JOŠ DVIJE POSTAJE

Ispunjeni svi kriteriji: Odbor Europskog parlamenta dao zeleno svjetlo za ulazak Hrvatske u Schengen

Isti izvještaj sad će biti usvojen i na plenarnom zasjedanju Europskog parlamenta 9. studenoga

Europski parlament

 European Union 2022 - Source: Ep/philippe Buissin/

Hrvatska nastavlja prema planu ulazak u schengenski prostor i ostale su samo još dvije formalne postaje na tom putu. U utorak je u Bruxellesu Odbor Europskog parlamenta za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove, poznat pod kraticom LIBE, usvojio izvješće portugalskog zastupnika Paula Rangela, koji je imenovan posebnim izvjestiteljem za to pitanje, a kojim se potvrđuje da Hrvatska ispunjava sve kriterije za pristup schengenskom prostoru.

Isti izvještaj sad će biti usvojen i na plenarnom zasjedanju Europskog parlamenta 9. studenoga čime će se završiti uloga Europskog parlamenta u ovom postupku. Potom se mišljenje Parlamenta prosljeđuje Vijeću koje donosi konačnu odluku.

Europski je parlament u nekoliko navrata dao potporu ulasku Hrvatske u schengenski prostor i pozvao zemlje članice EU na što bržu odluku o tome. Sad je ovo mišljenje Parlamenta upravo na prijedlog Vijeća, što znači da je postupak na samom kraju. Dovršetak postupka u Europskom parlamentu ostavlja dovoljno vremena za okončanje postupka i u Vijeću kako bi Hrvatska mogla pristupiti Schengenu 1. siječnja, upravo na dan kad se u Hrvatskoj uvodi i euro. Time se ispunjavaju i dva ključna prioriteta koja je Hrvatska zacrtala kada je 1. srpnja 2013. godine postala članica Europske unije.

Prema prijedlogu koje je Vijeće dalo krajem lipnja ove godine, kontrole na kopnenim granicama Hrvatske prema drugim zemljama Schengena, dakle prema Sloveniji i Mađarskoj, bit će ukinute od 1. siječnja sljedeće godine, a u zračnim lukama od 26. ožujka 2023. godine.

Na izvješće koje je pripremio Rangel podneseno je nekoliko amandmana kojima se od Hrvatske traži da u prvih šest mjeseci nakon ulaska u schengenski prostor u pisanom obliku informira o bilo kakvom akcijskom planu vezanom uz upravljanje granicama, uključujući i mehanizme za praćenje postupaka policije. Taj je amandman predložen i zbog izvještaja da je bilo sumnji u zloporabu ovlasti kad je riječ o postupanju hrvatske policije prema migrantima te o ilegalnom prisilnom vraćanju migranata. Od Komisije se traži nastavak praćenja i evaluacija provedbe mehanizma na vanjskim granicama EU.

"U svjetlu izvješća i tvrdnji o zlostavljanju i potiskivanju migranata na granicama, ova evaluacija trebala bi uključivati posjet Hrvatskoj i godišnje praćenje ponovno uspostavljenog nadzornog mehanizma na vanjskim granicama. Komisija bi trebala dati odgovarajuće preporuke za ispravljanje bilo kakvih identificiranih nedostataka te osigurati jasno i redovito informiranje o njima", stoji u nacrtu izvješća.

Iako su mišljenja Europskog parlamenta savjetodavna, da je izvješće kojim slučajem negativno, neke zemlje članice mogle bi to iskoristiti za dodatno odgađanje ulaska Hrvatske u schengenski prostor. Zato ovo glasanje nije bilo samo puka formalnost. Nakon pristupa Hrvatske u Schengen sadašnje vanjske granice EU, u ovom slučaju granice Hrvatske sa Srbijom, BiH i Crnom Gorom, postaju i vanjske granice Schengena.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. siječanj 2023 15:33