Na njemačkoj i austrijskoj političkoj i medijskoj sceni dolazi do iznenađujuće promjene prevladavajućih stavova prema tvrdom lockdownu kao glavnom oružju kontrole pandemije. Austrijski kancelar Sebastian Kurz već je najavio otvaranje uz pretežito oslanjanje na masovna testiranja, ali nije jasno može li zahvaljujući testiranjima osigurati sigurnost nacije. Treba podsjetiti na slučaj Slovačke koja je testirala zamalo pa cijelu populaciju, pa je ipak suočena s trećim valom pandemije.
Prema pisanju Der Standarda, Austrija očigledno ide u popuštanje mjera iako je u nedjelju zabilježen novi rekord s 2123 novih infekcija. Podsjećaju kako se tri tjedna nakon otvaranja svih dućana i škola nije zbivala naročita epidemiološka drama jer su se slučajevi kretali oko 1000 novih zaraženih dnevno, a 7-dnevna incidencija na 100 tisuća stanovnika kretala se oko 100, dok im je sada porasla na 150. Ispod je grafikon na kojem možete usporediti krivulju kretnja dnevnih slučajeva u 7-dnevnom pomičnom prosjeku u Austriji i Hrvatskoj. Na tim krivuljama vidi se kako je u Austriji trend rasta novih slučajeva izraženiji nego u Hrvatskoj, ali ipak idu novim epidemiološkim smjerom.
Austrijske vlasti danas održavaju „korona-samit“ o daljnjim koracima za popuštanje mjera. Prema pisanju Austrijske press agencije, političari jednostavno ne žele odustati od novog smjera bez obzira na rast brojeva. Prvo na redu za otvaranje jest područje Vorarlberga jer ima samo 72,8 slučajeva na 100.000 stanovnika. U Austriji je još samo Tirol ispod 100 slučajeva na 100.000, dok Beč , primjerice, raste prema 200 slučajeva. Epidemiološke vlasti to postavljaju kao kritičnu granicu iznad čega ne bi trebalo ići u popuštanje mjera. Der Standard upozorava kako političari sada traže mekše mjere zbog pritiska raznih interesnih grupa, ali i vrlo lošeg raspoloženja građana zbog neočekivanog dugog i strogog lockdowna.
Zanimljivo je kako i njemački mediji sve više zaoštravaju anti-lockdown retoriku, dok sve više regionalnih političara također mijenja stav prema tvrdim mjerama kao najboljoj obrani od COVID-19 zaraze. Bild je, primjerice, priredio analizu u kojoj je upozorio da se Njemačka zatvorila još u studenom 2020., a Švedska - koja jest zaoštrila mjere ali nije išla na puno zatvaranje - u drugom valu zapravo nije imala više smrtnih slučajeva nego Njemačka. Bild zbog toga postavlja pitanje: Što nam je lockdown stvarno donio?
Odmah uz taj analitički članak Bild je objavio kometar koji problematizira epidemiološku represiju u Njemačkoj. U komentaru autor negoduje jer se ljude kažnjava zbog trčanja na otvorenom zbog nenošenja maske sa 150 eura. Postavlja tezu kako se epidemiološkom represijom zapravo pokušava prikriti veliki neuspjeh države u dobavi cjepiva.
U istom tom Bildu njemački vicekancelar Scholz poručio je kako idu s mekšim mjerama čak i uz incidenciju višu od 50 slučajeva na 100.000, a što su njemačke epidemiološke vlasti postavile kao sveto pravilo još u prvom dijelu 2020. godine. Vicekancelar vidi ljetne odmore, pivske vrtove i Bundesligu… odnosno povratak Njemačke u normalu, iako se čini da se na istoku EU formira treći val pandemije.