ČLANAK 9

JAPANCI SE ŽELE RIJEŠITI IDENTITETA GUBITNIKA IZ DRUGOG SVJETSKOG RATA Premijer Shinzo Abe obećao vratiti pravu vojsku

Japan's Prime Minister and Liberal Democratic Party's (LDP) leader Shinzo Abe raises his fist with LDP election candidates as he speaks to voters on the last election campaign day ahead of Sunday's upper house election at Akihabara district in Tokyo, Japan July 20, 2019. REUTERS/Issei Kato
REUTERS

 

Japanski premijer Shinzo Abe očekuje pobjedu na parlamentarnim izborima koja bi mu, kako se nada, trebala omogućiti da izmijeni Ustav te zemlje. Izbori su održani jučer, a danas se očekuju rezultati. Shinzo Abe treba dvotrećinsku većinu za svoju koaliciju kako bi promijenio Ustav i upisao se u povijest kao čovjek koji je izbrisao jednu od posljednjih ostavština Drugoga svjetskog rata - zabranu Japancima da ratuju izvan svoje zemlje.

Ustav iz 1947. u članku 9 propisuje da japanska vojska smije odgovoriti samo u slučaju napada, inače joj je zabranjeno borbeno djelovanje i sudjelovanje u akcijama u inozemstvu, pa i u vojnim vježbama.

Ukidanje te odredbe omogućilo bi Japanu da se pridruži vojnim akcijama svojih američkih saveznika diljem svijeta. Njemačka je također morala mijenjati svoje temeljne zakone kako bi danas mogla imati vojnike u Afganistanu.

novi početak

Prema predizbornim anketama, desna Liberalna demokratska stranka Shinza Abea s manjim bi koalicijskim partnerom Komeitom mogla osvojiti više od pola mjesta u gornjem domu parlamenta, no za dvotrećinsku većinu treba mu 85 od 124 mjesta u gornjem domu. U donjem domu već ima većinu.

Prema anketama, Japanci su podijeljeni oko pitanja treba li promijeniti Ustav ili ne: njih 27 posto je za promjenu, dok ih je 30 posto protiv, prenosi Reuters.

Abe si je postavio cilj da će do 2020. promijeniti Ustav i izbaciti odredbu koja zadire u samo srce nacionalnog identiteta. Japanska vojska, koja je nekad žarila i palila po Kini i drugim azijskim zemljama, danas ima naziv Snage za samoobranu.

“Snažno želim od 2020. napraviti godinu u kojoj će novorođeni Japan dobiti novi početak”, poručio je japanski premijer.

Shinzo Abe vodi vladu od prosinca 2012., a ako je nastavi voditi do studenoga, ući će u povijest kao najdugovječniji japanski premijer. Od 2012. pet puta je njegova stranka pobijedila na izborima. Shinzo Abe vodi Liberalne demokrate koji vladaju Japanom od 1955., uz dva kraća prekida.

To je nekad bila stranka koja je ujedinjavala nacionalnu desnicu, neoliberale, tehnokrate, pa čak i socijaldemokrate, no Abe je suzbio svu unutarstranačku opoziciju i sada nema nikoga tko bi mu konkurirao.

Sadašnjoj pobjedi Abeove desnice, kako se očekuje, dodatno će pridonijeti slab odaziv i razmrvljena opozicija pa mu zbog toga neće naštetiti ni brojne nerasvijetljene afere njegovih ministara.

Glavna opozicijska stranka CDP prema anketama dobiva samo 7,2 posto glasova, prenosi CNN.
Shinzo Abe podijelio je Japan, 44 posto birača njegovu vladu ocjenjuje negativno.

Posebno je nepopularan u gradovima, gdje vlada opozicija, ali u provinciji opozicijske stranke jedva da postoje.

On je japanski Trump, piše Süddeutsche Zeitung. Steve Bannon ga je došao u Tokio hvaliti, ističući da je Abe “Trump prije Trumpa”. Ideolog američkog predsjednika, posljednjih mjeseci u misiji ujedinjavanja europske krajnje desnice, nazvao je japanskog premijera pionirom i herojem globalnog nacionalističkog pokreta.

“Umjesto ‘Učinimo Ameriku ponovno velikom’, Abe još od 2013. ističe “Japan se vratio””, hvali ga Bannon.

Autokrat Ono što Abea čini sličnim Trumpu svakako je odnos prema oporbi i medijima. Donio je zakon koji je dopustio državnim službenicima da gotovo svaki dokument proglase državnom tajnom, zviždači mogu očekivati samo zatvor.Povjerenik UN-a za ljudska prava David Kaye upozorio je da je sloboda medija u Japanu ozbiljno ugrožena.

Javnu televiziju Abe je pretvorio u državnu televiziju, glavni tiskani mediji su pod kontrolom, nezavisni mediji nemaju pristup vladinim konferencijama za novinare, a aktualni sat u parlamentu, koji je nekad bio mjesto gdje su počinjale afere, sad je sveden na minimum.

Izbori bi ipak trebali donijeti promjene u japanski parlament, jedan od onih s najmanjim postotkom zastupnica. Prema novom zakonu, stranke su morale kandidirati podjednak broj žena i muškaraca.

Oporbene stranke poslušale su to s 42 do 48 posto žena na listama, dok su premijerovi Liberalni demokrati ignorirali zakon i nominirali samo 14 posto žena, prenosi njemački Süddeutsche Zeitung.

Pred budućim-starim premijerom ipak kao glavno pitanje, slažu se analitičari iz Europe i SAD-a, stoje problemi zbog usporenog rasta gospodarstva.

Velike kompanije bilježe dobre prihode, ali istodobno plaće stagniraju, a mirovine se smanjuju, tako da brojni umirovljenici neće moći živjeti od svojih mirovina, kako je pokazalo izvješće vladine agencije objavljeno u lipnju, prenosi američki CNBC.

To je utjecalo na pad premijerove popularnosti, ali nedovoljno da bi izgubio izbore.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo