SAD I IZRAEL U STRAHU

Iranci grade ogromno podzemno nuklearno postrojenje: ‘Na korak su do atomske bombe‘

Mnogi smatraju da je Teheran danas bliže mogućnosti stvaranja atomske bombe nego ikada prije

Natanz nuklearno postrojenje

 AFP

Izraelske i američke obavještajne službe već danima promatraju kako Iran kopa golemu mrežu tunela nešto južnije od nuklearnog postrojenja Natanz, što je, vjeruje se, dosad najveći pokušaj Teherana da izgradi nuklearno postrojenje smješteno toliko duboko u brdima da bi moglo izdržati teško granatiranje i cyber napade, piše New York Times.

Iako je izgradnja potvrđena satelitskim snimkama i pod nadzorom grupa koje motre razvoj nuklearnih postrojenja, Bidenova administracija o tome nikada nije javno govorila, a izraelski premijer je to spomenuo tek jednom, u jednoj jedinoj rečenici prošli mjesec. Intervjui sa službama za sigurnost obje zemlje, jasno pokazuju da postoje razlike u interpretaciji u vezi s time za što konkretno Iranci namjeravaju koristiti postrojenje, pa čak i u vezi s time koliku razinu prijetnje to predstavlja.

No iako se predsjednik Joe Biden idućeg mjeseca sprema na svoje prvo putovanje na Bliski istok u svojem mandatu - tijekom kojega će posjetiti Saudijsku Arabiju i Iran, dva najveća regionalna rivala - malo se raspravlja o tome postoji li opasnost da se ponovno rasplamsa konflikt s Iranom u vezi njihovog nuklearnog programa.

Mnogi smatraju da je Iran danas bliže mogućnosti stvaranja atomske bombe nego što je bio ikada prije u dva desetljeća dugoj sagi o njegovom nuklernom programu. Tijekom Bidenova putovanja jedna od tema svakako će biti treba li poduzeti strože mjere nego su SAD i Izrael ikada poduzeli kako bi se Iran spriječio u svojoj nakani.

image

Joe Biden

Nicholas Kamm/Afp

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) kazala je ranije ovoga mjeseca da je Iran tek nekoliko tjedana udaljen od toga da obogati urana u dovoljnoj mjeri za proizvodnju bombe - iako bi stvaranje doista upotrebljivog oružja moglo potrajati još nekoliko godina, kako kažu neke izraelske procjene.

General Kenneth F. McKenzie Jr., koji se nedavno umirovio s mjesta čelnika američkog središnjeg zapovjedništva, gdje je nadgledao vojne planove u vezi s Iranom, kazao je da je Teheran pokušao utjecati na svoje nuklearne kapacitete dok je pregovarao s SAD-om.

'Iranski glavni prioritet je pokušati iskoristiti nuklearnu prijetnju kako bi si osigurao neke ustupke, ekonomske i svake druge', kazao je general McKenzie.

No to bi se postrojenje moglo pokazati kritičnim Iranu ako nastojanja Bidenove administracije da pokušaju oživjeti nuklearni sporazum iz 2015. naiđu na poteškoće. A za sada se napori da se Iranu nametnu ograničenja u vezi nuklearnog programa čine sve samo ne mrtvima.

Sporazum, koji je predsjednik Donald J. Trump napustio 2018. godine, ograničavao je sposobnost Teherana da instalira nove centrifuge i prisilio ga da 97 posto svog nuklearnog goriva ukloni iz zemlje. Kad je Biden odbio zahtjev Irana da Islamsku revolucionarnu gardu ukloni s popisa terorističkih organizacija, i kako je u Teheran počeo pritjecati novac kao rezultat današnje rastuće cijene nafte, pregovori su zastali.

Sada su se Iranci bacili na iskopavanje planinskog postrojenja u blizini Natanza. A tijekom prošlog tjedna, iranske vlasti isključile su 27 kamera koje su inspektorima davale uvid u iransku proizvodnju nuklearnog goriva.

Odluka o isključenju kamera, koje su postavljene kao dio nuklearnog sporazuma, posebno je zabrinuo Rafaela Grossija, glavnog ravnatelja Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), agencije Ujedinjenih naroda odgovorne za nuklearne inspekcije. Ako kamere ostanu isključene tjednima, bit će nemoguće pratiti gdje se nalaze nuklearni materijali. 'Mislim da bi to bio smrtonosni udarac nadi da će se sporazum oživjeti', rekao je Grossi prošli tjedan.

