-
Amerikanci i Ukrajinci na novoj rundi pregovora u četvrtak
-
Sastanak stiže brže od očekivanog
-
Maratonski razgovori Amerikanaca i Rusa u Moskvi nisu donijeli nadani pomak
-
Dva su velika prijepora: sudbina okupiranog ukrajinskog teritorija i sigurnosna jamstva za Ukrajinu
Najvažnije događaje vezane uz mirovne pregovore pratili smo i jučer, opširnije čitajte OVDJE
Putin u New Delhiju: Zašto Indija ne smije, a SAD smije kupovati rusko gorivo?
Ruski predsjednik Vladimir Putin kritizirao je u četvrtak, na početku svog dvodnevnog posjeta Indiji, pritisak SAD-a na tu azijsku zemlju da ne kupuje rusku naftu dok Washington od Moskve kupuje nuklearno gorivo.
Putin je govorio za indijsku televiziju India Today, a razgovor je objavljen nekoliko sati nakon što je sletio u New Delhi, stigavši u posjet za koji se obje države nadaju da će ojačati međusobnu trgovinu.
Cilj prvog Putinovog posjeta Indiji u četiri godine je povećati prodaju ruske nafte, raketnih sustava i borbenih zrakoplova te proširiti suradnju izvan sfera energetike i obrane. Ruski predsjednik stiže u Indiju u vrijeme velikog pritiska Washingtona na New Delhi da reducira svoje veze s Moskvom.
Dvije države bliske su još iz doba bivšeg Sovjetskog Saveza, a Rusija je desetljećima glavni izvor naoružanja za Indiju. Azijska zemlja postala je i najveći kupac ruske nafte koja se prevozi morem nakon uvođenja zapadnih sankcija zbog ruske agresije na Ukrajinu.
Indijski uvoz nafte ovaj bi mjesec trebao pasti na najnižu razinu u protekle tri godine nakon što je SAD uveo carine na uvoz iz Indije te postrožio sankcije protiv Rusije koje zahvaćaju i treće države.
Vlada američkog predsjednika Donalda Trumpa naglasila je da indijska kupovina jeftine ruske nafte pomaže Moskvi financirati rat u Ukrajini.
„Sjedinjene Države i dalje od nas kupuju nuklearno gorivo za svoje nuklearne elektrane. I to je gorivo”, rekao je Putin za India Today.
„Ako SAD ima pravo kupovati naše gorivo, zašto Indija ne bi imala isti privilegij? To pitanje zaslužuje duboku analizu, a mi smo spremni raspravljati o tome, uključujući i s predsjednikom Trumpom”, dodao je ruski predsjednik.
Indija je ranije poručila da su Trumpove carine neopravdane i iracionalne te je podsjetila da SAD i dalje trguje s Rusijom. SAD i Europska unija nastavljaju uvoziti milijarde dolara vrijednu rusku energiju, od LNG-ja do obogaćenog uranija.
Putin je nakon pitanja o indijskom padu kupovine nafte od njegove zemlje priznao da postoji „određeni pad u ukupnoj trgovinskoj razmjeni u prvih devet mjeseci ove godine”.
„To je samo minorna prilagodba. Ukupno, naša trgovinska razmjena stoji na gotovo istim razinama kao prije”.
„Trgovina naftnim proizvodima i sirovom naftom, ruskom naftom, u Indiji teče glatko”, zaključio je Putin.
Litva produljuje zatvaranje zračnog prostora duž granice s Bjelorusijom
Litva će dio svog istočnog zračnog prostora zatvoriti uz granicu s Bjelorusijom do 1. veljače 2026., izvijestio je u četvrtak Baltički novinski servis (BNS), pozivajući se na litavsku vojsku.
Zabrana, koja je prvi put uvedena u kolovozu zbog potencijalnih upada dronova, već je jednom produljena do prosinca.
Sada će ostati na snazi dok se u potpunosti ne provede novo zakonodavstvo koje će vojsci omogućiti bržu i učinkovitiju neutralizaciju dronova.
Bjelorusija je bliski saveznik Rusije. Od početka ruske agresije protiv Ukrajine, dronovi su više puta ulazili u litavski zračni prostor. Kao odgovor na to, parlament je izradio i usvojio zakonske promjene.
