ODUZIMANJE ČASTI

Italija mijenja zakon kako bi izvršila udar na Tita: ‘Oteo je povijesne talijanske zemlje‘

‘Ovo je njihov doprinos reviziji povijesti, koja uključuje i reviziju ocjene fašizma‘, kaže Damir Grubiša

Josip Broz Tito

 Afp/Afp/Profimedia/Afp/afp/profimedia

Odbor za kulturu Senata Republike Italije pokrenuo je postupak za oduzimanje časti "Vitez Velikog Križa" (Cavaliere di Gran Croce) bivšem jugoslavenskom doživotnom predsjedniku i maršalu Josipu Brozu Titu. Iza postupka stoji Roberto Menia, poznati neofašist, a sada senator iz vladajuće stranke Braća Italije, koji već desetljećima otvoreno predlaže "povratak" Istre, Kvarnera i većeg dijela Dalmacije pod talijansku vlast.

Zato treba prikazati Tita kao zločinca, jer to onda znači da je njegov zločinački režim, oteo povijesne talijanske zemlje i protjerao Talijane.

"Povijesni zahtjev za opozivom časti dodijeljene jugoslavenskom diktatoru Josipu Brozu Titu, od strane članova obitelji žrtava Titovog masakra – istarskih, riječkih i dalmatinskih prognanika, konačno je pozitivno ishodio usvajanjem dnevnog reda, kojim se Vlada obvezuje da će pokrenuti proceduru za opoziv Viteškog reda Velikog križa", prenio je Menijine riječi, također neofašistički portal Il Primato Nazionale.

Obnašao niz dužnosti

Menia je u Trstu bio tajnik neofašističke političke strane MSI-DN u Trstu, a zatim je obnašao visoke dužnosti i na nacionalnoj razini kao zamjenik predsjednika Parlamenta (15. 4. 1994.-12. 5. 2008.) u vladi Silvija Berlusconija, te državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša, kopna i mora. Od 10. studenoga 2022. godine obnaša dužnost potpredsjednika 3. Stalnog povjerenstva (vanjske poslove i obranu) Senata Republike Italije, a ujedno vodi i Odjel za Talijane u inozemstvu stranke Braće Italije.

Njegova obitelj je porijeklom iz Buja u Istri, i od mladosti je dio neofašističke ekipe koja smatra da Italiji pripada istočna obala Jadrana. Prilika za to ukazala se u vrijeme agresije na Hrvatsku kada je Menia u ljeto 1991. godine, kao dio izaslanstva u Beogradu razgovarao o komadanju Hrvatske sa suradnicima Slobodana Miloševića. Ondje su razmatrali mogućnost podjele hrvatskog priobalnog teritorija s pobunjenim Srbima negdje kod Zadra, a nekoliko godina kasnije tvrdio je da je u kontaktu s raseljenim istarskim Talijanima "koji su izrazili spremnost da se bore za talijansku Dalmaciju".

Najnovija situacija nije neočekivana jer je nakon prošlogodišnjih izbora, Menia najavio "učinkovito kažnjavanje svih koji negiraju fojbe", kao i da će od nove vlasti tražiti duboku reviziju državnog financiranja talijanske manjine u Sloveniji i Hrvatskoj kako bi se smanjilo rasipanje javnog novca, ali i oduzimanje počasti Titu.

Pitanje fojbi

Agenda Fratelli d‘Italia obvezuje vladu na oduzimanje najveće časti koju je talijanska država dodijelila jugoslavenskom diktatoru koji je preminuo 1980., predviđajući mogućnost oduzimanja titule svima koji su krivi za zločine protiv čovječnosti, uključujući i pokojnike poput maršala Tita. Trenutačno, zakon kojim se osniva Viteški red Republike ne predviđa otkazivanje počasti preminulim osobama pa talijanski parlament najprije mora usvojiti prijedlog zakona koji to omogućava, a onda će se "ukinuti titula jugoslavenskog krvnika čije su ruke umrljane krvlju Talijana", najavljuju tamošnji postfašisti.

Talijanski desničari Titov režim smatraju "odgovornim za istrebljenje tisuća Talijana u fojbama", što je bila preteča egzodusa 350.000 Istrana, Rijana i Dalmatinaca, kao i pokolja drugih tisuća protivnika u bivšoj Jugoslaviji. Pritom se iznosi povijesna laž o najmanje 100.000 ubijenih, a potpuno prešućuju prethodna desetljeća zločinačke fašističke politike nad domicilnim Hrvatima i Slovencima.

Damir Grubiša, nekadašnji hrvatski veleposlanik u Rimu, nije iznenađen najnovijim događajima, budući da je prošle godine najavio ovakav razvoj.

"To je očekivano kada se radi o postfašističkoj desnici, koja je jedan dio stranke premijerke Giorgie Meloni. Ovo je njihov doprinos reviziji povijesti, koja uključuje i reviziju ocjene fašizma, kao pokreta koji nije donio samo zlo, nego i neke dobre stvari. To je povijesni narativ koji se nastoji progurati kroz službena tijela pa i talijanski parlament", pojasnio je Grubiša.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
31. ožujak 2024 00:47