No ovo je i puno više od nesporazuma oko nadzora. U očima stručnjaka, Teheran je na dobrom putu da postane ono što je Robert Litwak, autor mnogih izvještaja o iranskom nuklearnom programu za Međunarodni centar za znanstvenike Woodrow Wilson u Washingtonu, nazvao 'stanjem na samom pragu toga da se uran obogati do te mjere da se može proizvesti nuklearno oružje', a kojemu nedostaje još samo taj zadnji korak.

'Potez Irana u Natanzu stavlja SAD pod pritisak da pokuša osigurati novi sporazum koji bi naglasio rizik od nuklearne prijetnje u slučaju da diplomacija podbaci.'

image

Hassan Rouhani u obilasku postrojenja u Natanzu

Profimedia

Mreža tunela u planinama

Desetljećima je neplodni komad zemlje u blizini Natanza središnje mjesto iranskih nuklearnih aktivnosti. Zemlja je oduvijek inzistirala da njezino podzemno 'pilot postrojenje' služi samo za proizvodnju nuklearnog goriva u miroljubive svrhe, tj. za proizvodnju nuklearne energije. Dokazi, dio kojih je Izrael ukrao iz skladišta u Teheranu, upućuju na suprotno: da Iran već dva desetljeća ima planove za izradu bombe, ako zaključi da je to u njegovom interesu.

Iako je pilot postrojenje pod zemljom, nije duboko zakopano, što ga čini lakom metom za bombardiranje - korak kojem se Izrael približio u mnogim prilikama. No najveći napad na mjesto Natanz nije došao iz zraka, već iz kombinirane američko-izraelske kibernetičke operacije, kodnog naziva 'Olimpijske igre', zbog čega su se nuklearne centrifuge tvornice, koje se rotiraju nadzvučnim brzinama, otele kontroli. Tijekom Busheve i Obamine administracije uništene su stotine centrifuga što je iranski program vratilo unatrag godinu dana ili čak više. Ali to nije bilo rješenje problema.

Kako bi zaštitio svoje buduće programe, Iran je počeo graditi objekte duboko pod zemljom. Njegov najveći uspjeh do sada je mjesto pod nazivom Fordow, izgrađeno ispod planine u bazi koju vodi Revolucionarna garda. Razotkriveno je u rujnu 2009., na početku Obamine administracije, kada je Iran, shvativši da je njegov projekt otkriven, žurno obavijestio IAEA-u o postojanju postrojenja prije nego što su Obama i tadašnji francuski predsjednik Nicolas Sarkozy mogli objaviti nalaz.

Novo postrojenje u blizini je Natanza, ali podsjeća na Fordow, jer bi ga mogle oštetiti samo najveće granate za razaranje bunkera koje Amerika posjeduje. Izrael zasad ne posjeduje takve bombe, niti ih ima mogućnost nabaviti.

Dužnosnici u Bidenovoj administraciji kažu da već više od godinu dana prate izgradnju postrojenja, no nisu pretjerano uznemireni jer je za njegov dovršetak potrebno još nekoliko godina.

Sumnjaju da je njegova neposredna svrha zamijeniti postrojenje za sklapanje centrifuga koje je Izrael digao u zrak u travnju 2020., u posebno sofisticiranom napadu koji je jasno pokazao da su eksploziv u iranski program podmetnuli insajderi.

Bidenova administracija kaže da ima dovoljno vremena za rješavanje problema novoizgrađenog objekta - pregovorima ako bude moguće i silom ako bude potrebno. Projekt je nekoliko godina od završetka, a mogao bi biti samo još jedan oblik pritiska na američke pregovarače. Budući da je još uvijek u nastajanju, ne igra nikakvu ulogu u bilo kakvom pokušaju da se procijeni koliko bi Iranu trebalo da dovrši oružje. Umjesto toga, Iranci ga doživljavaju kao podsjetnik da će biti spremni proizvoditi nuklearni materijal u velikim razmjerima, bilo u narednim godinama ili, ako se nuklearni sporazum oživi, ​​do 2030., kada ograničenja proizvodnje dogovorena u tom sporazumu uglavnom istječu.

image

Izraelski premijer Naftali Bennett

Gil Cohen-magen/Afp

Za Izraelce, kompleks tunela je više dokaz upornog iranskog nastojanja da se osposobi za proizvodnju bombe - i, u glavama mnogih izraelskih vojnih i obavještajnih čelnika, opravdanje za ubrzane izraelske napade na nuklearni program, znanstvenike i inženjere koji stoje iza iranskog nuklearnog i raketnog programa.

