Hutisti ispalili novu raketu na Izrael, svi strahuju od jednog njihovog poteza: ‘Čekali su ovaj trenutak!‘

• Rubio: Ciljeve možemo ostvariti i bez kopnenih snaga

• Napadnuta iranska nuklearna postrojenja

• Izrael širi operacije u južnom Libanonu

• Dvanaest američkih vojnika ranjeno u Saudijskoj Arabiji

• Trump: Kuba je sljedeća

• Hutisti se uključili u rat

Glavna zračna luka u Kuvajtu ‘pogođena iranskim dronovima‘

Međunarodna zračna luka u Kuvajtu pogođena je nizom iranskih dronova, prema navodima dužnosnika u zemlji, javlja Sky News.

Radarski sustav zračne luke i nekoliko spremnika goriva pretrpjeli su značajnu štetu u napadima u subotu, prema državnoj novinskoj agenciji KUNA.

Nije bilo izvješća o ozlijeđenim osobama.

Snimke koje je kuvajtska vojska objavila na društvenim mrežama prikazuju vatrogasce kako se bore s velikim požarom na mjestu događaja.

Dužnosnici su rekli da je u posljednja 24 sata na Kuvajt lansirano ukupno 15 iranskih dronova.

Posljednjih tjedana Teheran je ciljao niz zaljevskih država, poput Kuvajta, zbog podrške i smještaja američke vojske.

Iran tvrdi da su napadi odmazda za vojnu kampanju koju su Izrael i SAD pokrenuli prošli mjesec.

Može li doći do još većih poremećaja u brodarstvu - i ekonomskih problema?

Jemenski pobunjenici hutisti ispalili su drugu raketu prema Izraelu, nekoliko sati nakon prve kojom su se uključili u rat s Iranom, rekao je izraelski sigurnosni izvor za CNN u subotu.

Pobunjenički pokret koji podržava Iran ispalio je krstareću raketu na Izrael, tvrdi izvor.

Obje rakete su presretnute i nije bilo ozlijeđenih, tvrdi dužnosnik.

Odluka jemenskih pobunjenika hutista da se uključe u rat povećala je mogućnost da bi uskoro moglo doći do još većih poremećaja globalnih brodskih ruta na Bliskom istoku, piše Sky News.

Iran je već izvršio veliki ekonomski pritisak na svoje neprijatelje zatvaranjem Hormuškog tjesnaca u Perzijskom zaljevu, ciljajući plovila u ključnom plovnom putu.

Oko 20% svjetskih zaliha nafte obično se prevozi kroz tjesnac. No, prijetnje i napadi doveli su do naglog porasta cijena nafte i očekuje se da će doprinijeti porastu inflacije.

Sada, nekoliko tisuća milja južnije, uz obalu Jemena, još jedan ključni plovni put mogao bi biti pogođen sličnim poremećajima.

Plovidba u tjesnacu Bab al Mandab, što se slobodno prevodi kao "Vrata suza", bila je nedavno meta hutista zbog rata u Gazi, kao dio pokušaja da izvrše pritisak na Izrael.

Pobunjenici su zaustavili svoje napade nakon što su Izrael i Hamas potpisali sporazum o prekidu vatre u listopadu 2025.

No, nakon što su se ovog vikenda uključili u iranski rat ispaljivanjem projektila na Izrael, neki analitičari vjeruju da bi hutisti uskoro mogli nastaviti svoje napade i u tjesnacu Bab al Mandab.

Neki komentatori vjeruju da su pobunjenici sa sjedištem u Jemenu čekali najpovoljniji trenutak za ulazak u sukob kako bi izvršili maksimalan pritisak na Izrael, SAD i njihove saveznike.

Nema izvješća pokazuju da su hutisti nastavili napade u plovnom putu, a navodno je presretnuta njihova raketa ispaljena na Izrael.

No, vođa hutista prošli je tjedan rekao novinskoj agenciji Reuters da su njihovi borci, ako bude potrebno, "spremni" nastaviti operacije u tjesnacu, u znak solidarnosti s Teheranom.

Dužnosnik je, govoreći anonimno, rekao: "Potpuno smo vojno spremni sa svim opcijama... Do sada se Iran dobro snalazi i svakodnevno pobjeđuje neprijatelja, a bitka ide u njegovom smjeru. Ako se dogodi nešto suprotno tome, onda možemo procijeniti."

Ako bi pobunjenici nastavili napade u plovnom putu, brodovi bi vjerojatno bili prisiljeni koristiti alternativne, dulje rute za dostavu svoje robe.

