Ono što je prije nekoliko godina bila za Europsku uniji crvena crta, financiranje postavljanja bodljikave žice na vanjske granice, sada je ideja koja ima sve veću potporu. Pozivi o ograđivanju žicom vanjskih granica, kako bi se time spriječila masovna ilegalna migracija, ne dolaze samo od krajnje desnice već sve više i od tradicionalnih stranaka centra. Austrija, zemlja koja je lani najviše bila na udaru ilegalne migracije, otvoreno traži da se novcem EU financira i ograđivanje vanjskih granica žicom. Pritom se prije svega misli na granicu između Bugarske i Turske. Tu ideju otvoreno zastupa i predsjednik Europske pučke strane Manfred Weber.
Iako dosad nije spomenuta vanjska granica Hrvatske prema BiH i Srbiji kao posebno problematična, ako se nastavi val dolazaka preko te rute, i ta će granica postati problem i za RH i za EU. No Hrvatska, pogotovo kada je riječ o BiH, ne želi granicu pretvoriti u tvrđavu. Rekao je to u Bruxellesu premijer Andrej Plenković.
- Poslali smo poruku da nakon ulaska u Schengen ne želimo biti tvrđava prema građanima BiH, nego učiniti sve da se taj protok ljudi i komunikacija nastavi - izjavio je Plenković.
Upravljanja migracijama i snažna zaštita vanjskih granica Europske unije bila je glavna tema na summitu Europskog vijeća koji je završen jučer u ranim jutarnjim satima. Nakon sastanaka koje su imali s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, gotovo tijekom cijelog dana u četvrtak, tijekom večeri i noći lideri su najviše vremena posvetili upravo migracijama. Prema riječima francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, "atmosfera je bila prilično pomirljiva", ali i dalje postoje velike razlike među zemljama članicama.
Mamac
Sve se zemlje slažu u načelu da je potrebna bolja zaštita vanjskih granica i veća solidarnost među članicama EU, ali i dalje je teret neravnomjerno podijeljen. S jedne strane najviše su na udaru rubne članice u koje ulaze migranti, a to su Italija, Malta, Grčka i Španjolska, ali i zemlje koje su najčešća destinacija, poput Austrije, Njemačke, Švedske, Belgije, Nizozemske i Francuske. Prema pravilima EU, odgovornost za procesuiranje zahtjeva za azil imaju zemlje u kojima su imigranti prvo stupili na tlo EU. Ali mnoge zemlje propuštaju izbjeglice koje idu dalje. Fokus u raspravi čelnika EU bio je na boljoj zaštiti vanjskih granica EU, suradnji s drugim partnerima kako bi se na samom izvoru radilo na sprečavanju ilegalnih migracija i vraćanju onih migranata koji nemaju uvjete za azil u EU. Mnogi smatraju da je niska razina vraćanja onih migranata kojima je odbijen azil u EU mamac za one koji misle krenuti prema EU, a dolaze iz zemalja gdje im ne prijeti izravna opasnost od političkog progona.
Porast u 2022.
Lideri su zabrinuti i zbog porasta broja ilegalnih migranata tijekom 2022., uključujući i preko zapadnobalkanske rute i mediteranske rute, pa traže mjere kako bi se ti kanali spriječili. Tu očekuju veću suradnju s državama s kojima graniči EU i za koje vrijedi liberalizacija viza za ulazak njihovih građana u EU.
Ne slažu se svi u EU oko toga što u upravljanju migracijama jest u skladu s europskim vrijednostima, humanosti i međunarodnim pravom, a što nije.
- Europa kao tvrđava nije rješenje problema. Migracije su stare koliko i čovječanstvo -rekao je pri dolasku na summit visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell. Pitanje upravljanja migracijama vraća se kao najteže pitanje u odnosima među državama članicama. Belgijski premijer Alexander de Croo pozvao je na veći angažman u implementaciji postojećih zakona EU i poručio da se raspravom o žicama ili zidovima na vanjskim granicama neće ništa riješiti.