Litva, članica NATO saveza i Europske unije, dijeli granicu od 679 kilometara s Bjelorusijom i dio je vanjske granice EU-a.
Dronovi u blizini rute kojom je letio Zelenski
Irish Times izvještava da je brod irske mornarice uočio do pet dronova koji su djelovali u blizini rute leta zrakoplova Volodimira Zelenskog dok se kretao prema Irskoj ranije ovoga tjedna. Iako je to na prvu izazvalo strah da se možda radi o pokušaju ometanja leta, zrakoplov ipak nije bio u opasnosti, navodi se u izvješću koje se poziva na neimenovane izvore. Dronovi su prvi put uočeni sjeveroistočno od Dublina, oko 20 km od gradske zračne luke. Zelenski, koji je stigao u Dublin u ponedjeljak navečer, a otputovao sljedeći dan, održao je zajedničku konferenciju za novinare s irskim premijerom Micheálom Martinom prije nego što se obratio irskom parlamentu tijekom svog državnog posjeta, prenosi Sky News.
Letovi dronova, čije je porijeklo uglavnom nepoznato, nedavno su ometali zračni promet u Europi. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nazvala je te upade "hibridnim ratovanjem".
Internetski portal The Journal, koji je prvi izvijestio o uočenim dronovima u dablinskom zračnom prostoru, izvještava da su dronovi došli do mjesta na kojem je zrakoplov Zelenskog trebao biti upravo u trenutku kada je bio predviđen njegov prolazak.
Također su izvijestili da se provode istrage kako bi se utvrdilo jesu li dronovi poletjeli s kopna ili s nedetektiranog broda. Prvo su uočeni sjeveroistočno od Dublina, oko 20 kilometara od zračne luke, izvještavaju oba medija.
Oružane snage Irske nisu htjele komentirati specifične detalje navodnih incidenata iz sigurnosnih razloga.
"Podrška oružanih snaga u sigurnosnoj operaciji koju je vodila policija uspješno je provedena na više načina, što je dovelo do sigurnog i uspješnog posjeta ukrajinskog predsjednika", izjavio je glasnogovornik vojske.
Njemačka rasporedila borbene zrakoplove u Poljsku i Rumunjsku
Njemačka je rasporedila pet Eurofightera i oko 150 vojnika u poljski grad Malbork kako bi pomogla u osiguranju zračnog prostora zemlje, priopćilo je u četvrtak njemačko ratno zrakoplovstvo, kao odgovor na ruske upade dronova u rujnu, piše Reuters. Njemački Eurofighteri također su poslani u Rumunjsku, dodaje Sky News.
Kadirov: Vladimire Vladimiroviču, Čečenija je spremna za rat s Europom, čekamo zapovijed‘
Nakon što je ruski čelnik Vladimir Putin u srijedu poručio da je Rusija spremna za rat s Europom, oglasio se čečenski vođa Razman Kadirov izjavom da je Čečenija spremna i da će se "sve završiti vrlo brzo i očito ne u korist onih koji su odlučili započeti" ovaj rat, kako prenosi ruska državna novinska agencija TASS.
"Svakako nećemo stajati sa strane, Vladimire Vladimiroviču, čekamo zapovijed! Sve će se vrlo brzo završiti i očito ne u korist onih koji su odlučili započeti rat s Rusijom", napisao je Kadirov na svom Telegram kanalu.
Putin je u srijedu rekao da se Ruska Federacija nije namjeravala i ne namjerava se boriti protiv Europe, no da ako Europa želi rat, nema sumnje da je Rusija spremna u svakom trenutku.
Deseci tisuća ljudi na jugu Ukrajine bez struje i grijanja zbog ruskih napada
Deseci tisuća ljudi na jugu Ukrajine su ostali bez električne energije i grijanja nakon prekonoćnih ruskih napada na grad Herson i najveću ukrajinsku luku Odesu, rekle su lokalne vlasti i energetska kompanija u četvrtak.
Kako se približava zima, Rusija je naglo povećala broj i intenzitet napada na ukrajinski energetski sektor zbog čega su cijeli gradovi i pokrajine ostali bez električne energije.