To bi zauzvrat povećalo troškove dostave koji bi se zatim prenijeli na potrošače, uzrokujući daljnju ekonomsku bol iranskim neprijateljima.

Iranske rakete ispaljene na Izrael

Izraelska vojska objavila je da su projektili ispaljeni na zemlju iz Irana, a izraelsko Zapovjedništvo za civilnu zaštitu upozorilo je stanovnike da ostanu u skloništima do daljnjega.

Dodatni detalji o napadu još nisu poznati, no Sky News izvještava kako su se pojavile snimke iz središnjeg Izraela koje prikazuju spasilačke timove kako na mjestu raketnog napada.

Iran tvrdi da je uništio ukrajinski sustave obrane u Dubaiju, Kijev oštro demantira

Iran je ustvrdio da je izveo napad na skladište u Dubai za koje tvrdi da je sadržavalo ukrajinske sustave za obranu od dronova, no Ukrajina je te navode odlučno odbacila i nazvala ih dezinformacijom.

Prema izjavi Ebrahima Zolfagharija, glasnogovornika iranskog zapovjedništva oružanih snaga, koju prenosi BBC, meta napada bilo je skladište u kojem su se, kako tvrdi, nalazili „ukrajinski sustavi za borbu protiv dronova“ namijenjeni pomoći američkoj vojsci.

Zolfaghari navodi da su operaciju zajednički izvele zračne i pomorske snage Islamske revolucionarne garde te tvrdi da je objekt uništen. Dodao je i da se u skladištu navodno nalazila 21 ukrajinska osoba, ali bez informacija o njihovoj sudbini.

S druge strane, glasnogovornik ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova kategorički je demantirao te tvrdnje.

„To je laž. Službeno odbacujemo ove navode. Iranski režim često provodi ovakve dezinformacijske operacije i po tome se ne razlikuje od Rusije“, poručio je.

Sve se to zbiva dok je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski boravi u diplomatskoj turneji po zemljama Perzijskog zaljeva. U subotu oko podneva je stigao u Oman.

Pogođen američki brod?

Iranska vojska tvrdi da je gađala američki logistički brod u blizini Omana. Logističko plovilo pogođeno je „na znatnoj udaljenosti” od luke Port of Salalah, prenosi Tasnim News Agency, medij povezan s Islamskom revolucionarnom gardom. Ovaj incident dogodio se nakon što su dva drona gađala luku na jugu Omana, pri čemu je ozlijeđen jedan strani radnik.

Prijetnje iranskog predsjednika

Iranski predsjednik Masoud Pezeškian zaprijetio je da će Teheran uzvratiti "odlučnim i razornim odgovorom" ako Sjedinjene Američke Države i Izrael napadnu ključnu infrastrukturu i gospodarska središta Irana.

"Više smo puta naglasili da Iran ne provodi preventivne napade, no u slučaju napada na infrastrukturu i gospodarske centre uzvratit ćemo odlučno i razorno protiv agresorskog neprijatelja", napisao je Pezeškian na društvenoj mreži X.

"Zemljama u regiji poručujem: ako tražite razvoj i sigurnost, nemojte dopustiti našim zajedničkim neprijateljima da orkestriraju rat s vaših teritorija."

Pakistan domaćin razgovora sa Saudijskom Arabijom, Turskom i Egiptom

Pakistan će od nedjelje biti domaćin Saudijskoj Arabiji, Turskoj i Egiptu na razgovorima o iranskom ratu, dok se Islamabad pozicionira kao potencijalno mjesto za pregovore SAD-a i Irana o sukobu, javlja Reuters.

Ministri vanjskih poslova četiriju zemalja održat će "dubinske rasprave o nizu pitanja, uključujući napore za deeskalaciju napetosti u regiji" tijekom dvodnevnih razgovora, priopćilo je pakistansko ministarstvo vanjskih poslova u subotu.

Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan rekao je da će se na sastanku pokušati uspostaviti mehanizam usmjeren na deeskalaciju.

"Razgovarali bismo o tome kamo vode pregovori u ovom ratu i kako ove četiri zemlje procjenjuju situaciju i što se može učiniti", rekao je u petak kasno navečer za televizijsku kuću A Haber.

Četiri zemlje su uključene u pokušaj posredovanja između Washingtona i Teherana u ratu koji su SAD i Izrael pokrenuli 28. veljače, i sve su izrazito ranjive na prijetnje opskrbi energijom i trgovinskim rutama.

Pakistan je Teheranu prenio američki prijedlog za okončanje rata i ponudio se da bude domaćin razgovora, a iranski dužnosnici naznačili su da bi se pregovori mogli održati u Pakistanu ili Turskoj.

Američki predsjednik Donald Trump rekao je da razgovori s Iranom idu "vrlo dobro", ali Teheran poriče razgovore s Washingtonom.

Iran razmatra američki prijedlog od 15 točaka, iako ga je jedan dužnosnik odbacio kao "jednostran i nepravedan". Njegovi zahtjevi kreću se od demontiranja iranskog nuklearnog programa do ograničavanja razvoja projektila i predaje kontrole nad Hormuškim tjesnacem, prema izvorima i izvješćima.

Turski premijer Fidan izjavio je u subotu na konferenciji u Istanbulu da novi svjetski "policentrični sustav" zahtijeva rješenje za zaštitu vitalnih energetskih i trgovačkih ruta. Rekao je da je cilj turskog dijaloga na visokoj razini brzo zacrtati "djelotvorne korake" za okončanje rata prije nego što dođe do daljnjeg uništenja regije i globalnog gospodarstva.

Dronovi napali zračnu luku u Kuvajtu

Nekoliko napada dronovima izvedeno je na Kuvajtski međunardoni aerodrom, izjavio je glasnogovornik državne uprave za civilno zrakoplovstvo, prenosi KUNA. Dodao je da je šteta ograničena te da nema ozlijeđenih.

To nije prvi napad na tu lokaciju. U srijedu je meta bio skladišni prostor za gorivo u sklopu zračne luke, koji je pogođen iranskim dronom.

"Ova noćna mora zbog Huta postat će još gora"

Istraživač Chatham House, jednog od najpoznatijih svjetskih think tankova, Farea Al-Muslimi, kaže da je novo uključivanje Hutija u sukob od „ogromnog značaja” jer se nalaze uz još jedan važan međunarodni trgovački pravac – Crveno more.

Huti zasad nisu izjavili da će napadati u Crvenom moru, rekao je za BBC Radio 4 u emisiji Today. Prema njegovu mišljenju, možda „pokušavaju izbjeći novi američki napad”.

Godine 2025. Donald Trump pokrenuo je bombardiranje (zajedno s Ujedinjenim Kraljevstvom) kako bi spriječio napade Hutija u regiji.

Na pitanje koliko bi dodatna učinkovita blokada bila disruptivna, uz već postojeće prijetnje u Hormuškom tjesnacu, Al-Muslimi kaže: „To je noćna mora. Već imamo noćnu moru, a ovo bi je učinilo još gorom.”

Trump: SAD ‘ne mora biti tu‘ za NATO

Američki predsjednik Donald Trump doveo je u pitanje američku potporu za partnere iz NATO-a nakon što Savez nije pomogao Washingtonu u ratu protiv Irana, javlja njemačka agencija dpa.

"Uvijek bismo bili tu za njih, no sada, na temelju njihovih postupaka, mislim da ne moramo, je li tako?", kazao je Trump u petak u Miamiju.

Predsjednik je oštro kritizirao savez jer nije podržao SAD u ratu protiv Irana. "Mislim da je bila ogromna pogreška kada NATO jednostavno nije bio tamo", rekao je.

Dodao je da Sjedinjene Američke Države svake godine troše stotine milijardi dolara na sigurnost svojih saveznika.

"Zašto bismo mi bili tu za njih ako oni nisu tu za nas?", upitao je Trump.

Američko-izraelski rat protiv Irana je prouzročio napetosti u transatlantskom odnosu. Trump i drugi predstavnici američki administracije optužili su saveznike iz NATO-a za nedjelovanje.

SAD je također kritizirao saveznike jer mu ne dopuštaju da koristi njihove vojne baze ili to čine prekasno.

Hutisti se uključili u rat

Jemenski hutisti tvrde da su tijekom noći ispalili projektil na Izrael i to je prvi put da se zemlja, koja je uvelike povezana s Iranom, uključila u sukob, piše Sky News.

Podsjetimo, Izrael je rekao da je presreo projektil ispaljen iz Jemena u ranim jutarnjim satima.

Hutisti, koji kontroliraju dio Jemena, ranije tijekom tjedna upozorili su da bi se mogli uključiti u rat, a u petak su rekli da "drže prste na okidaču" i da su spremni na "izravnu vojnu intervenciju" ako se SAD-u i Izraelu u sukobu pridruže novi saveznici.

Ranjeno 12 američkih vojnika

Dvanaest američkih vojnika ranjeno je, od kojih dvojica teško, u iranskom vojnom napadu na zračnu bazu Princ Sultan u Saudijskoj Arabiji, istaknuo je američki dužnosnik za Reuters.

