju Iran, rekavši: "U protekla tri tjedna udarali smo po iranskim vojnim sposobnostima na razini koju je malo tko ikada prije vidio."
Također je ponavio svoju tvrdnju da ga Iran "moli" da postigne dogovor.
"Oni mole da se postigne dogovor. Ne ja."
Dodao je da su Iranci "loši borci, ali su izvrsni pregovarači."
Također je kazao da je Iran "imao plan preuzeti Bliski istok" i da je prijetnju da Teheran ima nuklearno oružje iskoristio kao opravdanje za napade.
Trump je ponovno kritizirao vojnu potporu Ujedinjenog Kraljevstva na Bliskom istoku.
Govoreći o iranskom napadu balističkim raketama na britansko-američku vojnu bazu Diego Garcia, američki predsjednik je na sastanku kabineta rekao da je Teheran ispalio "jednu raketu na udaljenost od 4000 kilometara - mislili smo da nisu imali takvu raketu."
"Ali su pucali na sada već poznati otok koji se Ujedinjeno Kraljevstvo jako bojalo da nam ga da jer nisu htjeli biti uvučeni, ali ni mi ne želimo biti uvučeni u njihove ratove", kazao je Trump.
Kritizirao je NATO članice i kazao:
"[Neke nacije] su zapravo dale izjavu, nekoliko njih, da se žele uključiti kada rat završi. Ne - trebali biste se uključiti kada rat počne, ili čak i prije nego što počne", kazao je.
"Ujedinjeno Kraljevstvo je reklo - ovo je bilo prije tri tjedna - da će poslati nosače zrakoplova, koji, usput rečeno, nisu najbolji nosači zrakoplova. Oni su igračke u usporedbi s onim što mi imamo."
Nakon Trumpa, govorio je ministar obrane Pete Hegseth:
„Prije 27 dana, Iran je imao modernu vojsku. Nikada u zabilježenoj povijesti vojska neke nacije nije bila tako brzo i učinkovito neutralizirana“, kazao je.
Hegseth je dodao da „Operacija Epski bijes“ „nije beskrajni rat“, već odlučna kampanja s jasnim ciljevima.
„Ovo je za povijesne knjige. Ovo je za nasljeđe“, rekao je. Dodao: ‘Iranci su s dvije rakete gađali otok Diego Garcia, koji je 4000 km udaljen od Irana. Za usporedbu, London je 4000 km od Irana. I dalje mislite da nisu prijetnja?", slikovit je bio Hegseth.
Specijalni izaslanik Steve Witkoff govorio je rekao je da je na početku pregovora "postalo sasvim jasno" da Iran neće sklopiti sporazum koji ispunjava ciljeve Washingtona.
Također je kazao da su iranski pregovarači rekli SAD-u da imaju dovoljno uranija za izradu "11 atomskih bombi" i potvrdili da su SAD predstavile plan od 15 točaka kako bi se formirao okvir za mirovni sporazum.
Witkoff je završio rekavši: "Konačno, Iranu smo rekli još jednu stvar: nemojte ponovno krivo izračunati."
Na pitanje o Hormuškom tjesnacu, Donald Trump je rekao da "99%-tno uništenje" tjesnaca od strane SAD-a "nije dovoljno dobro" jer bi i dalje mogli biti pogođeni skupi brodovi.
Dodao je: "Imam osjećaj da će se to prilično brzo srediti."
Razlog zašto Iran sada želi sklopiti mirovni sporazum sa SAD-om je taj što je zemlja "totalno razorena", rekao je.
Tijekom svojih komentara kritizirao je britanskog premijera Sir Keira Starmera rekavši:
„Vaš premijer nije bio tamo, kao što znate, bio je tamo nakon što smo pobijedili. Rekao je da bismo željeli poslati neke brodove [u Hormuški tjesnac]. Rekao sam, već smo pobijedili. Više nam ne trebaju.“
Trump je rekao da njegova kritika nije utjecala na njegov državni posjet kralju Charlesu, dodajući: „On [kralj] mi je prijatelj, on je gospodin.“
Također je ponovio kritike sporazuma o otocima Chagos, unatoč tome što je prethodno rekao da je sporazum „najbolji koji je [Starmer] mogao sklopiti“.
Američki predsjednik također je spomenuo komentare njemačkog kancelara Friedricha Merza, kada je rekao da rat u Iranu „nema nikakve veze s NATO-om“.
Trump je to nazvao „vrlo neprimjerenom izjavom“.
Iran: Američki prijedlog je ‘jednostran‘, ali vrata diplomaciji su još otvorena
Iran smatra američki mirovni prijedlog "jednostranim i nepravednim", rekao je viši iranski dužnosnik za Reuters u četvrtak, dodajući da je moguće postići napredak ako u Washingtonu prevlada realnost.