Ukrajinska energetska tvrtka DTEK je u četvrtak kazala da je Rusija preko noći napala njen objekt u južnoj Odeškoj oblasti te je prekinuta opskrba električnom energijom za 51.800 kućanstava.
Guverner Hersonske oblasti je rekao da je elektrana i toplana u gradu Hersonu prestala s radom nakon niza ruskih napada, što znači da u 40.500 kućanstava ne radi grijanje.
"Ovo posve civilno postrojenje, koje je osiguravalo grijanje za stanovnike grada, pretrpjelo je ozbiljnu štetu: oštećena je zgrada i oprema toplane", rekao je guverner Oleksandr Prokudin na komunikacijskoj platformi Telegram.
"Teroristi ponovo vode rat protiv civilnog stanovništva", dodao je.
Herson je grad na samoj bojišnici te je gotovo svakodnevno meta ruskih projektila, bespilotnih letjelica i topništva.
Ukrajinsko ministarstvo energetike je reklo da je zbog ruskih napada bez struje ostalo oko 60.000 stanovnika Donjecke oblasti, također na bojišnici, no nije pružilo daljnje pojedinosti.
Putin kaže da će Rusija zauzeti ukrajinski Donbas milom ili silom
Ruski predsjednik Vladimir Putin je u intervjuu objavljenom u četvrtak rekao da će Rusija silom preuzeti potpunu kontrolu nad ukrajinskom regijom Donbas ako se ukrajinske snage ne povuku, što je Kijev izričito odbacio.
Putin je poslao desetke tisuće vojnika u Ukrajinu u veljači 2022. nakon osam godina sukoba između proruskih separatista i ukrajinskih snaga u Donbasu, koji se sastoji od Donjecke i Luhanske oblasti.
"Ili ćemo osloboditi ove teritorije silom oružja ili će ukrajinske snage napustiti te teritorije", kazao je Putin za tjedni magazin India Today uoči posjeta New Delhiju, prema videosnimci emitiranoj na ruskoj državnoj televiziji.
Ukrajina kaže da ne želi Rusiji pokloniti teritorij koji Moskva nije uspjela osvojiti na bojištu, a ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij je rekao da Moskva ne bi smjela biti nagrađena za rat koji je započela.
Rusija trenutno upravlja s oko 19,2 posto Ukrajine, uključujući poluotok Krim koji je anektirala 2014., Luhansku oblast, 80 posto Donjecke, oko 75 posto Hersonske i Zaporiške te manje dijelove Harkivske, Sumske, Mikolajivske i Dnjipropetrovske oblasti.
Oko 5000 kvadratnih kilometara Donjecka je i dalje pod ukrajinskom kontrolom.
U raspravama sa Sjedinjenim Američkim Državama o nacrtu mogućeg mirovnog sporazuma za okončanje rata, Rusija je u više navrata rekla da želi kontrolu nad cijelim Donbasom te da bi SAD trebao neslužbeno priznati kontrolu Moskve.
Moskva je 2022. proglasila Luhansku, Donjecku, Hersonsku i Zaporišku oblast novim dijelovima Ruske Federacijje nakon referenduma koje zapad i Kijev odbacuju kao lažne. Većina zemalja smatra da su te pokrajine i Krim ukrajinski teritorij.
Putin je u utorak primio američke izaslanike Stevea Witkoffa i Jareda Kushnera u Kremlju te kazao da je Rusija prihvatila neke prijedloge SAD-a o Ukrajini i da bi se pregovori trebali nastaviti.
Ruska državna novinska agencija RIA je citirala Putina koji rekao da je njegov sastanak s Witkoffom i Kushnerom bio "veoma koristan" i da se temelji na prijedlozima o kojima su on i američki predsjednik Donald Trump raspravljali na Aljasci u kolovozu.
Belgijski premijer: ‘Rusija neće izgubiti rat. Priče o njezinu porazu su bajka’
Belgijski premijer Bart De Wever izjavio je u intervjuu za La Libre da je uvjeren kako Rusija neće biti poražena u ratu protiv Ukrajine, nazvavši tvrdnje o njezinu porazu „bajkom i potpunom iluzijom“. Zbog toga, tvrdi, zamrznuta ruska imovina nakon rata morat će biti vraćena Moskvi.