Do sada je, u sukobima na Bliskom istoku, poginulo 13 američkih vojnika. Isto tako, od početka američko-izraelskog rata protiv Irana, od 28. veljače, ranjeno je više od 300 američkih vojnika. Američka vojska izjavila je da se njih 273 već vratilo na dužnost.

Istodobno je američki predsjednik Donald Trump, također u petak, izjavio da je "Kuba sljedeća". To je rekao tijekom govora na investicijskom forumu u Miamiju, na kojem je veličao uspjehe američke vojne akcije u Venezueli i Iranu.

Iako Trump nije precizirao što točno planira učiniti s tom otočnom državom, često naglašava kako vjeruje da je vlada u Havani, suočena s teškom ekonomskom krizom, na rubu kolapsa.

Njegova administracija posljednjih je tjedana otvorila pregovore s dijelom kubanskog vodstva, dok je sam Trump nagovijestio da bi akcija mogla biti moguća.

Izrael širi operacije u južnom Libanonu

Izraelska vojska neumorno nastavlja kopnenu operaciju na jugu Libanona, opisujući je kao „ograničenu i ciljanu", no stručnjaci upozoravaju da bi sukob mogao prerasti u najdulje i najrazornije izraelsko vojno angažiranje u toj zemlji od 2006. godine.

Više od milijun Libanonaca, odnosno petina stanovništva - već je raseljena, a broj poginulih premašio je tisuću.

Najnoviji val sukoba počeo je 2. ožujka, kada je Hezbolah prvi put od primirja iz studenoga 2024. ispalio rakete i dronove prema Izraelu, kao odgovor na ubojstvo iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija u američko-izraelskim napadima na Teheran 28. veljače.

Izrael je odmah uzvratio masovnim bombardiranjem južnog Libanona, doline Bekaa i južnih predgrađa Bejruta, a potom pokrenuo i kopnenu akciju.

Kopnene operacije izraelske vojske u međuvremenu se šire na nova područja, a najžešće borbe vode se oko Khiama, strateški ključnog grada na uzvisini u južnom Libanonu.

Michael Young, urednik Carnegie Middle East Centra, objašnjava da Izrael nastoji proširiti tampon zonu u južnom Libanonu koja bi gradove na sjeveru Izraela udaljila od Hezbolahovih raketa, pri čemu neki procjenjuju da bi ta zona mogla biti duboka između deset i petnaest kilometara.

Young upozorava da područje južno od rijeke Litani, u kojemu živi između 400.000 i 500.000 ljudi, većinom šijitske zajednice, može postati trajno nenastanjivo.

Faysal Itani, profesor bliskoistočne politike na Sveučilištu Georgetown dodaje da izraelska strategija ima i demografsku dimenziju: raseljavanje desetaka, možda i stotina tisuća Libanonaca, uglavnom šijita, s ciljem njihovog odvajanja od Hezbolaha i izazivanja napetosti u nešijitskim zajednicama, čime bi se različite strane prisililo da se okrenu protiv te grupe.

Nova Gaza?

Prema informacijama koje su prenijeli Axios i više izraelskih i američkih dužnosnika, Izrael planira uništiti cijelu Hezbolahovu vojnu infrastrukturu, a jedan visoki izraelski dužnosnik rekao je: „Učinit ćemo ono što smo učinili u Gazi." Izraelski vojni glasnogovornik Nadav Shoshani izjavio je da se očekuje nastavak operacija još najmanje tri tjedna.

Humanitarne posljedice već su teške.

Nora Ingdal, direktorica organizacije Save the Children u Libanonu, rekla je da je oko 700 škola pretvoreno u skloništa za izbjeglo stanovništvo, a da su neka od djece s kojima je razgovarala već bila u tim istim skloništima prije samo petnaest mjeseci, za vrijeme prethodnog vala izraelskih napada.

Lou Cormack, koordinator organizacije Liječnici bez granica u Libanonu, opisao je stanje poput onog „što smo vidjeli u protekle dvije i pol godine u Gazi - nalozi za evakuaciju, konstantno raseljavanje obitelji i sustavno bombardiranje gusto naseljenih područja."

Izraelski ministar obrane Israel Katz izjavio je da će operacije biti nastavljene dok Hezbolah ne prestane predstavljati prijetnju sjeveru Izraela te isključio povratak raseljenih Libanaca južno od rijeke Litani.

Lider Hezbolaha Naim Kassem pak je izjavio da je njegova organizacija „pripremljena za dug sukob" i da će Izraelci biti iznenađeni na bojnom polju.

