PRIDNJESTROVLJE TRAŽI PRIZNANJE

Je li se Moldavija na Lukašenkovoj karti zaista pojavila ‘slučajno‘? Bitka za Odesu odredit će njezinu sudbinu

S približavanjem ruske vojske moldavskim granicama rastu i ambicije i prijetnje Pridnjestrovlja prema vladi u Kišinjevu

Žrtva Putinovih agresivnih aspiracija je Ukrajina, koje se očajnički odupire, a pitanje je sada hoće li Moldavija ponoviti ili izbjeći takvu sudbinu. Na fotografiji: ruski vojnik (ilustrativna fotografija)

 EyePress News/EyePress via AFP

Kad je prije koji dan bjeloruski autokrat Aleksandar Lukašenko davao izjavu u Generalštabu bjeloruske vojske, na karti iza njega lijepo se vidjelo kako jedan pravac ruskog napada s Crnog mora ide i na Moldaviju. U Moldaviji su se strasti uzburkale, a mnogi analitičari dobili su potvrdu svojih najava da bi, nakon invazije na Ukrajinu, ta nekada najmanja sovjetska republika mogla postati novom metom ratnih i agresivnih planova širenja Rusije Vladimira Putina. Pogotovo jer je u Kišinjevu na vlasti prozapadna politička opcija, što u Kremlju odmah izaziva žmarce, a tamo već 30 godina postoji i nepriznata samoproglašena proruska tvorevina Pridnjestrovlje, na čijem se području nalazi kontingent tzv. ruskih mirotvoraca.

Moldavski veleposlanik u SAD-u Eugen Karas kazao je kako je "zemlja spremna na sve scenarije, pa i one najcrnje", ali i da su iz Minska, nakon Lukašenkova navodnog "faux pas", poručili: "Ups, sorry! Moldavija je greškom bila obuhvaćena na ratnoj karti". No, nakon svega što se događa na krajnjem istoku Europe, objašnjenja iz Minska u Kišinjevu uzimaju s dozom opreza i razumljive skepse.

Naime, stvar je u tome da bi se Rusija u slučaju osvajanja najveće ukrajinske luke Odese, a to ima u planu, i fizički spojila s fantomskom paradržavnom tvorevinom Pridnjestrovlje te bi se Moldavija, a potom i Rumunjska, direktno našle pod ruskom Putinovom ugrozom.

Srušen željeznički most

Tamošnji mediji javljaju da je srušen željeznički most na pruzi koji spaja Ukrajinu s Moldavijom, između pridnjestrovskog sela Pervomajsk i ukrajinskog naselja Pavlova. Nije samo jasno je li most srušen tijekom vojnih operacija u Ukrajini ili je bio meta diverzanata.

Upravo zbog toga, moldavska proeuropska predsjednica Maja Sandu podnijela je zahtjev Bruxellesu za primanje Moldavije u EU, naglasivši da ne namjerava tražiti članstvo u NATO-u jer se zemlja pridržava neutralnog statusa, mada se u Moskvi često i Moldavija spominjala u kontekstu proširenja NATO-a na istok. Zahtjev je poslan francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu, čija je zemlja trenutni predsjedatelj EU. Premijerka Natalia Gavrilica također napominje da je u pitanju samo članstvo u EU, a NATO nije opcija.

- Naše je opredjeljenje prozapadno - kaže Sandu.

Priznanje Pridnjestrovlja

No, odmah je uslijedio odgovor na taj zahtjev iz glavnoga grada odmetnutog Pridnjestrovlja Tiraspolja koji je zatražio da Kišinjev, Moskva i ostatak međunarodne zajednice priznaju njihovu neovisnost. Predsjednik samoprozvane paradržave Vadim Krasnoseljski poručio je da se "mirno razvedu i da se ne natežu više".

S približavanjem ruske vojske moldavskim granicama rastu i ambicije i prijetnje Pridnjestrovlja prema vladi u Kišinjevu. Naime, iako je u ratu 1990. Rusija stala na stranu pridnjestrovskih pobunjenika te cijelo vrijeme tamo ima svoju vojsku, Moskva službeno nije priznala njihovu secesiju. No, sada se, zbog toga što je Rusija priznala samostalnost dviju ukrajinskih paradržavnih tvorevina Luhanska i Donecka, u Tiraspolju nadaju da su oni na redu, pogotovo ako se "spoje" s Rusijom preko okupiranih dijelova Ukrajine.

Moldavija s Ukrajinom ima granicu dugu tisuću kilometara, ali gotovo 90 posto je pod kontrolom proruskih separatista, pa se čak nagađa da bi se i iz Pridnjestrovlja moglo napasti Ukrajinu, a u Moldaviji živi i više od pola milijuna pripadnika ukrajinske zajednice (cijela Moldavija ima nešto manje od četiri milijuna stanovnika), od čega dvije trećine u Pridnjestrovlju. Zato u Kišinjevu mnogi smatraju de će se u bici za Odesu rješavati i sudbina Moldavije, ali i šire.

Poligon za destabilizaciju

Naime, s obzirom na to da u Moldaviji u najvećem broju žive etnički Rumunji, pitanje je kako će reagirati Rumunjska, a pogotovo što bi zauzimanjem Moldavije ona postala ruski poligon za destabilizaciju jugoistočnih zemalja EU i NATO-a - Rumunjske i Bugarske.

Nakon raspada SSSR-a čak se razmatralo da se Moldavija priključi Rumunjskoj, jer to je bilo područje koje je SSSR anektirao od Rumunjske još 1940. godine. U Moldaviji postoji i stranka koja se zalaže za "povratak matici zemlji", ali ona nema neki veći politički utjecaj te takvo što nikada nije bilo na dnevnom redu ni u Rumunjskoj ni u Moldaviji, mada se stalno spominje na nekim političkim marginama.

Vlasti Pridnjestrovlja su nakon zamolbe za primanje u EU poslali prijedlog Kišinjevu da se "mirno raziđu" jer oni ne žele, kako kažu, "svoj suverenitet predati nekakvoj nadnacionalnoj asocijaciji kakva je EU" te pogotovo što je dodatno smatraju i "antiruskim instrumentom".

Moldavija je jedna od najsiromašnijih europskih zemalja, a više od trećine BDP-a čine doznake gastarbajtera iz Europe i Rusije, a njihova je vojska jedna od najslabije opremljenih - ima tek oko pet tisuća profesionalnih vojnika, nema tenkove ni avijaciju. Naime, nakon raspada SSSR-a naslijedila je 31 MiG 29, ali ih je uglavnom prodala, a preostalih šest nije u letnom stanju.

Prva paradržava

Pridnjestrovlje je, inače, prva paradržavna tvorevina na području SSSR-a, nastala je u rujnu 1990. uz podršku Rusije. Od tada se između Kišinjeva i Tiraspolja vode pregovori o reintegraciji, ali bez ikakvih rezultata, a sada vodstvo Pridnjestrovlja želi samo jedno - priznanje pa i pripajanje Rusiji, što već traži godinama.

Žrtva Putinovih agresivnih aspiracija je Ukrajina, koje se očajnički odupire, a pitanje je sada hoće li Moldavija ponoviti ili izbjeći takvu sudbinu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
30. rujan 2022 06:24