Ruska vojna pobjeda u Ukrajini koštala bi Europu dva puta više nego ukrajinska pobjeda, pokazala je studija koju su proveli Corisko, norveška privatna konzultantska tvrtka, i Norveški institut za međunarodne poslove, javlja u subotu Kyiv Independent.
Istraživači su usporedili ishode dvaju vojnih i ekonomskih scenarija nastojeći izračunati trošak za Europu. U jednom od scenarija ruske snage nastavljaju napredovati prema rijeci Dnjepar, a Kremlj prisiljava Ukrajinu na mirovne uvjete u korist Moskve. Takav ishod - djelomična pobjeda Rusije - Kremlju bi dao utjecaj na političku i gospodarsku orijentaciju Ukrajine, uključujući članstvo u EU i NATO-u, stoji u izvješću.
Autori studije upozoravaju da bi u tom scenariju Ukrajina mogla izgubiti polovicu svog teritorija, suočiti se s dugoročnom političkom destabilizacijom te riskirati demokratsko nazadovanje, pa čak propast države. Milijuni Ukrajinaca, između šest i 11 milijuna, mogli bi krenuti prema Europi, što bi generiralo troškove od 524 do 952 milijarde eura tijekom četiri godine, donosi studija. Dodatna izdvajanja za obranu radi jačanja istočnog krila NATO-a povisila bi ukupne europske troškove u prvom scenariju na 1,2 do 1,6 bilijuna eura.
Nakon dogovora o Ukrajini Rusija bi mogla preusmjeriti vojne resurse prema Moldaviji, baltičkim državama ili nordijskoj regiji, navodi se također u norveškom izvješću. Europske bi vlade morale brzo izgraditi svoje obrambene kapacitete i kapacitete za odvraćanje na Baltiku i Arktiku, istodobno se noseći s rastućim pritiscima zbog migracija i snažne političke polarizacije koja je već vidljiva u većini europskih zemalja.
U drugom scenariju, u slučaju ukrajinske pobjede, troškovi za Europu bili bi znatno manji. Uz odgovarajuću razinu potpore, Ukrajina bi mogla obnoviti borbenu moć i početi vraćati okupirane teritorije, kako je to bio slučaj s protuofenzivama 2022. godine, smatraju istraživači. U ovom scenariju ukrajinski zamah na bojištu prisilio bi Rusiju na mirovne pregovore koji bi zaštitili ključne interese Kijeva, prenosi Kyiv Independent.
No za pobjedu bi Ukrajini bio potreban brz priljev vojne opreme. To, procjenjuju autori studije, uključuje "1500 do 2500 borbenih tenkova i 2000 do 3000 topničkih sustava tijekom jedne ili dvije godine... Ukrajini također treba do osam milijuna dronova svih vrsta, protuzračna obrana i strateški raketni sustavi".
S tim oružjem Ukrajina bi mogla zaustaviti rusko napredovanje, povratiti strateški važna područja i obnoviti uvjete za političku normalizaciju i gospodarski oporavak, stoji u studiji. Djelomična ukrajinska pobjeda također bi ubrzala integraciju u EU, potaknula povratak izbjeglica i smanjila investitorske premije.
Europski procijenjeni troškovi za omogućavanje takvog ishoda iznose između 522 i 838 milijardi eura tijekom četiri godine, otprilike upola manje od troškova ruske pobjede. Zapljena zamrznute ruske imovine (oko 300 milijardi u belgijskim bankama) mogla bi srezati europske izdatke i do 50 posto. U oba scenarija Europa bi preuzela veliku većinu potpore Ukrajini, jer studija procjenjuje da će Sjedinjene Države s vremenom postupno ukinuti svoju potporu ukrajinskoj i europskoj obrani.
Rezultati istraživanja objavljeni su u trenutku kada je pritisak za pronalazak novih sredstava za Ukrajinu najintenzivniji. Očekuje se da će ukrajinske financije presušiti sredinom 2026. godine.
Prema shemi "zajma za reparacije", koju predvodi predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, približno 140 milijardi eura zamrznutih rezervi ruske središnje banke bilo bi posuđeno Ukrajini. Unatoč određenom protivljenju pojedinih europskih čelnika, Europska komisija i većina država članica EU podupiru shemu reparacijskog zajma i nastojat će finalizirati sporazum na sastanku Europskog vijeća 18. i 19. prosinca, podsjeća KI.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....