Iran je svoj stav preko Pakistana prenio SAD-u, a dužnosnik je rekao da su prijedlog "detaljno proučili visoki iranski dužnosnici i predstavnik iranskog vrhovnog vođe u srijedu navečer".
"Ukratko, prijedlog sugerira da bi se Iran trebao odreći svoje sposobnosti obrane u zamjenu za nejasan plan ukidanja sankcija", rekao je iranski dužnosnik i dodao da prijedlog nije zadovoljio minimalne uvjete.
Dužnosnik je rekao da "još uvijek nema dogovora za pregovore i da se nijedan plan za razgovore ne čini realnim u ovoj fazi" te da Turska i Pakistan pokušavaju pomoći "uspostaviti zajednički jezik između Irana i Sjedinjenih Država i smanjiti razlike".
Bijela kuća je priopćila u srijedu da će Sjedinjene Države udariti Iran "snažnije nego ikad prije" ako Teheran ne prihvati američki mirovni prijedlog.
Iran je ukazao i na vlastitu sposobnost eskalacije ako se ne postigne primirje. Zaprijetio je da će poduzeti mjere i blokirati još jednu ključnu morsku rutu, Crveno more i tjesnac Bab al-Mandab, koji nudi alternativnu izvoznu rutu za dio nafte iz Perzijskog zaljeva.
Američka administracija odbila je otkriti detalje plana, ali je rekla da neka medijska izvješća nisu točna.
Izvori iz izraelskog kabineta tvrde da plan sadrži uklanjanje iranskih zaliha obogaćenog uranija, zaustavljanje iranskog programa obogaćivanja uranija, ograničenja iranskog programa balističkih raketa i prekid iranske potpore regionalnim saveznicima poput libanonskog Hezbolaha.
I SAD i Iran spremni na eskalaciju rata ako propadnu mirovni napori
Sjedinjene Države prijete Iranu da će napasti još snažnije ako ne prihvati američki mirovni prijedlog, a Teheran uzvraća prijetnjom blokade još jedne važne morske rute, gotovo mjesec dana od početka rata na Bliskom istoku s globalnim posljedicama.
Sjedinjene Države i Izrael koordinirano su napali Iran 28. veljače, a Iran je odgovorio napadima na Izrael, američke baze i zaljevske zemlje.
Sada se razmatra Trumpov plan s 15 točaka koji je Iranu prenio Pakistan.
Američka administracija odbila je otkriti detalje plana, ali je rekla da neka medijska izvješća nisu točna.
Izvori iz izraelskog kabineta tvrde da plan sadrži uklanjanje iranskih zaliha obogaćenog uranija, zaustavljanje iranskog programa obogaćivanja uranija, ograničenja iranskog programa balističkih raketa i prekid iranske potpore regionalnim saveznicima poput libanonskog Hezbolaha.
Bijela kuća je priopćila u srijedu da će Sjedinjene Države udariti Iran "snažnije nego ikad prije" ako Teheran ne prihvati prijedlog.
Očekuje se da će Washington poslati još tisuće vojnika na Bliski istok, rekla su Reutersu dva izvora upućena u to pitanje.
Visoki iranski dužnosnik rekao je za Reuters da iranski odgovor na američke prijedloge o okončanju rata "nije bio pozitivan", ali da ga Teheran još uvijek proučava.
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči izjavio je u srijedu da Teheran ne pregovara sa SAD-om iako se poruke prenose preko posrednika.
Arakči poručuje da Iran zahtijeva trajni prekid rata i odštetu za razaranja.
Iran zahtijeva suverenitet nad Hormuškim tjesnacem kao svoje "prirodno, zakonsko pravo", prenijela je iranska Press TV pozivajući se na dužnosnika.
Teheran je posrednicima rekao da izraelski rat u Libanonu mora biti obuhvaćen sporazumom o prekidu vatre, reklo je Reutersu šest regionalnih izvora upoznatih sa stajalištem Teherana.
Iran je ukazao i na vlastitu sposobnost eskalacije ako se ne postigne primirje. Zaprijetio je da će poduzeti mjere i blokirati još jednu ključnu morsku rutu, Crveno more i tjesnac Bab al-Mandab, koji nudi alternativnu izvoznu rutu za dio nafte iz Perzijskog zaljeva.
Teheran je naveo i da raspolaže obavještajnim podacima da Sjedinjene Države planiraju okupirati iranski otok uz potporu regionalne zemlje te da će, ako to učine, napasti vitalnu infrastrukturu u toj zemlji, ne navodeći o kojoj zemlji se radi.
Izrael želi zadržati mogućnost preventivnih napada
Visoki izraelski obrambeni dužnosnik rekao je da je Izrael skeptičan hoće li Iran pristati na američke uvjete, ali je zabrinut i da bi Trump mogao napraviti ustupke.
Izrael želi da bilo kakav sporazum zadrži mogućnost izvođenja preventivnih napada, rekao je drugi izvor.
