Njemački građevinari inače definitivno više nisu ono što su nekad bili i kako još uvijek vjeruju mnogi u inozemstvu: u Berlinu nikad kraja gradnji zračne luke, u Kölnu nova linija podzemne željeznice je već odavno slučaj za državno odvjetništvo, u Hamburgu je prvi proračun za koncertnu dvoranu bio tek sitniš u usporedbi s onim koliko je na koncu koštala...
Zato je i za Nijemce već postalo golemo iznenađenje da - može i drugačije, piše Deutsche Welle. Ovog četvrtka se u Wilsteru sjeverno od Hamburga svečano pušta u pogon podvodni dalekovod Nordlink koji u Njemačku, po dnu Sjevernog mora električnu energiju vodi iz Norveške. I to točno na vrijeme i bez nekih većih premašivanja troškova. Zapravo je veza već završena prije pola godine, ali je do sad bio tek u probnom radu. Svi testovi su završeni, investitor i svi ostali su zadovoljni tako da sad i službeno može biti pušten u rad.
„Mi smo danas prvi puta direktno i neposredno povezali tržišta električne energije Norveške i Njemačke“, kaže izvršni direktor njemačke tvrtke za prijenos električne energije Tennet, Tim Meyerjürgens kad je u prosincu stigao prvi kilovat iz Norveške. Prošlog tjedna je sa zadovoljstvom konstatirao da u probnom radu „nije bilo većih problema“ nego da se tek moralo nešto drugačije podesiti rad dalekovoda.
Dobar posao i za Njemačku i za Norvešku
Na otvorenju će biti gužva visokih gostiju: ne samo da dolaze nadležni ministri obje zemlje, nego dolazi i njemačka kancelarka Angela Merkel i njezina norveška kolegica, premijerka Erna Solberg.
Predviđeno je da energija teče u oba smjera, ali u oba slučaja će to biti energija iz obnovljivih izvora energije: Norveška će Nijemcima isporučivati energiju iz svojih hidroelektrana, ali kad je tamo vodostaj nizak, onda će u Norvešku stizati energija iz njemačkih vjetroelektrana i solarnih postrojenja. Dakle to je dalekovod od kojeg će nesumnjivo imati koristi obje zemlje. S norveške strane se za Nordlink brine Statnett i njegov menadžer Gunnar G. Løvås najavljuje: „Ovaj dalekovod će nam pomoći ispuniti naše klimatske ciljeve, i kako na norveškoj tako i na njemačkoj strani će stvoriti novu vrijednost."
Čitav dalekovod je dug 623 kilometra, a od toga je 516 pod morem - prvo Sjevernim i na koncu po plićacima pred obalom Njemačke. Ali u Njemačkoj opet mora pod vodu - pod kanal koji spaja Sjeverno i Baltičko more da bi konačno došao do Nortorfa kod Wilstera u pokrajini Schleswig-Holstein.
Sve gušća mreža pod Sjevernim morem
Tamo se nalazi jedna od dvije takozvane konvektorske postaje gdje se električna energija pretvara iz izmjenične u istosmjernu - ili obratno, ovisno o potrebi i u kojem smjeru će struja ići dalje. Druga postaja je naravno u Norveškoj, u Tonstadtu. Do podmorskog kabla je tamo spaja 53 kilometra dug dalekovod.
Čitava ta poveznica je jedan od najdužih podmorskih dalekovoda na svijetu, s kapacitetom od 1.400 megawatta je otprilike dovoljan za potrebe 3,6 milijuna kućanstava. Drugim riječima, to je dovoljno energije iz obnovljivih izvora za čitav Hamburg i pokrajinu Schleswig-Holstein.
Zapravo to nije jedini podmorski dalekovod koji se proteže po dnu Sjevernog mora: tu je i Norned, dalekovod koji povezuje mreže Norveške i Nizozemske i koji je dug 580 kilometara. Tu je i dalekovod koji povezuje Maasvlakte kod Rotterdama u Nizozemskoj i Isle of Grain u grofoviji Kent u Velikoj Britaniji. Taj dalekovod dug 260 kilometara je počeo s radom 2011., tri godine nakon Norneda. Tu je onda i dalekovod koji povezuje Nizozemsku s Danskom i taj COBRAcable je dugačak negdje oko 325 kilometara.
Mogu li njemački građevinci opet tako?
Svim tim poveznicama je cilj prije svega prenositi energiju iz obnovljivih izvora energije: Nizozemci tako dobivaju energiju iz danskih vjetroelektrana bez da dodatno opterećuju mrežu sjevera Njemačke. Povrh toga postoji mogućnost na taj dalekovod spojiti i neke buduće vjetroelektrane na pučini Sjevernog mora.
Samo tako ima smisla graditi te vjetroelektrane kad se ima dalekovod koji će energiju voditi do potrošača. To se odnosi i na ovaj novi dalekovod tako da je prošlog tjedna objavljena namjera njemačkih koncerna RWE i BASF da izgrade jednu od najvećih vjetroelektrana na svijetu na pučini Sjevernog mora. Projekt je „težak“ četiri milijarde eura, a trebao bi biti završen 2030.
To znači da i njemački građevinci još mogu pokazati, je li točnost rokova i troškova kod Nordlinka bila slučajna ili će to biti još jedan projekt iz kategorije "hamburške filharmonije" ili "berlinske zračne luke", piše Deutsche Welle.