Ekonomska kriza

Uz ratne gubitke, Libanon proživljava i jednu od najtežih ekonomskih kriza u modernoj povijesti.

Prema podacima Svjetske banke, libanonska funta izgubila je oko 98 posto vrijednosti između 2018. i 2023. godine i nije se oporavila, a oko 44 posto stanovništva živi ispod granice siromaštva. Novi val sukoba dodatno urušava ionako krhku ekonomiju.

Kanada, Francuska, Njemačka, Italija i Ujedinjeno Kraljevstvo upozorile su zajedničkom izjavom da bi značajna kopnena ofenziva imala „razorne humanitarne posljedice" te pozvale na deeskalaciju. Na jugu Libanona ostalo je i puno izbjeglica iz Sirije koji se nisu vratili u matičnu zemlju.

Prema podacima Agencije UN-a za izbjeglice, ukupan broj sirijskih izbjeglica u Libanonu u ožujku 2026. dosegao je 1,4 milijuna, od čega oko 200 tisuća u južnom dijelu, koji sada ponovo bježe.

Čak i da se američko-izraelsko-iranski rat ubrzo i zaustavi, granica između Libanona i Izraela ostati će jedno od najopasnijih žarišta na planeti.

Rubio: SAD će uvijek svoje oružje prvo dati sebi

Američki državni tajnik Marco Rubio izjavio je da će Sjedinjene Države uvijek staviti svoje potrebe na prvo mjesto kada je riječ o oružju.

"Ako Sjedinjene Države imaju vojnu potrebu, bilo da se radi o popuni zaliha ili o nekoj misiji od nacionalnog interesa, mi ćemo uvijek biti prvi", rekao je Rubio novinarima nakon sastanka G7 u Francuskoj.

AD

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je da će Kijev definitivno ostati bez dovoljno Patriota zbog rata u Iranu. Rubio je dodao: "Ako nama nešto treba, a to je američko, mi ćemo to zadržati za Ameriku. No zasad do toga nije došlo."

Rekao je da su većina američkih ciljeva u Iranu "ispred plana" i da se mogu ostvariti bez slanja kopnenih snaga.

Na pitanje o ulozi američkih vojnika koji se prebacuju u regiju, Rubio je odgovorio da predsjednik Trump mora biti spreman na različite scenarije te da vojnici osiguravaju maksimalnu fleksibilnost.

Na putu prema Iranu trenutačno se nalazi nekoliko tisuća američkih vojnika.

Rubio je također odbacio izvješća da Rusija pomaže Iranu informacijama za napade na američke snage.

"Ništa što Rusija radi za Iran ne ometa naše operacije niti utječe na njihovu učinkovitost", poručio je.

Iranska nuklearna postrojenja napadnuta iz zraka

Više iranskih državnih medija javlja da su izvedeni zračni napadi na nekoliko iranskih nuklearnih objekata.

Prema njihovim informacijama, pogođen je kompleks za tešku vodu Khondab blizu grada Araka. Provincijski dužnosnik je za agenciju Fars izjavio da nema opasnosti za stanovnike tog područja te da u napadu nije bilo žrtava.

Napadnut je i pogon za proizvodnju "yellowcakea" u gradu Ardakanu. Riječ je o postrojenju za mljevenje i kemijsku obradu uranija. Kako tvrde iranski mediji, u napadu nije došlo do curenja radioaktivnog materijala.

Ministri vanjskih poslova G7 zahtijevaju prekid napada na civile u iranskom ratu

Ministri vanjskih poslova skupine G7 pozvali su u petak na hitan prekid napada na civile i civilnu infrastrukturu u ratu u Iranu.

U zajedničkoj izjavi dogovorenoj drugoga dana sastanka članica G7 u Francuskoj, ovogodišnjoj zemlji domaćinu, ministri su rekli da su istaknuli značaj minimaliziranja utjecaja sukoba na regionalne partnere, civilno stanovništvo i kritičnu infrastrukturu.

"Usredotočili smo se na vrijednost raznih partnerstava, koordinacije i inicijativa potpore, uključujući i ublažavanje globalnih ekonomskih šokova poput poremećaja u komercijalnim lancima opskrbe koji obuhvaćaju ekonomski, energetski i komercijalni sektor, a imaju izravan utjecaj na naše građane", stoji u objavi u koju je imao uvid i Reuters.

Ministri su ponovili i potrebu za povratom sigurne, besplatne plovidbe Hormuškim tjesnacem.

Članice G7 su Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Kanada, Francuska, Njemačka, Italija i Japan, a stalni je član i Europska unija, koja sudjeluje na svim sastancima, ali ne predsjeda niti je domaćin samita.