Izraelski vojni glasnogovornik rekao je u četvrtak da je trenutačna misija nastaviti uništavati iranske vojne sposobnosti te da je Izraelu preostalo "još puno ciljeva".
Pentagon razmatra preusmjeravanje pomoći Ukrajini na Bliski istok
Pentagon razmatra preusmjeravanje oružja namijenjenog Ukrajini na Bliski istok, izvijestio je Washington Post.
Pozivajući se na tri izvora, navodi se da, dok SAD troše neke od svojih najvažnijih zaliha streljiva tijekom rata u Iranu, razmatraju kako ih najbolje nadopuniti.
Dodaje se da konačna odluka još nije donesena.
Među oružjem koje bi se navodno moglo preusmjeriti su i presretačke rakete protuzračne obrane naručene u okviru NATO-ovog programa PURL.
Iran dopustio i malezijskim tankerima da prođu kroz Hormuški tjesnac
Premijer Malezije, Anwar Ibrahim, rekao je da je Iran dopustio malezijskim tankerima da prođu kroz Hormuški tjesnac nakon razgovora s iranskim, turskim i drugim regionalnim čelnicima.
„Sada smo u procesu puštanja malezijskih tankera za naftu i svih radnika kako bi mogli nastaviti putovanje kući“, rekao je Anwar u televizijskom obraćanju, prema novinskoj agenciji Reuters. Također je zahvalio iranskom predsjedniku Masudu Pezeškianu na sigurnom prolazu malezijskih brodova.
„Ali nije lako, jer Iran smatra da je više puta prevaren i teško mu je prihvatiti korake prema miru bez jasnog i obvezujućeg sigurnosnog jamstva za svoju naciju“, dodao je.
Iran je ranije ovog tjedna rekao da će dopustiti „neneprijateljskim“ brodovima da sigurno prođu kroz ključnu brodsku rutu, koja je efektivno zatvorena za tankere od početka američko-izraelske vojne kampanje prošlog mjeseca.
Iransko ministarstvo vanjskih poslova definiralo je neneprijateljske brodove kao one koji „niti sudjeluju u činovima agresije protiv Irana niti ih podržavaju“ ili pripadaju SAD-u ili Izraelu.
Neke su nacije izjavile da je njihovim brodovima dopušten prolaz uskim plovnim putem, uključujući Indiju i Tajland.
Putin vjeruje da bi posljedice rata u Iranu mogle biti jednako teške kao i posljedice COVID-19
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u četvrtak da je teško predvidjeti posljedice sukoba na Bliskom istoku, ali da su neki usporedili njegov potencijalni utjecaj s utjecajem pandemije COVID-19.
Prema njegovim riječima, sukob uzrokuje znatnu štetu međunarodnoj logistici, proizvodnji i lancima opskrbe, dok istovremeno vrši intenzivan pritisak na tvrtke u sektoru nafte, metala i gnojiva.
"Posljedice sukoba na Bliskom istoku i dalje je teško točno predvidjeti", rekao je Putin poslovnim liderima u Moskvi. "Čini mi se da oni koji su sami uključeni u sukob ne mogu ništa predvidjeti, ali za nas je to još teže."
"Međutim, već postoje procjene da se te posljedice mogu usporediti s izbijanjem pandemije koronavirusa", rekao je Putin. "Podsjećam da je to značajno usporilo razvoj svih regija i svih kontinenata, bez iznimke."
Pentagon se priprema za veliki "konačni udarac" Iranu
Pentagon razrađuje vojne opcije za “završni udar” protiv Irana, koje uključuju i kopnene operacije te masovno bombardiranje, tvrde američki dužnosnici i upućeni izvori, piše Axios.
To bi značilo i da je eskalacija sve izglednija ako pregovori ne uspiju, posebno ako Hormuški tjesnac ostane zatvoren. Dio američkih dužnosnika smatra da bi snažan vojni udar mogao ojačati pregovaračku poziciju ili omogućiti Donaldu Trumpu da proglasi pobjedu.
Ključne opcije “završnog udara”:
- zauzimanje ili blokada otoka Harg, glavnog izvoznog naftnog čvorišta Irana
- invazija na otok Larak, važan za kontrolu Hormuškog tjesnaca
- preuzimanje otoka Abu Musa i dva manja otoka blizu ulaza u tjesnac
- blokada ili zapljena brodova koji izvoze iransku naftu
Razmatraju se i kopnene operacije duboko u Iranu radi osiguranja obogaćenog uranija iz nuklearnih postrojenja, no kao alternativa spominju se masovni zračni napadi.
No kako Trump još nije donio odluku, kopnene operacije zasad se opisuju kao hipotetske. Ipak, spreman je na eskalaciju ako pregovori brzo ne donesu rezultate. Mogući prvi korak je bombardiranje energetske infrastrukture, na što Iran prijeti snažnim odgovorom.
Glasnogovornica Karoline Leavitt poručila je da je Trump spreman udariti “jače nego ikad” i da “ne blefira”.