Izraelski ministar obrane, Benny Gantz, iznenadio je dužnosnike američke i izraelske vlade sredinom svibnja kada je odlučio javno objaviti izraelsku procjenu. 'Ovih dana Iran se trudi dovršiti proizvodnju i instalaciju 1000 naprednih centrifuga IR6 u svojim nuklearnim postrojenjima, uključujući novo postrojenje koje se gradi u podzemnoj lokaciji u blizini Natanza', rekao je. Iranci tu tvrdnju nisu osporili: prije godinu dana najavili su da će graditi nove objekte kao odgovor na izraelske napade.

U posljednjim tjednima, napadi i atentati na ključne iranske vojne baze ponovno su se intenzivirali, iako su mete manje poznate od Mohsena Fakhrizadeha, za kojeg se vjeruje da je bio vodeći um iza iranskog programa nuklearnog naoružanja, a koji je ubijen u izraelskom napadu krajem 2020.

Izgradnja novog postrojenja, kažu izraelski dužnosnici, počelo je otprilike u to vrijeme. Njihove procjene govore da je postrojenje jako veliko - mnogo veće od onoga koje bi bilo potrebno da se nadoknadi postrojenje uništeno prije dvije godine.

Nekoliko izraelskih dužnosnika kaže kako su uvjereni da je iranski krajnji cilj korištenje postrojenja za obogaćivanje urana u velikim količinama pomoću naprednih centrifuga koje je Iran za probu već počeo instalirati u obližnjoj starijoj bazi. Američki dužnosnici potvrđuju da se doista radi o jako velikom postrojenju koje je jako dobro osigurano.

Pa ipak, SAD nije uvjeren da Iran želi iskoristiti to postrojenje za obogaćivanje urana. To svakako ostaje jedna od mogućnosti, s obzirom na veličinu postrojenja, ali nije sigurno, kažu viši američki dužnosnici.

Ono što je, pak, jasno je da će Iran postrojenje koristiti za konstrukciju centrifuga, tako što će ponovno izgraditi pogon koji su Izraelci uništili prije dvije godine.

Zabrinjavajuće obogaćivanje urana

Dužnosnici Bidenove administracije kažu kako je neposredniji problem to što je Iran uspješno nastavio sa svojim programom obogaćivanja urana i dostigao razinu od 60 posto čistoće - što je daleko više od bilo čega što bi im moglo trebati za bilo kakvu civilnu, mirnodopsku upotrebu. Osim toga, posljednjih godina Iran je puno ulagao u rakete, dronove i ostalo naoružanje koje se može koristiti za ciljanje meta u Saudijskoj Arabiji i Izraelu.

Razina obogaćenog urana od 60 posto tek je nešto malo manje od onog što je potrebno za proizvodnju oružja, a kako je Iran nagomilao velike količine tijekom posljednjih nekoliko mjeseci, procjenjuje se da bi bilo potrebno manje od tjedan dana da se gorivo iskoristi za izradu bombe. Ipak, američki dužnosnici i dalje vjeruju da Iran nije poduzeo korake za izradu stvarnog oružja - iako izraelski dužnosnici izražavaju sumnje.

image

Nuklearno postrojenje Natanz i izraleski borbeni avioni F-35 Adir

Profimedia

Sve to skupa znači, rekli su bivši američki dužnosnici, da Iran ima sposobnost vrlo brzo izgraditi nuklearno oružje. Teže bi bilo minijaturizirati takav uređaj i staviti ga na projektil.

'Sviđa im se ideja da program mogu iskoristiti kako bi izazvali reakciju', rekao je general McKenzie, koji je u srijedu imenovan izvršnim direktorom Instituta za globalnu i nacionalnu sigurnost na Sveučilištu Južne Floride. Rekao je da su za Iran pravi 'krunski dragulji' balističke rakete, krstareće rakete i dronovi.

'I tu su napravili velike iskorake u posljednjih pet do sedam godina', rekao je general McKenzie, ' i sada su, realno, nadmašili svoje susjede.'

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. srpanj 2022 00:21