StoryEditor
NEOČEKIVANI OBRAT

Istraga katastrofe u Bejrutu krenula u drugom smjeru: ‘Eksploziju je možda izazvala raketa‘

Pokušava li predsjednik sad svjesno okrenuti nezadovoljstvo stanovništva prema vanjskom krivcu kako bi se smanjio pritisak na vladu?
Prizor u Bejrutu
 Joseph Eid

“Istražitelji su usmjereni i na mogući vanjski utjecaj u eksploziji u Beirutu”, rekao je libanonski predsjednik Michel Aoun, a prvi prenio Sputnik News. Aoun je zatim dodao da je eksploziju možda izazvala raketa ili bomba. Tu je vijest zatim potvrdila i lokalna libanonska televizija MTV.

Aoun je rekao i da je zatražio od francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da im pošalje zračne fotografije eksplozije, a najavio je da će pozvati još neke zemlje da im pomognu utvrditi je li razlog eksplozije bio požar ili je riječ o nekom vanjskom faktoru. Riječ je o prvom službenom navodu da možda katastrofa nije bila posljedica nepažnje. Da možda nije bila nesreća. Dosad su libanonske vlasti odbacivale bilo kakvu ideju mogućeg vanjskog utjecaja, ali sad je došlo do unutarnjih problema.

image
Emmanuel Macron u Bejrutu
Thibault Camus/POOL/AFP


Kao što se i očekivalo, katastrofa koja je poharala glavni grad Libanona dodatno je katalizirala bijest stavnovnika. Libanonske snage sigurnosti ispalile su suzavac na prosvjednike u Bejrutu, nakon što se masa okupila u četvrtak navečer kako bi iskazala svoj bijes zbog reakcije političkog vodstva zemlje. Državni mediji izvijestili su kasno u četvrtak da su se sigurnosne snage suočile sa stotinama protuvladinih prosvjednika u središnjem Bejrutu, a neki od njih su ranjeni.NNA je izvijestila da su se prosvjednici okupili u blizini parlamenta gdje su zapalili manju vatru i bacali kamenje po sigurnosnim snagama.

Aktivisti su pozvali na veće protuvladine prosvjede u subotu koji bi se trebali održati pod sloganom "na vješala s njima". Pod njima se misli na političko vodstvo zemlje.

image
-/AFP


Libanonska veleposlanica u Jordanu Tracy Chamoun podnijela je ostavku u četvrtak u znak ''prosvjeda protiv državne nepažnje, krađe i laganja''. Chamoun, koja je svoju poziciju dobila uz odobrenje predsjednika Michela Aouna, u televizijskoj je izjavi koja je emitirana na libanonskoj televiziji MTV rekla da ''ne može više tolerirati'' nesposobnost vlade. Njezina ostavka je ujedno druga ostavka jednog dužnosnika nakon eksplozije. Zastupnik Marwan Hamadeh podnio je ostavku u srijedu.

Nije stoga isključeno da Aoun sad pokušava svjesno okrenuti nezadovoljstvo stanovništva prema vanjskom krivcu kako bi se smanjio pritisak na vladu. Jer on nije ponudio odgovor na ključno pitanje: cui bono? Kome bi koristila ovakva katastrofa? Izrael je odmah reagirao i odbacio bilo kakvu povezanost. Osim toga, židovska je država poznata po ciljanim napadima i izuzetno dobroj obaviještnosti. Gotovo je nemoguće da Izraelci nisu znali za amonijev nitrat uskladišten u luci.

image
PATRICK BAZ/AFP

Ako su i planirali napasti neko od Hezbolahovih skladišta raketa kojih sigurno ima u luci. Jedan od obavještajnih izvora s Bliskog istoka navodi sljedeću teoriju: “Četvrtog kolovoza je došlo do eksplozije nestabilnog i zapaljivog materijala koji Hezbolah nije kvalitetno uskladištio u prostorima koji nisu imali klimatizaciju”. Taj izvor navodi da pomna analiza videa pokazuje tri eksplozije, a već su ranije neki stručnjaci naveli da boja dima druge eksplozije ne odgovara boji koju izaziva amonijev nitrat. Tek je druga eksplozija, po toj teoriji, aktivirala nitrat.

Broj mrtvih u eksplozijama koje su zatresle Bejrut prije dva dana popeo se, prema službenim podacima, na 154. Libanonski ministar zdravstva Hamed Hasan je također objavio da je tisuću, od ukupno oko 5000 ozlijeđnih, zatražilo bolničku pomoć, prenosi libanonska nacionalna agendija NNA. Među njima je još 120 ljudi u kritičnom stanju što znači da bi, nažalost, broj mrtvih mogao dodatno rasti.

UNICEF je objavio zabrinjavajući podatak da je gotovo 80.000 djece ostalo bez krova nad glavom. Velik broj njih je sad na ulicama bez ikakve kontrole jer su roditelji poginuli ili su u bolnicama, što otvara prostor predatorima koji bi mogli otimati djecu, prebaciti ih u druge zemlje i ondje koristiti kako seksualno roblje.

image
-/AFP


Spasilački timovi su i u petak nastavili pretraživati ruševine u bejrutskoj luci u potrazi za tijelima mrtvih ili možda nekima koji su preživjeli. U posljednja 24 sata pronašli su nove četiri žrtve. Na terenu zajedno rade ruski i francuski spasilački timovi, a u zračnu luku slijeću zrakoplovi sa svim vrstama pomoći.

Kao što se očekivalo, eksplozija je dovela i do porasta slučajeva zaraze koronavirusom. Libanon je u četvrtak zabilježio 255 slučajeva koronavirusa, što je najveći jednodnevni porast, a bolnice su sad preplavljene novim ranjenim pacijentima.

Aoun i premijer Hassan Diab obećali su da će odgovorne za katastrofu staviti iza rešetaka. Vojni tužitelji javili su da su priveli 16 lučkih djelatnika. Mnogi se pitaju kako je teretni brod pod zastavom Moldavije, MV Rhosus, uopće završio u luci.

Nakon što je u četvrtak Macron posjetio Libanon, danas dolazi Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća. Međunarodna konferencija za pomoć toj zemlji predviđena je za nedjelju. Nastala šteta procjenjuje se na 3 milijarde dolara što je za ekonomski skršen Libanon nezamisliva svota.

image
Mazen Mahdi/AFP

Od Kine ni zrna žita

Reuters je objavio precizan popis svih država i međunarodnih organizacija koje su dosad pomogle ili najavile pomoć Libanonu. Tako je primjerice Bangladeš poslao medicinski tim, Iran je poslao devet tona hrane i medicinsku opremu. Brojne su zemlje poslale timove koji traže preživjele pod ruševinama, pomoć je stigla iz Rusije, Turske, Katara, a EU je odmah aktivirala sustav za pomoć zemljama pogođenim katastrofama. UN je također aktivirao dodatna sredstva.

Na tom popisu, koji bi se mogao nazvati “Who is Who” u današnjem svijetu, nedostaje samo jedno veliko ime: Kina. Iz koje su dosad stigli samo izrazi sućuti.

Kad je riječ o financijama, tu je nastao veliki problem. Međunarodne se organizacije, ali i privatni investitori, boje da bi novac koji bi išao izravno vladi mogao završiti u džepovima Hezbolaha, a ne u projektima pomoći. MMF je spreman pomoći, ali traži mehanizme kako osigurati da novac dođe do građana.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. kolovoz 2020 17:24