U regiju stižu dodatne američke snage – borbeni avioni, tisuće vojnika i postrojbe marinaca, uključujući elemente 82. zračno-desantne divizije.
Teheran ne vjeruje američkim pregovorima i sumnja da su paravan za napad. Predsjednik parlamenta Mohammad Bagher Ghalibaf tvrdi da neprijatelji planiraju zauzimanje iranskog otoka te upozorava na žestok odgovor.
Za to vrijeme, Pakistan, Egipat i Turska pokušavaju organizirati pregovore. Iran je odbio početne američke zahtjeve, ali nije potpuno zatvorio vrata dijalogu, no najveća prepreka ostaje duboko međusobno nepovjerenje.
Iran u skupinu ‘prijateljskih‘ zemalja za tranzit Hormuzom uvrstio i Irak
Iran je odobrio tranzit kroz Hormuz "prijateljskim zemljama" Kini, Rusiji, Indiji, Iraku i Pakistanu, rekao je ministar vanjskih poslova Abas Arakči u razgovoru za državnu televiziju, prema izvješću iranske novinske agencije Tasnim.
"Zemljama za koje smo utvrdili da su naši prijatelji dopustili smo prolazak kroz Hormuški tjesnac. Dozvolili smo prolazak Kini, Rusiji, Indiji, Iraku i Pakistanu", citira Tasnim izjavu šefa iranske diplomacije za Press TV.
"Nema razloga da neprijateljima dopustimo da prođu kroz Hormuški tjesnac", dodao je Arakči.
Irak je veliki proizvođač u skupini iranskih "prijatelja" s dozvolom tranzita. Zauzimaju drugo mjesto na ljestvici vodećih proizvođača u Organizaciji zemalja‑izvoznica nafte (OPEC) i do početka rata izvozili su 3,4 milijuna barela nafte dnevno.
Teheran preuzeo kontrolu nad Hormuškim tjesnacem nakon američko‑izraelskog napada 28. veljače, zabranivši tranzit brodovima povezanima sa Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelom i njihovim saveznicima.
Iranske vlasti višekratno su naglašavale da tjesnac nije zatvoren te da je tranzit, sukladno međunarodnom pravu, zabranjen samo "neprijateljskim" brodovima.
Brodovi i dalje plove kroz Hormuški tjesnac, uz nužne mjere i uvjete koji proizlaze iz ratnog stanja, prenijela je u ponedjeljak iranska novinska agencija Mehr priopćenje iranskog ministarstva vanjskih poslova, objavljeno u nedjelju.
Hormuz kao jamstvo
Komentirajući nastojanja nekih zemalja da posreduju u okončanju rata, iranski ministar rekao je da "međunarodna jamstva nisu 100 posto pouzdana".
Najbolja je garancija da Iran neće biti ponovno napadnut "inherentno jamstvo" koje je Teheran sam stvorio, prenosi Tasnim njegove riječi.
"Kroz inherentno jamstvo koje smo sami kreirali nitko se neće usuditi ponovno pokrenuti rat protiv iranskog naroda", kazao je Arakči.
Suverena kontrola nad Hormuškim tjesnacem prirodno je i zakonito pravo Irana, kazao je pak odvojeno za Press TV neimenovani iranski visoki dužnosnik, upoznat s američkim mirovnim prijedlogom, prema izvješću Tasnima.
Upravo je kontrola nad strateškim plovnim putom jamstvo da će, nakon sklapanja primirja, druge strane ispunjavati svoje obveze, dodao je dužnosnik.
Prijatelj i Tajland
Tajlandski ministar vanjskih poslova Sihasak Phuangketkeow objavio je pak odvojeno da je kroz Hormuz prošao i naftni tanker u vlasništvu tajlandske naftne kompanije Bangchak Corporation.
Tanker je sigurno prošlao kroz tjesnac nakon diplomatske koordinacije između Tajlanda i Irana i nije morao platiti nikakvu naknadu, objavili su u srijedu kompanija i ministar Phuangketkeow.
Pregovore je tajlandski ministar vanjskih poslova vodio s iranskim veleposlanikom u Tajlandu.
Prolazak odražava bliske veze između dvije zemlje, objavilo je iransko veleposlanstvo na X-u. "Prijatelji zauzimaju posebno mjesto", dodali su.
Dozvolu čeka još jedan tajlandski brod, u vlasništvu kompanije SCG Chemicals, rekao je u srijedu šef tajlandske diplomacije.
Tajland trenutno uvozi otprilike pola nafte iz regije Perzijskog zaljeva, a tajlandski neto uvoz nafte odgovara udjelu od 4,7 posto tajlandskog BDP‐a zemlje, signalizirajući najveći omjer u regiji.
Izrael tvrdi da je ubio zapovjednika mornarice IRGC-a
Izrael je jutros kazao da je ubio zapovjednika mornarice Iranske revolucionarne garde, Alirezu Tangsirija.
