SMRT UGLEDNOG PROFESORA

Čitati i pisati naučio je s 18, postao svjetska senzacija, a završio tragično. Sad je procurila zadnja poruka

Jason je uspješno prebrodio sve prepreke, otišao na fakultet i školovao se za učitelja. Diplomirao je na Sveučilištu St Mary‘s u Londonu

Jason Arday

 Joe Giddens/pa Images/profimedia
Jason je uspješno prebrodio sve prepreke, otišao na fakultet i školovao se za učitelja. Diplomirao je na Sveučilištu St Mary‘s u Londonu

Kad je Gifty Arday bila trudna sa svojim drugim djetetom, mnogo je čitala grčku mitologiju. Najviše je voljela priču o Jasonu i Argonautima, pa je sinu, rođenom 1985., dala ime po mitskom junaku. Nije mogla znati da će i njegov život biti obilježen brojnim kušnjama.

Jason Arday odrastao je u Claphamu u južnom Londonu, u obitelji ganskih imigranata. Majka Gifty bila je medicinska sestra, a otac Joseph kuhar. Živjeli su skromno, u dvosobnom gradskom stanu koji je, prema Ardayevim memoarima, bio sklon plijesni i nalazio se u kvartu koji je vrvio kriminalom i oružanim nasiljem. Bila je to šesteročlana obitelj puna ljubavi, ali novca je bilo malo; jedan lonac variva trebao je potrajati i nekoliko dana, a velik dio odjeće obitelj je izrađivala sama.

image

Koledž Jesus na Sveučilištu Cambridge

Brook Mitchell/Afp

U dobi od tri godine Ardayu je dijagnosticiran autizam. Nije progovorio do 11. godine, a čitati i pisati naučio je tek s 18. Dijagnosticirana mu je i disleksija, a kasnije je razvio epilepsiju. Terapeuti i karijerni savjetnici predviđali su da će cijelog života trebati pomoć i živjeti u ustanovi. No Jason je uspješno prebrodio sve prepreke, otišao na fakultet i školovao se za učitelja. Diplomirao je na Sveučilištu St Mary‘s u Londonu, a potom doktorirao na Sveučilištu Liverpool John Moores.

Profesor s Cambridgea (41) pronađen mrtav. Prošli tjedan dao je ostavku nakon velikog skandala

Karijeru je nastavio u akademiji, napredujući od višeg predavača do profesora na Sveučilištu u Glasgowu, sve u samo tri godine. Kad je imao 27 godina i još bio na doktorskom studiju, na zid spavaće sobe u roditeljskom domu napisao je svoje ciljeve. Jedan je glasio: "Jednog dana radit ću u Oxfordu ili Cambridgeu." S 37 godina postao je profesor na Cambridgeu i najmlađi crni profesor u povijesti tog sveučilišta. Vijest je obišla svjetske medije, a Arday je postao svojevrsna akademska superzvijezda, gostovao je na televiziji i primio nekoliko počasnih doktorata.

Tvrdio da su ga brutalno pretukli

Ubrzo su stigle i ponude za memoare. Kako je rekao novinarki Booksellera Caroline Sanderson, u samo tjedan dana nakon objave vijesti o njegovu imenovanju na Cambridgeu primio je više od 150 e-mailova književnih agenata iz Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a. Odlučio se za jednu kuću iz New Yorka i nakon sljedećih gotovo godinu i pol rada memoari "Velike i nesretne stvari" su svjetlo dana ugledali 11. kolovoza.

image

Jason Arday

Swns/profimedia

Knjiga opisuje put koji je bio sve samo ne jednostavan. Arday piše da mu je zbog teškoća s čitanjem djevojka pomogla ispuniti prijavu za fakultet, uključujući osobnu izjavu. Na prvom ispitu na St Mary‘su imao je samo devet posto točnih odgovora, a kada je naglo počeo popravljati ocjene, profesor ga je optužio za varanje. Zbog disleksije mu je, navodi, ponekad trebalo i sat vremena da pročita i usvoji jednu stranicu akademskog teksta. Tijekom poslijediplomskog studija shvatio je da čitalačke vještine njegove trogodišnje kćeri nisu mnogo slabije od njegovih. Jednom mu je tijekom čitanja rekla: "Tata, ne čitaš sve riječi."

