Nakon što je u Kaspijskom jezeru napadnut iranski brod koji je, s visokim stupnjem vjerojatnosti, prevozio oružje i vojne komponente za Rusiju, iz Teherana su stigle otvorene prijetnje Ukrajini, piše portal Defense Express.
Predsjednik Odbora za vanjsku politiku iranskog parlamenta Ebrahim Azizi otvoreno je zaprijetio Ukrajini odmazdom, ustvrdivši da je napad izveden ‘po nalogu Izraela kako bi se Europa uvukla u rat‘.
Ako bismo po strani ostavilo političku retoriku Teherana, postavlja se praktično pitanje: čime Iran uopće može dohvatiti ukrajinski teritorij?
Iran u svom arsenalu ima nekoliko tipova balističkih raketa srednjeg dometa koje, lansirane iz sjevernih dijelova zemlje, mogu dosegnuti ukrajinske gradove. Riječ je o sustavima Ghadr, Emad i Sejjil, čiji se domet procjenjuje na oko 2000 kilometara, te o najopasnijoj raketi Khorramshahr, s dometom do čak 4000 kilometara.
Ukrajinci napali iranski brod u Kaspijskom moru, bijes u Teheranu: ‘Razbuktat ćete rat‘
Tehnološki razvoj: sovjetsku i sjevernokorejsku tehnologiju pretvorili u moderne sustave
Većina iranskih balističkih raketa vuče korijene iz sovjetske i sjevernokorejske tehnologije, no s godinama su znatno usavršene. Rakete Ghadr i Emad nastale su na temelju starijeg sustava Shahab-3.
Riječ je o jednostupanjskim projektilima na tekuće gorivo s bojevom glavom mase oko 750 kilograma, s time da je noviji model Emad opremljen upravljivom bojevom glavom koja omogućuje manevriranje u završnoj fazi leta, čime se znatno otežava njezino obaranje.
Znatno napredniji sustav predstavlja Sejjil, dvostupanjska raketa na kruto gorivo koja drastično skraćuje vrijeme pripreme za lansiranje. Ona standardno nosi bojevu glavu od 700 kilograma na udaljenost od 2000 kilometara, dok na kraćim dometima do 1000 kilometara može ponijeti i razoran teret teži od 1500 kilograma.
Ipak, najveću prijetnju predstavlja teška balistička raketa Khorramshahr, razvijena na temelju sovjetske podmorničke rakete R-27. Njezina verzija dometa 2000 kilometara nosi izuzetno razornu bojevu glavu od 1500 kilograma, dok verzija s doletom od čak 4000 kilometara nosi nešto lakši teret kako bi dosegnula toliku udaljenost.
Poseban problem predstavlja i kasetna bojeva glava za Khorramshahr, koju je Teheran već koristio u napadima na Izrael, piše Defense Express.
Umjesto jedne klasične eksplozije, ova raketa iznad cilja izbacuje do 20 podstreljiva raspršenih na prostoru promjera osam kilometara. To ne samo da stvara masovna razaranja u urbanim sredinama, nego i drastično otežava rad protuzračne obrane.
Četiri zapovijedi po Drapatiju: Ukrajinski general ima plan kako pobijediti Putinovu armiju
Mogu li ukrajinski sustavi presresti iranske rakete?
Obaranje iranskih balističkih raketa srednjeg dometa izuzetno je zahtjevan zadatak. Klasični sustavi protuzračne obrane tu su praktički beskorisni, a čak je i sustav Patriot ograničenih mogućnosti protiv raketa ove klase.
Za sigurno presretanje raketa poput Ghadra, Emada ili Sejjila potrebni su specijalizirani protubalistički sustavi visoke klase kao što su američki THAAD i SM-3, ili izraelski Arrow-2 i Arrow-3, koji su već masovno korišteni tijekom iranskih napada na Izrael.
Presretanje rakete Khorramshahr dodatno je komplicirano ako nosi kasetno punjenje, jer učinkovitost obrane ovisi o tome hoće li se raketa uništiti prije nego što izbaci podstreljivo.
Ispražnjena skladišta Teherana
Unatoč ozbiljnoj prijetnji, vojni analitičari ističu da su iranske zalihe balističkih raketa srednjeg dometa znatno prorijeđene. Teheran je potrošio velik dio arsenala tijekom intenzivnih raketnih napada na Izrael u protekle dvije godine.
Dodatne teške gubitke iranskom raketnom programu nanijeli su izraelski i američki zračni udari na iranska skladišta, lansere, pogone za proizvodnju komponenti i tvornice raketnog goriva, zaključuje Defense Express.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....