Vjeruje se da je on ključni dužnosnik koji je nadgledao de facto zatvaranje Hormuškog tjesnaca.
Izraelski ministar obrane Israel Katz rekao je da je Tangsiri ubijen zajedno s drugim visokim pomorskim zapovjednicima u napadu tijekom noći.
Iran se još nije oglasio. No, do sada tijekom rata, izraelske tvrdnje o ubijenim visokim iranskim dužnosnicima uglavnom su se pokazale točnima.
‘Mogli smo zauzeti Teheran za 72 sata, ali nitko ne sluša crnca!‘
Načelnik obrambenih snaga Ugande i sin predsjednika Yowerija Musevenija, general Muhoozi Kainerugaba, oglasio se na X-u o ratu SAD-a i Izraela protiv Irana, izrazivši svoju čvrstu podršku Izraelu.
"Izrael ima pravo postojati i napadi na njega moraju prestati", napisao je Kainerugaba u nizu objava podrške. "Želimo da rat na Bliskom istoku odmah završi. Svijet je umoran od toga", napisao je, dodajući da bi bilo kakvi razgovori o uništenju ili porazu Izraela uveli Ugandu u rat. "Na strani Izraela!" zaključio je.
Kasnije u četvrtak Kainerugaba je u drugoj objavi otkrio da je ponudio pomoć ugandskih obrambenih snaga i SAD-u i Izraelu.
"Mogli smo zauzeti Teheran za 72 sata bez ikakvog bombardiranja, ali, naravno, oni nikada ne slušaju crnca. Zašto bombardirati ljude koji vas podržavaju?" poručio je.
Više pročitajte OVDJE.
CNN objavio što Trump namjerava, Izraelci upozoravaju: To će završiti tragedijom
Iran je posljednjih tjedana postavljao razne zamke te premještao dodatno vojno osoblje i protuzračnu obranu na otok Harg u pripremama za moguću američku operaciju preuzimanja kontrole nad njime, tvrdi više izvora upoznatih s američkim obavještajnim izvješćima o toj temi, kako piše u četvrtak CNN.
Posljednjih dana živo se nagađalo da administracija Donalda Trumpa razmatra zauzimanje tog malog otoka u sjeveroistočnom dijelu Perzijskog zaljeva - koji je ključna gospodarska žila kucavica Irana, kroz čija postrojenja prolazi oko 90 posto izvoza iranske sirove nafte - kao sredstvo pritiska na Teheran da ga se prisili da ponovno otvori Hormuški tjesnac.
No, američki dužnosnici i vojni stručnjaci upozoravaju da bi takva kopnena operacija nosila sa sobom značajne rizike, uključujući i velik broj žrtava među američkim vojnicima. Naime, otok ima slojevitu obranu, a Iran je posljednjih tjedana ondje rasporedio dodatne prijenosne protuzračne raketne sustave (MANPADS), kako navode izvori.
Više pročitajte OVDJE.
Pakistanci: ‘U tijeku su neizravni pregovori između Sjedinjenih Država i Irana‘
U tijeku su neizravni pregovori o okončanju rata u Iranu, a Islamabad igra ulogu posrednika, rekao je u četvrtak pakistanski ministar vanjskih poslova Ishaq Dar.
Dar, koji je ujedno i zamjenik premijera, nazvao je nagađanja o mirovnim pregovorima "nepotrebnima" te dodao: "U stvarnosti, neizravni razgovori između Sjedinjenih Država i Irana odvijaju se putem poruka koje prenosi Pakistan. U tom kontekstu, Sjedinjene Države su prenijele 15 točaka koje Iran trenutno razmatra. Bratske zemlje poput Turske i Egipta, između ostalih, također podržavaju ovu inicijativu", dodao je u objavi na X-u.
Trump: ‘Iranski pregovarači su jako čudni‘
Nakon NATO-a, Trump se obrušio i na iranske pregovarače. Nazvao ih je "vrlo drugačijima i čudnima" i kaže kako bi trebali "moliti" za dogovor.
Trump je ponovio svoju tvrdnju da je Iran "vojno uništen" i kaže da zemlja "nema nikakve šanse za povratak".
Pročitajte njegovu objavu ...
‘Iranski pregovarači su vrlo drugačiji i ‘čudni‘. Oni nas ‘mole‘ da sklopimo dogovor, što bi i trebali činiti budući da su vojno uništeni, bez ikakve šanse za oporavak, a ipak javno izjavljuju da samo ‘razmatraju naš prijedlog‘. KRIVO!!! Bolje da se uskoro uozbilje, prije nego što bude prekasno, jer kad se to dogodi, NEMA POVRATKA i neće biti lijepo! Predsjednik DJT‘
Trump: ‘NATO nije učinio ništa da nam pomogne oko Irana‘
Kao prvu stvar ovoga jutra (na istočnoj obali SAD-a je 6 sati manje nego kod nas) američki predsjednik je sasuo paljbu po NATO-u.
