ZAGREB - Još jedan potop danas su prošle burze diljem svijeta jer ulagače ne popušta zabrinutost da će europska dužnička kriza eskalirati, a pesimistično raspoloženje dodatno je pojačala neizvjesnost oko stanja španjolskog bankarskog sustava, te rastuća politička nestabilnost oko Sjeverne Koreje.
Burzovni indeksi u Londonu i Frankfurtu danas su pali oko 2,5 posto, a francuski Cac 40 potonuo je oko 3 posto. Euro je prema dolaru oslabio 1,2 posto, na 1,2200 dolara, što je najniža razina u četiri godine, a prema jenu se strmoglavio na razinu otprije osam i pol godina.
Požar se širi
Nedavno doneseni plan spašavanja eurozone od 750 milijardi eura, očito, nije uspio uvjeriti tržišta da je problem riješen. Najnovija odluka španjolske centralne banke o spašavanju manje regionalne banke Cajasu ulagače je jako podsjetila na američki scenarij, gdje je kriza najprije zahvatila manje banke, ali požar se na kraju proširio i na najveće.
To je druga španjolska štedna banka koja je spašena novcem poreznih obveznika, nakon što je u ožujku prošle godine država preuzela banku Caja Castilla-La Mancha.
Zbog zabrinutosti oko likvidnosti, četiri španjolske banke najavile su planove o spajanju, čime bi trebala nastati peta prema veličini financijska kuća u toj zemlji.
Stiže i bankarska kriza?
Dužnička kriza u Europi, strahuju ulagači, lako bi mogla prerasti u bankarsku.
Riječi utjehe nije bilo moguće čuti ni od Međunarodnog monetarnog fonda koji je izrazio zabrinutost zbog stanja španjolske ekonomije. Za njezin oporavak, smatra MMF, nužne su dugoročne reforme, posebno tržišta rada i bankarskog sektora.
Prošlog tjedna španjolska je vlada usvojila paket mjera vrijedan 15 milijardi eura, kojim će se proračunski deficit u dvije godine smanjiti sa 11 na 6 posto BDP-a.
Nastojeći uvjeriti tržišta da su spremne i za bolne strukture reforme, a ne samo za razna politička obećanja, gotovo sve europske zemlje uključile su se u utrku smanjenja nabujale državne potrošnje i zaduženosti. Najnoviji primjer je Italija koja planira u 2011. godini proračun smanjiti za 13 milijardi eura, a dodatnih 1,1 milijardu eura uštedit će godinu potom.
Kako je najavio talijanski premijer Silvio Berlusconi, ne samo da će se time smanjiti deficit, već će se provesti bez “socijalnog pokolja”. U usporedbi s ostalim zemljama koje su donijele mjere štednje, poput Grčke, Španjolske i Portugala, talijanske mjere doista su prilično blage.
Njemački planovi
Prema prijedlogu proračuna, primjerice, u iduće četiri godine posao u državnoj službi dobit će samo petina ukupnog broja onih koji će je napustiti, a transferi lokalnim jedinicama smanjit će se za dvije milijarde eura u 2011. i 3,8 milijardi u 2013. Oni koji su spremni za umirovljenje od sredine do kraja 2011. morat će ostati na poslu dodatnih šest mjeseci.
Oštre mjere smanjenja državne potrošnje ovih su dana najavile još dvije zemlje: Njemačka i Velika Britanija. Nastojeći pokazati primjer drugima, Njemačka planira smanjivati proračun za 10 milijardi eura godišnje do 2016. godine, i to povećanjem poreza i snižavanjem subvencije za savezne države, a razmotrit će i ukidanje poreznih izuzeća i olakšica. Istodobno, nova britanska koalicijska vlada predstavila je plan smanjenja državne potrošnje vrijedan 6 milijardi funta.