U memoarima, čije je dijelove objavio The New York Times, opisuje i niz drugih teških događaja. Tvrdi da su ga četvorica dječaka brutalno pretukla na autobusnoj stanici, nakon čega je razvio epilepsiju. Kasnije je, navodi, dvojicu napadača ponovo susreo na jednom od svojih predavanja, gdje su mu zahvalili što im je oprostio i zauzeo se za njih na sudu. Jason također piše da mu je 2015. uklonjen tumor koji je pritiskao hipofizu te da je tijekom oporavka doživio prolazni ishemijski napad, poznat i kao mini-moždani udar, nakon čega je imao problema s kratkoročnim pamćenjem.

image

Sveučilište Cambridge

Brook Mitchell/Afp

"Sada sam se suočavao s novim problemom: nisam mogao pristupiti svom kratkoročnom pamćenju. Kad bih se pokušao prisjetiti nečega što sam pročitao ili napisao, ništa mi ne bi dolazilo u sjećanje." Problemi se, prema knjizi, nisu zaustavili ondje. Tumor se vratio, Arday i supruga su se u međuvremenu odlučili rastati, a tijekom pandemije covida doživio je teško "autistično izgaranje" i nemogućnost ustajanja iz kreveta te je razmišljao o samoubojstvu.

"Zašto bih lagao?"

No dok su memoari trebali biti kruna njegove priče o uspjehu, Arday se našao pod sve većim pritiskom zbog pitanja o vjerodostojnosti dijelova svoje biografije. Posljednjih tjedana u javnosti su se pojavile optužbe za plagiranje dijelova doktorskog rada te sumnje u neke od njegovih drugih tvrdnji, među njima i onu da je u šest dana pretrčao put od Edinburgha do Londona te da je prikupio više od pet milijuna funti za dobrotvorne svrhe istrčavši 30 maratona u 35 dana, uključujući devet s prijelomom fibule.

Diljem SAD-a nestaju znanstvenici, neke našli mrtve, pljušte teorije zavjere, uključio se FBI

Neki ljudi koji su s njim odrastali također su doveli u pitanje njegovu tvrdnju da nije govorio do 11. godine. Bivša susjeda, koja je pokraj obitelji živjela 24 godine, rekla je za The Telegraph da je Arday "stalno pričao", iako je bio tih.

The Guardian je istodobno istraživao njegove tvrdnje da je nakon imenovanja na Cambridgeu bio žrtva online zlostavljanja, da mu je na posao došao naoružani maskirani muškarac te da je svinjska glava poslana u kuću njegovih roditelja. Arday je tvrdio da je policija identificirala mesnicu iz koje je svinja potjecala, no The Guardian nije pronašao dokaze koji bi to potvrdili, a Metropolitan Police je zanijekala da je provedena takva istraga.

Suočen s nedostatkom dokaza za neke tvrdnje, Arday je novinaru Guardiana Lanreu Bakareu rekao: "Da budem iskren s vama, mislio sam da ćete mi jednostavno vjerovati. Zašto bih lagao?" U intervjuu za The Times ponovo je odbacio optužbe da je lagao, tvrdeći da su "okrutnost" koju je doživio i njegovo javno označavanje kao lažljivca i fantazista "potpuno neprihvatljivi".

Na kraju je ipak podnio ostavku, u srijedu navečer 5. kolovoza. Rekao je da su ga "neumoljive optužbe, nagađanja i javni komentari duboko pogodili", kao i ljude koje voli. Tjedan dana poslije pronađen je mrtav u svom domu u južnom Londonu. Nekoliko sati ranije prijatelju je, prema pisanju Independenta, poslao glasovnu poruku u kojoj je rekao da osjeća da "ne može nastaviti".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
18. kolovoz 2026 18:22