U još jednoj kritici svojih zapadnih saveznika, rekao je da zemlje NATO-a nisu učinile ‘APSOLUTNO NIŠTA‘ kako bi pomogle u američkoj borbi protiv Irana.
Trump je potom, čini se, izdao upozorenje NATO-u, dodajući da SAD-u od NATO-a ne treba ništa osim da to ‘NIKAD NE ZABORAVE‘.
Evo Trumpove objave, kao i obično sve velikim slovima:
‘ČLANICE NATO-a NISU UČINILE APSOLUTNO NIŠTA DA POMOGNU S LUĐAČKOM NACIJOM, SADA VOJNO DESETKOVANOJ, IRANU. SAD-u NE TREBA NIŠTA OD NATO-a, OSIM DA ‘NIKADA NE ZABORAVITE‘ OVAJ VRLO VAŽAN TRENUTAK!
Predsjednik DONALD J. TRUMP‘
Pentagon oružje za Ukrajinu preusmjerava na Bliski istok?
Pentagon razmatra preusmjeravanje naoružanja prvotno namijenjenog Ukrajini prema Bliskom istoku jer rat u Iranu troši dio najkritičnijeg streljiva američke vojske, objavio je Washington Post u četvrtak, citirajući tri upućene osobe.
Oružje koje bi se moglo preusmjeriti uključuje presretačke rakete sustava za protuzračnu obranu naručene prošlogodišnjom inicijativom NATO-a u sklopu koje partnerske zemlje kupuju američko oružje za Kijev, ističe se u izvješću.
Do razmatranja te opcije dolazi u vrijeme kada se intenziviraju američke operacije na Bliskom istoku. Čelnik američkog Središnjeg zapovjedništva (CENTCOM) Brad Cooper, koji predvodi američke snage na Bliskom istoku, u srijedu je rekao da su Sjedinjene Američke Države pogodile preko 10.000 ciljeva unutar Irana i da su na putu prema tome da ograniče sposobnost Irana da učinkovito djeluje izvan svojih granica.
Glasnogovornik Pentagona je za novine rekao da će ministarstvo obrane "osigurati da američke snage i snage naših saveznika i partnera imaju ono što im je potrebno za borbu i pobjedu".
Pentagon, američki State Department i NATO nisu odmah odgovorili na Reutersov zahtjev za komentarom.
Trump: Nitko ne želi biti novi vođa Irana
Govoreći na večeri za prikupljanje sredstava za kampanju republikanaca u Zastupničkom domu u Washingtonu, Trump je posprdno govorio o tome kako nitko ne želi biti novi vođa Irana.
‘Nitko još nije vidio ovako nešto kao što mi sad radimo s Iranom. I da - oni pregovaraju. I jako žele postići dogovor, ali se boje to otvoreno reći jer misle da će ih ubiti njihovi vlastiti ljudi. A također se boje i da ćemo ih mi ubiti. Nikada nije postojao šef neke države koji je želio taj posao manje od šefa Irana‘, rekao je Trump te onda ‘odglumio‘ kako je mogao teći razgovor između dužnosnika u Iranu i eventualnog novog vođe.
‘Ja to ne želim!‘, rekao je Trump glumeći tog nekog vođu Irana. ‘Slušamo stvari koje govore i čujemo ih vrlo jasno: ‘Ja to ne želim!‘ ‘Ali želimo te učiniti novim vođom!‘ ‘Ali ja to ne želim!‘, kazao je Trump u posprdnom tonu rekonstruirajući razgovor koji se možda vodio u Teheranu.
Teheran pretrpio značajnu štetu nakon novih napada
Stižu najnovije fotografije koje prikazuju štetu nastalu u Teheranu nakon nočašnjih izraelskih napada.
Britanski ministar obrane: ‘Rusija je i prije sukoba dijelila obavještajne podatke s Iranom‘
Britanski ministar obrane John Healey rekao je za BBC da postoji "os agresije" između Rusije i Irana.
Također, kazao je da najnoviji obrambeni obavještajni podaci pokazuju da je Rusija, i prije sukoba na Bliskom istoku, dijelila obavještajne podatke i pružala obuku Iranu te da je u tij zemlji "skrivena Putinova ruka".
Dodao je da su britanski piloti letjeli već preko 1000 sati štiteći saveznike i britanske interese u regiji.
Što se tiče Rusije, kaže da je ona pružala obuku Iranu o vrstama dronova i elektroničkom ratovanju.
„Putin želi napraviti distrakciju od onoga što radi drugdje. Nećemo mu dopustiti“, rekao je Healey.
Pakistan upozorio Izrael da poštede Arakčija jer ‘nitko neće ostati za pregovore‘
Izrael je uklonio iranskog ministra vanjskih poslova s popisa meta atentata nakon intervencije Pakistana, rekao je pakistanski dužnosnik za Reuters.
