APATIJA I PREVARE

Izbori u Rusiji po novim pravilima pretvorili se u tragikomičnu i bizarnu Putinovu predstavu

Putin je dobio apsolutnu većinu, tzv. ustavnu, koja mu opet omogućava da može bez ikakvih problema mijenjati Ustav i uvoditi zakone kakve god želi
 Alexander Nemenov

Ništa novo pod Putinovom ruskom kapom nebeskom. Izbori postaju sve više farsična, bizarna i tragikomična predstava i odrađivanje posla uz medijsko-propagandnu mašineriju i sve brutalniju represiju prema svakome tko se ne slaže s režimom nakon 21 godine njegove vladavine.

Dakle, od 450 mjesta u Dumi, Putinova Ujedinjena Rusija dobila ih je 315 (moguće do kraja prebrojavanja i nabrojavanja to bude još plus-minus dva, tri zastupnika), iako joj je rejting na najnižoj točki od osnivanja 2001. godine. Prema ispitivanjima javnog mnijenja, čak i državnih socioloških instituta, podrška jedva prelazi 25 do 27 posto.

image
Vladimir Putin
Alexey Druzhinin

Na izbore je ponovno, kao i na one 2016. godine, izašlo manje od 50 posto birača. Izlaznost je bila 47 posto glasača (oko 50 milijuna Rusa) jer je primjetna apatija i nezainteresiranost velikog broja Rusa za izbore zbog potpune izvjesnosti, ali i brutalnosti režima. No, ni Kremlju veća izlaznost nije nužna. Neovisni i oporbeni promatrači iz udruge Golos, koja je u Rusiji proglašena "stranim agentom", govore o gotovo pet tisuća nepravilnosti i krivotvorina na biralištima, a promatrači prodemokratske stranke Jabloko, jedne od rijetkih takvih stranaka kojoj je bilo dopušteno da izađe na izbore, a koja nije prošla u Dumu, prijavila je oko dvije tisuće nepravilnosti.

Ruska Državna izborna komisija sve ih je odbacila kao neutemeljene, ali je sama uočila 12 "pogrešaka" te je poništila oko sedam tisuća listića.

Elektronsko glasovanje

Osim što se glasovalo puna tri dana, prvi su put Rusi imali mogućnost elektronskog glasanja, što neovisni promatrači smatraju najvećim prostorom za makinacije i prevare. Naime, kako piše portal Meduza, problem je bio u tome što nakon glasovanja birač može u nekom roku promijeniti svoj odabir (!?), što je uradilo, pišu ruski mediji, više od 200 tisuća ljudi i to je stvaralo zbrku prilikom "obračuna".

Navodi se i primjer Moskve gdje je izlaznost već tradicionalno među najnižima u Rusiji (oko 20 posto), ali je u glavnom gradu mogućnost online glasanja iskoristilo zadivljujućih 94 posto birača. Isto tako prvi je put glasalo oko 700 tisuća novih ruskih državljana iz pobunjeničkih paradržavnih tvorevina s istoka Ukrajine, kojima je po hitnom postupku podijeljeno rusko državljanstvo.

Apsolutna većina

Putin je dobio apsolutnu većinu, tzv. ustavnu, koja mu opet omogućava da može bez ikakvih problema mijenjati Ustav i uvoditi zakone kakve god želi. Uz Ujedinjenu Rusiju, još su četiri stranke ušle u Dumu pa je tako zadovoljena "dekorativna ili inscenirana demokracija". Drugi po broju zastupnika su Komunisti, koji su osvojili oko 20 posto, zatim Liberalni demokrati ultradesnog konzervativca Vladimira Žirinovskog s nešto manje od osam posto te Pravedna Rusija s oko 7,5 posto, koja je zapravo tek "mala Ujedinjena Rusija". I kao posljednja, s oko 5,5 posto u Dumu je ušla nedavno osnovana stranka Novi ljudi poduzetnika Alekseja Nečajeva, koju neovisni ruski mediji nazivaju "fake" strankom ili "Ujedinjenom Rusijom za mlade".

image
Alexander Nemenov

Ništa nije bilo prepušteno slučaju. Nesistemskoj i prodemokratskoj, odnosno antiputinovskoj oporbi ni pod razno nije bilo dopušteno kandidiranje na izborima. Primijenjena je taktika od zatvaranja, poput najpoznatijeg antirežimskog oporbenog čelnika Alekseja Navaljnog, do proglašavanja cijelog niza političara i neovisnih udruga stranim agentima, plaćenicima i ekstremistima.

Time im je automatski onemogućeno kandidiranje, a velik broj njih je praktički natjeran na egzil, čime je nesistemska oporba svedena na povratak disidentstvu, kao u sovjetska vremena, a ne javnom političkom djelovanju. Osim toga, potpuno je otupio prosvjedni potencijal oporbe jer se drastičnim obračunom s ranijim prosvjedima Putin ovaj put osigurao da neće imati izraženo javno nezadovoljstvo ovakvim izbornim rezultatima koji, prema svemu, ne odražavaju ni političku volju, ni pravo stanje stvari u Rusiji.

Nezadovoljni građani

Nedavno su prvi put ankete pokazale da 66 posto Rusa više želi osobni materijalni status i dobar standard nego što im je važno da Rusija bude svjetska velesila. Dosad se stalno govorilo kako je Rusima važnije da im država bude glavni čimbenik međunarodnih odnosa nego demokratske vrijednosti i osobni materijalni probitak.

Kremlj ništa nije prepustio slučaju. Putinu je ova Duma, koja će biti aktivna sljedećih pet godina, do 2026., vrlo važna jer mu četvrti mandat istječe 2024., a promjenama Ustava, koji mu je "prebrisao sve dosadašnje mandate", može sve početi ispočetka i kandidirati se još najmanje dva puta te tako vladati do 2036., odnosno do svoje 84. godine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 05:51