Od svih bliskih suradnika Donalda Trumpa, JD Vance bio je onaj koji se najviše protivio ratu s Iranom. Upravo zato sada dolazi u paradoksalnu situaciju: američki predsjednik mu povjerava zadatak da pokuša izvući vjerodostojan mirovni dogovor iz vrlo nejasnog i nestabilnog sukoba, piše Telegraph.
Vance predvodi američko izaslanstvo na mirovnim pregovorima s Iranom u Islamabadu, glavnom gradu Pakistana. Riječ je o neočekivanoj ulozi, jer Trump je inače sklon pregovore prepuštati svom posebnom izaslaniku Steveu Witkoffu, kao i svom zetu Jaredu Kushneru.
Ovoga puta, međutim, i Iran i Pakistan – koji posreduje u razgovorima – izričito su tražili Vancea. Iranci ga vide kao jednog od rijetkih visokih američkih dužnosnika koji je skeptičan prema vojnim intervencijama u inozemstvu, dok ga Pakistan smatra politički “teškom” i profesionalnom figurom koja može unijeti disciplinu i diskreciju u pregovore. Jedan zapadni dužnosnik rekao je i da se njegov tim smatra “otpornijim na curenje informacija”.
Trump je na to pristao, dijelom i zbog političkog dojma. Svjestan kritika – čak i unutar vlastitog tabora – da vodi rat bez jasne strategije i objašnjenih ciljeva, sada pokušava okrenuti priču u smjeru mira i stabilizacije, koristeći upravo jednog od svojih najglasnijih protivnika rata.
Krhko primirje
No okolnosti su izrazito nestabilne. Krhko primirje koje je Trump proglasio samo nekoliko sati prije isteka roka koji je sam postavio za “brisanje iranske civilizacije” već je počelo pucati. U prvih 48 sati sukoba, samo su američke snage prestale s napadima. Istovremeno, Ujedinjeni Arapski Emirati, Saudijska Arabija, Kuvajt, Katar i Bahrein prijavljivali su napade dronovima i raketama iz Irana.
Iako u petak nije bilo novih prijavljenih udara, Iran je svoju obvezu “otvaranja” Hormuškog tjesnaca proveo vrlo ograničeno. U dva dana kroz ključni pomorski prolaz prošlo je tek 12 brodova, nijedan tanker, a svi su prevozili iranski teret i, prema navodima, plaćali Teheranu za prolaz. To je izazvalo ozbiljne optužbe da se time krši i međunarodno pravo i sama logika primirja, jer Washington i Teheran potpuno različito tumače što znači “otvoren tjesnac” – SAD je tražio slobodan prolaz za svih oko 3.200 brodova u Perzijskom zaljevu, dok Iran dopušta samo ograničen broj dnevnih prolazaka.
Istovremeno, dodatne napetosti izazvao je Izrael, koji je samo nekoliko sati nakon primirja izveo iznenadne napade na Libanon. U kratkom, desetominutnom valu izvedeno je oko 100 udara, a prema libanonskom ministarstvu zdravstva poginulo je više od 300 ljudi.
Benjamin Netanyahu i izraelska vlada, uz američku podršku, tvrde da se primirje ne odnosi na Libanon. Iran, koji podržava Pakistan u ovom diplomatskom procesu, tvrdi suprotno i zaprijetio je da neće poslati izaslanstvo u Islamabad ako se napadi nastave. No taj potez se tumači i kao taktički pritisak kako bi se iznudili ustupci.
U pozadini svega, čini se da je Trump intervenirao kod Netanyahua kako bi se izraelski napadi ublažili i kako bi se otvorio prostor za nastavak pregovora s Libanonom. Istovremeno, Pakistan je počeo pojačavati sigurnost u Islamabadu, zatvarajući područje od nekoliko kilometara oko hotela Serena gdje će se održavati razgovori, pa čak i obustavljajući pristup planinarskim stazama u okolnim brdima.
Oštri istupi
U takvu atmosferu ulazi JD Vance, koji dosad nije bio poznat po diplomatskoj suptilnosti. Njegovi najpoznatiji vanjskopolitički istupi bili su prilično oštri: prošle godine javno je kritizirao i ponižavao Volodimira Zelenskog tijekom sastanaka u Bijeloj kući, a na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji oštro je prozivao europske lidere. Nedavno je i u posjetu Mađarskoj, gdje je sudjelovao u kampanji za ponovno izbore proruskog premijera, ponovno napao Zelenskog, optužujući ga za uplitanje u političke procese.
Sada ga, međutim, čeka potpuno drugačija uloga – sjediti nasuprot iranskom pregovaraču Mohamadu Bageru Galibafu, koji je poznat kao lukav, ali pragmatičan političar.
No čak i prije početka pregovora ostaje ključno pitanje: što je uopće stvarni okvir dogovora? Strane očito imaju vrlo različita tumačenja čak i osnovnih elemenata, uključujući iranski plan u 10 točaka koji je Trump nazvao “prihvatljivom osnovom za pregovore”. U takvim uvjetima, jaz između dviju strana ostaje golem, a uspjeh razgovora vrlo neizvjestan.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....