Abas Arakči i predsjednik parlamenta Mohamad Baker Kalibaf bili su na popisu za odstrel sve dok Pakistan nije zatražio od Washingtona da ih ne ubije, a Washington je onda to isto zatražio od Izraela, rekao je dužnosnik.
Arakči je postao sve istaknutija iranska politička figura od početka rata i ubojstva nekoliko visokih iranskih dužnosnika.
"Izraelci su imali njihove koordinate i htjeli su ih eliminirati", rekao je pakistanski dužnosnik. „Rekli smo SAD-u da ako i oni budu eliminirani, onda nema nikoga drugog s kim bi se moglo razgovarati. Stoga su SAD zatražile od Izraelaca da se povuku.“
Donald Trump tvrdi da SAD pregovara s Iranom o prekidu vatre, što Iran poriče. Obje nacije su objavile odvojene prijedloge za prekid vatre
Dvoje poginulih u raketnom napadu na Abu Dhabi
Ujedinjeni Arapski Emirati objavili su da su presreli iranske raketne i dronske napade iznad svog teritorija.
Navode da se sustavi protuzračne obrane raspoređuju za presretanje balističkih raketa dok su borbeni zrakoplovi u zraku kako bi oborili nadolazeće dronove.
To je treće takvo upozorenje koje je ministarstvo obrane izdalo od srijede navečer.
Medijski ured emirata naknadno je objavio da su dvije osobe poginule u Abu Dhabiju od ostataka presretnute rakete, a još tri osobe su ozlijeđene.
U međuvremenu, u iranskim napadima ozlijeđeno je pet osoba u gradu Kafr Qasim u središnjem Izraelu, a jedna osoba na okupiranoj Zapadnoj obali, izvještava Times of Israel.
Aragčijeve izjave u oštroj suprotnosti s Trumpovim
Sada je stigla snimka izjave iranskog ministra vanjskih poslova Abasa Aragčija, koja je u oštroj suprotnosti s posljednjim obraćanjem Donalda Trumpa.
Kao što je Jutarnji prethodno pisao, iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči rekao je da trenutno nema pregovora između Teherana i Washingtona, dodajući da razmjena poruka putem različitih posrednika "ne znači pregovore", prenosi Sky News. Najviši iranski dužnosnici trenutno pregledavaju mirovne prijedloge koji su izneseni, rekao je Aragči, ali Teheran nema namjeru razgovarati sa SAD-om.
Trump: ‘Iran jako želi sporazum, ali se boje to reći‘
Predsjednik SAD-a Donald Trump rekao je u srijedu da Iran "jako želi postići sporazum", ali da se "boje to reći" iz straha da će biti ubijeni.
„Nitko nikada nije vidio ništa slično onome što radimo na Bliskom istoku s Iranom, a oni, usput rečeno, pregovaraju i toliko žele sklopiti dogovor, ali se boje to reći jer misle da će ih ubiti vlastiti narod. Boje se i da ćemo ih mi ubiti“, rekao je Trump na večeri za prikupljanje sredstava za kampanju republikanaca u Zastupničkom domu u Washingtonu.
Bijela kuća je ranije u srijedu izjavila da razgovori s Iranom nisu u slijepoj ulici čak ni nakon što Teheran nije odmah prihvatio plan od 15 točaka za okončanje rata. SAD radi na organiziranju zajedničkog sastanka u Pakistanu, rekla su dva dužnosnika za CNN.
Iako je iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči priznao da su poruke razmijenjene sa SAD-om putem posrednika, naglasio je da ta komunikacija ne predstavlja pregovore.
Netanyahuov savjetnik za CNN: ‘Iran uvijek laže‘
Savjetnik izraelskog premijera Benjamina Netanyahua za vanjsku politiku, Ophir Falk, izrazio je duboku skepsu prema spremnosti Irana da pregovara o okončanju rata.
„Pa, Iran uvijek laže. Naučili smo da oni uvijek lažu“, rekao je Falk u intervjuu za CNN kada su ga pitali zašto Izrael sumnja u namjere Teherana.
Izvori za CNN kažu da se Iran priprema za američki napad na otok Harg
Iran se aktivno priprema za američki napad na otok Harg. Postavljaju se sustavi protuzračne obrane i premještaju dodatne snage, tvrde anonimni izvori za CNN, upoznati s izvješćima američkih obavještajnih službi.
No američki dužnosnici i vojni stručnjaci kažu da bi takva kopnena operacija predstavljala značajne rizike, uključujući velik broj američkih žrtava. Otok ima slojevitu obranu, a Iranci su posljednjih tjedana tamo premjestili dodatne ručne raketne sustave zemlja-zrak poznate kao MANPAD-ovi, rekli su izvori.
