Jair Bolsonaro osuđen na 27 godina zatvora

Bivši brazilski predsjednik Jair Bolsonaro proglašen je krivim za planiranje vojnog udara. Osuđen je na 27 godina i tri mjeseca zatvora.

Četiri od pet sudaca Vrhovnog suda u Brazilu bivšeg su predsjednika proglasili krivim. Jedan sudac glasao je za njegovo oslobađanje.

Sedamdesetogodišnjak je osuđen za vođenje zavjere s ciljem održavanja na vlasti nakon što je izgubio izbore 2022. godine od svog ljevičarskog suparnika Luiza Inácia Lule da Silve.

Iako zavjera nije uspjela pridobiti dovoljnu potporu vojske da bi se provela do kraja, vrhunac je dosegnula 8. siječnja 2023., kada su pristaše Jaira Bolsonara upale u vladine zgrade u Braziliji, zaključili su suci Vrhovnog suda.

Dio plana državnog udara, tvrde tužitelji, uključivao je mogućnost korištenja eksploziva, ratnog oružja ili čak atentata na ljevičarskog predsjednika Luiza Inácia Lulu da Silvu, njegova potpredsjednika Geralda Alckmina te suca Vrhovnog suda Alexandrea de Moraesa, koji je nadgledao Bolsonaro­vo suđenje.

Bolsonaro i ostali optuženici poricali su krivnju

Dokazi protiv Bolsonara uglavnom su se odnosili na njegove pokušaje da ostane na vlasti nakon poraza od Lule da Silve na predsjedničkim izborima 2022. Federalna policija navela je da je Bolsonaro bio "poptuno upoznat" s planom da se ponište izborni rezultati, izvrši pritisak na vojsku da intervenira i da čak uspostavi paralelni „ured za krizno upravljanje“ koji bi preuzeo vođenje države. Tužitelji tvrde da je plan udara započeo još 2021., kroz sustavne napore da se uruši povjerenje u izborni sustav. Nakon poraza na izborima 2022., Bolsonaro­vi ljudi, tvrde tužitelji, pokušali su poništiti rezultate pozivajući pristaše da se okupe u Braziliji, gdje su 8. siječnja 2023. provalili i vandalizirali tri ključne državne institucije.

Moraes, koji je u utorak prvi glasao za osuđujuću presudu, izjavio je da su optuženici „počnili sve kaznene radnje koje im je stavilo na teret Državno odvjetništvo“. Za osudu Bolsonara glasali su i suci Flávio Dino, Cármen Lúcia i Cristiano Zanin.

Polarizirana država

Bolsonaro, 70-godišnjaka, ostatak života mogao bi provesti u zatvoru.

Obrana još uvijek može uložiti žalbe, no kada se iscrpe svi pravni lijekovi, presuda postaje pravomoćna i kazna se mora izvršiti.

Suđenje, koje se odvija uoči općih izbora 2026., dodatno je podijelilo Brazil. Tijekom vikenda, na Dan neovisnosti, tisuće Bolsonarovih pristaša ispunile su ulice prosvjedujući protiv procesa.

Njegov najstariji sin Flavio Bolsonaro, senator, oštro je kritizirao presudu i izravno napao suca Moraesa.

„Pod izlikom obrane demokracije, srušeni su sami temelji demokracije kako bi se osudila nevina osoba koja se usudila ne pokloniti pred diktatorom imena Alexandre de Moraes“, napisao je u četvrtak na mreži X.

Bolsonaro je od početka tvrdio da je riječ o političkom „lovu na vještice“.

Taj je stav ponovio i jedan od njegovih najvažnijih političkih saveznika – američki predsjednik Donald Trump, koji je uveo 50-postotne carine na brazilski uvoz nakon što je prethodno prijetio da će to učiniti ako se ne prekine suđenje Bolsonaru.

Trumpova administracija uvela je sankcije i protiv suca Moraesa zbog navodnih „teških kršenja ljudskih prava“, te najavila vizna ograničenja za njega i druge sudske dužnosnike povezane s procesom.

Na pitanje novinara u četvrtak hoće li nakon presude uvesti nove sankcije, Trump nije dao izravan odgovor, ali je izrazio šok. „Mislio sam da je bio dobar predsjednik Brazila, i jako me iznenađuje da se to moglo dogoditi“, izjavio je na travnjaku Bijele kuće.

Američki državni tajnik Marco Rubio na mreži X nazvao je presudu „nepravednom“ te dodao da će SAD „odgovoriti na ovaj lov na vještice“.

Eduardo Bolsonaro, još jedan sin bivšeg predsjednika, rekao je za Reuters da očekuje dodatne američke sankcije protiv brazilskih dužnosnika, uključujući suce koji su glasali za osudu. Dok Bolsonarove pristaše i dio desnice pozdravljaju Trumpov interes za slučaj, sadašnja vlast u Braziliji – kao i mnogi drugi u zemlji – smatraju ga nedopustivim američkim miješanjem u unutarnje poslove.

Sudac Luiz Fux u srijedu je glasao za oslobađajuću presudu, tvrdeći da se događaji ne mogu smatrati državnim udarom jer Lula da Silva nikada nije bio svrgnut. Također je naveo da sud nema nadležnost za ovaj slučaj i da bi ga trebalo poništiti.

Korupcija u Južnoj Americi

Bolsonaro se ovime pridružio sve dužem popisu latinoameričkih čelnika osuđenih za kaznena djela posljednjih godina.

Podsjećamo, prošlog mjeseca bivši kolumbijski predsjednik Álvaro Uribe osuđen je na 12 godina kućnog pritvora zbog procesne prijevare i podmićivanja svjedoka – presuda je to na koju se žalio.

Godine 2022. bivša argentinska predsjednica Cristina Fernández de Kirchner proglašena je krivom za korupciju vezanu uz javne radove.

A 2017. aktualni predsjednik Brazila Lula da Silva proglašen je krivim za korupciju i pranje novca, odsluživši više od godinu dana zatvora, prije nego što je presuda kasnije poništena.