De Wever je otkrio kako je Bruxelles pod „nevjerojatnim pritiskom“ zbog rasprava o oduzimanju ruske imovine te poručio da pokušaji transfera sredstava u Ukrajinu predstavljaju krađu.
„Krađa zamrznute imovine druge države, njezinih suverenih fondova, nikada se prije nije dogodila. Ovo je novac ruske središnje banke. Čak ni tijekom Drugog svjetskog rata nije konfisciran njemački novac, već samo zamrznut“, rekao je.
Premijer je pritom dao do znanja da vjeruje kako bi ruski poraz bio i nepoželjan jer bi mogao destabilizirati nuklearnu silu:
„Tko zaista vjeruje da će Rusija izgubiti u Ukrajini? Rusija neće izgubiti. To je bajka, potpuno priviđenje. A njihov poraz bio bi i nepoželjan, nestabilnost bi zahvatila zemlju koja posjeduje nuklearno oružje.“
Prema De Weveru, Kremlj je u više navrata direktno zaprijetio Belgiji ako dopusti zapljenu ruske imovine.
„Tko vjeruje da bi Putin mirno prihvatio oduzimanje ruske imovine? Moskva je jasno poručila da će, ako se to dogodi, Belgija i ja osobno, osjećati posljedice zauvijek. To mi se čini prilično dugim razdobljem“, rekao je.
Ukrajinci i Amerikanci na novoj rundi u četvrtak u Miamiju
Američki izaslanik Steve Witkoff u četvrtak će se u Miamiju sastati s čelnikom ukrajinskog Vijeća za nacionalnu sigurnost, Rustemom Umerovom, potvrdila je Bijela kuća.
Sastanak dolazi nakon što je Witkoff u utorak u Moskvi gotovo pet sati razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom – riječ je o pregovorima za koje je Kremlj poručio da nisu donijeli “nikakav kompromis” oko okončanja rata u Ukrajini.
Američki predsjednik Trump rekao je da su razgovori – na kojima je sudjelovao i njegov zet Jared Kushner – bili “razumno dobri”, ali i dodao da je prerano govoriti o ishodu jer “za tango ipak treba dvoje”. Kijev i europski partneri smatraju da bi, čak i u slučaju sklapanja mirovnog sporazuma, najbolji način odvraćanja Rusije od buduće agresije bilo primanje Ukrajine u NATO.
Rusija je oštro protiv takve ideje, a ni Trump ne pokazuje namjeru dopustiti ukrajinsko članstvo u Savezu.
Iz Kremlja su u srijedu poručili da je mogućnost ukrajinskog ulaska u NATO bila “ključno pitanje” pregovora u Moskvi.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sabiha rekao je da Rusija mora “zaustaviti krvoproliće” te optužio Putina da “troši vrijeme cijelom svijetu”.
Na pitanje vjeruju li Witkoff i Kushner da Putin doista želi okončati rat, Trump je odgovorio: “Dojam im je bio da bi [Putin] želio završiti rat.”
Podsjećamo, ranije u srijedu, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski najavio je da će se sastanak američkih i ukrajinskih pregovarača održati “u narednim danima”.
U objavi na X-u Zelenski je napisao: “Trenutačno cijeli svijet jasno osjeća da postoji stvarna prilika da se rat okonča.” No dodao je da pregovore mora “pratiti pritisak na Rusiju”.
Američko-ruski razgovori u Kremlju uslijedili su nakon više dana američkih sastanaka s ukrajinskim i europskim čelnicima, nakon što su se pojavile bojazni da je nacrt mirovnog sporazuma previše naklonjen ruskim zahtjevima.
“Neki američki prijedlozi djeluju više-manje prihvatljivo, ali ih treba dodatno razmotriti”, rekao je Putinov savjetnik Jurij Ušakov, dodavši da su drugi prijedlozi izazvali otvorene kritike ruskog vodstva.
Iako nije ulazio u detalje, najmanje dva velika prijepora i dalje stoje između Moskve i Kijeva – sudbina ukrajinskog teritorija koji drže ruske snage te sigurnosna jamstva za Ukrajinu. Ušakov je naglasio da je ruska pozicija ojačala zahvaljujući nedavnim uspjesima na bojištu.
Ruski vojnici “pomogli su da naši strani partneri realistično procijene putove do mirovnog rješenja”, rekao je.