Dvije ekspedicijske jedinice marinaca, specijalizirane za brzo reagiranje, amfibijska iskrcavanja, prepade i jurišne misije s amfibijskih brodova mornarice, nedavno su raspoređene na Bliski istok. Te jedinice uključuju nekoliko tisuća marinaca, zajedno s amfibijskim ratnim brodovima, zrakoplovnim sredstvima i desantnim plovilima. Najvjerojatnije će biti uključene u operaciju zauzimanja Kharga, rekli su izvori. Očekuje se da će se u regiju u nadolazećim danima rasporediti i otprilike 1000 američkih vojnika iz 82. zračnodesantne divizije američke vojske.
Otok Harg je koraljni izdanak samo 25 kilometara udaljen od iranske obale, u Perzijskom zaljevu.
Gotovo svaki dan, milijuni barela sirove nafte izbijaju iz glavnih iranskih polja - uključujući Ahvaz, Marun i Gačsaran - kroz naftovode do otoka, poznatog među Irancima kao "Zabranjeni otok" zbog strogih vojnih kontrola.
Njegovi dugi gatovi, koji strše u vode dovoljno duboke da prime supertankere za naftu, čine otok ključnim mjestom za distribuciju nafte. Prerađuje 90% iranskog izvoza sirove nafte.
Otok je dugo bio ključan za iransko gospodarstvo. U dokumentu CIA-e iz 1984. navodi se da su postrojenja „najvitalnija u iranskom naftnom sustavu i da je njihov daljnji rad ključan za iransku ekonomsku dobrobit“. Izraelski oporbeni čelnik Yair Lapid nedavno je rekao da bi uništavanje terminala „osakatilo iransko gospodarstvo i srušilo režim“.
Iranski ministar vanjskih poslova: ‘Nema nikakvih pregovora sa SAD-om‘
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči rekao je da trenutno nema pregovora između Teherana i Washingtona, dodajući da razmjena poruka putem različitih posrednika "ne znači pregovore", prenosi Sky News. Najviši iranski dužnosnici trenutno pregledavaju mirovne prijedloge koji su izneseni, rekao je Aragči, ali Teheran nema namjeru razgovarati sa SAD-om.
Dodao je da Sjedinjene Države nisu uspjele postići svoje ključne ratne ciljeve protiv Irana, uključujući osiguravanje brze vojne pobjede i promjenu režima. Također je kritizirao regionalnu ulogu SAD-a, rekavši da nisu uspjele zaštititi saveznike na Bliskom istoku, unatoč svojim vojnim bazama. Pozvao je iranske susjede da se "distanciraju od Washingtona".
Istovremeno, predsjednik iranskog parlamenta Mohammad Bagher Ghalibaf upozorio je na X-u da se "na temelju nekih informacija, iranski neprijatelji, uz podršku jedne države iz regije, pripremaju zauzeti jedan od iranskih otoka."
Ghalibaf nije naveo o kojoj se državi iz regije radi, ali je poručio da su "svi neprijateljski pokreti su pod punim nadzorom naših oružanih snaga".
"Ako prekrše pravila, sva vitalna infrastruktura te regionalne države, bez ograničenja, postat će meta neumoljivih napada."
Najnoviji pregled zbivanja
Naše praćenje rata s Iranom nastavlja se usred proturječnih informacija o mogućim pregovorima između Washingtona i Teherana. Donosimo najnoviji pregled zbivanja:
Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt izjavila je u srijedu kako je predsjednik Trump posljednja tri dana vodio, kako ih je opisala, “konstruktivne razgovore” s Iranom. Dodala je i da se operacija odvija “brže od planiranog” te da iranski režim traži “izlaznu rampu”.
Takva poruka oštro se razlikuje od tona iranskog ministra vanjskih poslova Abasa Aragčija, koji je kasnije poručio da Iran “zasad nema namjeru pregovarati”. Naveo je kako su poruke doduše “prenošene preko prijateljskih zemalja”, ali da to “nije ni dijalog ni pregovaranje, niti išta slično”.
Ne obazirući se na to, Trump i dalje tvrdi da Iran “pregovara”, uz tvrdnju da “to ne žele javno priznati jer se boje vlastitog naroda”. Dodao je i: “Boje se i nas.”
Istodobno se pojavljuju oprečne informacije o mogućim prijedlozima za okončanje rata. U srijedu su se pojavila izvješća da je Iran zaprimio američki plan od 15 točaka za postizanje primirja.
S druge strane, jedan “visoki političko-sigurnosni dužnosnik” Irana, kojeg prenosi državna televizija Press TV, naveo je da Teheran ima pet uvjeta za završetak rata, među kojima su isplata “ratne štete i reparacija” te prekid sukoba na svim bojištima.
U međuvremenu, borbe se nastavljaju — nakon navodnog iranskog raketnog napada viđen je gust dim iz izraelske elektrane, dok su u Teheranu odjekivali sustavi protuzračne obrane, javlja BBC.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....