Uoči američkog posjeta Kremlju, Putin je snimljen u vojnoj odori u jednom zapovjednom centru, gdje su ga generali izvještavali o navodnom zauzimanju strateški važnog grada Pokrovska na istoku Ukrajine te okolnih naselja.
Borbe u Pokrovsku i dalje traju, a ruske snage ne kontroliraju cijeli grad, ali čini se da ruske vlasti vjeruju kako je njihova poruka o vojnom napretku stigla do Washingtona.
Ruske snage posljednjih su tjedana ostvarile nekoliko postupnih pomaka na istoku. Prema analizi AFP-a na temelju podataka Instituta za proučavanje rata (ISW), u studenome su zauzele oko 701 kvadratni kilometar ukrajinskog teritorija i sada kontroliraju 19,3 posto zemlje.
Kremlj je u srijedu poručio da je Putin spreman sastajati se s Amerikancima “koliko god puta bude potrebno”.
Dok se rusko-američki odnosi čine sve srdačnijima, jaz između Moskve i Europe samo se produbljuje, piše BBC.
Putin je optužio Europu da sabotira ruske odnose sa SAD-om, da postavlja zahtjeve koje Moskva ne može prihvatiti i da blokira mirovni proces. Neposredno prije sastanka s Witkoffom i Kushnerom, Putin je na jednom forumu u Moskvi rekao da, iako ne želi sukob s Europom, “spreman je za rat”. Dužnosnici britanske vlade odbacili su te izjave kao “još jedan blef predsjednika koji nema ozbiljnu namjeru donijeti mir”.
U Bruxellesu su se u srijedu sastali ministri vanjskih poslova NATO-a, a glavni tajnik Mark Rutte rekao je da je dobro što se mirovni razgovori održavaju, ali da Ukrajina mora biti “u najjačoj mogućoj poziciji da nastavi borbu”.
Države članice EU-a postigle su dogovor s Europskim parlamentom o potpunoj energetskoj neovisnosti o ruskom plinu do kraja 2027.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pozdravila je “početak nove ere”: dugoročni ugovori o plinovodnom uvozu iz Rusije bit će zabranjeni od rujna 2027., a dugoročni ugovori o ukapljenom plinu iz Rusije od siječnja 2027.
“Odabrali smo energetsku sigurnost i europsku neovisnost. Nema više ucjena. Nema više Putinova manipuliranja tržištem. Čvrsto stojimo uz Ukrajinu”, poručio je povjerenik za energiju Dan Jørgensen.
Komisija predlaže i prikupljanje 90 milijardi eura za Ukrajinu, kako bi se financirala njezina vojska i osnovne javne službe dok rat traje.
Plan bi zahtijevao da Belgija pristane na “reparacijski zajam” koristeći zamrznutu rusku imovinu u financijskoj instituciji u Bruxellesu, ili bi se novac osigurao međunarodnim zaduživanjem.
Ukrajinska premijerka Julija Sviridenko pozdravila je prijedlog, koji bi pokrio dvije trećine ukrajinskih financijskih potreba u iduće dvije godine.
Belgija se protivi korištenju zamrznute ruske imovine zbog mogućih pravnih posljedica, a protiv je i Europska središnja banka, koja odbija biti jamac za takav zajam.
Predloženi zajam manji je od prvotno planiranih 140 milijardi eura, a njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul rekao je: “Podržavamo prijedlog i, naravno, ozbiljno shvaćamo zabrinutosti Belgije.”
U međuvremenu, u srijedu u New Yorku, Sjedinjene Države pridružile su se 90 drugih država u zahtjevu da Rusija “osigura trenutačan, siguran i bezuvjetan povratak sve ukrajinske djece koja su prisilno odvedena ili deportirana”, pozivajući Moskvu da prekine tu praksu.
Prema ukrajinskoj vladi, više od 19.000 djece odvedeno je u Rusiju. Britanska vlada procjenjuje da je oko 6.000 djece premješteno u mrežu “preodgojnih kampova” u Rusiji.
Međunarodni kazneni sud izdao je 2023. uhidbeni nalog za Putina, djelomice zbog nezakonite deportacije djece. Putin i ruske vlasti odbacuju optužbe.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....