SUKOB NUKLEARNIH SILA

Jesu li Kinezi doista mikrovalnim oružjem svladali indijske vojne trupe?

Obavještajci iz Pekinga tvrde da je korišteno oružje koje zrakama prodire plitko pod kožu i zagrijava vodu u organizmu
 Tauseef Mustafa/AFP

Kineska vojska upotrijebila je mikrovalno oružje kako bi prisilila indijske trupe na povlačenje tijekom višemjesečnoga graničnog sukoba na Himalaji, prenio je to nedavno londonski Times pozivajući se na izvještaj objavljen u Pekingu. No to se izvješće u međuvremenu pretvorilo u još jednu točku prijepora između dviju država.

Brzinom svjetlosti

Kineske snage pretvorile su dva strateška vrha, koja su zauzeli indijski vojnici, "u mikrovalnu pećnicu", prisiljavajući ih na povlačenje. Tako su snage Pekinga mogle zauzeti te položaje bez razmjene konvencionalne vatre, tvrdi Jin Canrong, profesor međunarodnih odnosa sa Sveučilišta Renmin u Pekingu.

Riječ je o sukobu dviju nuklearnih sila u regiji Ladakh gdje nije definirana granica nakon rata 1962. godine u kojem je pobijedila Kina. Ovog ljeta i jeseni u više je navrata bilo tenzija na tom području, a vrhunac je bio sukob vojnika naoružanih šipkama i batinama u kojem je poginulo 20 indijskih vojnika.

Ako je ta informacija točna, to bi bio prvi slučaj korištenja oružja o kojem se pisalo prije desetak godina kao o modelu kojim bi se riješilo pitanje korištenja streljiva: s neke od pokretnih platformi ispaljuje se zraka brzinom svjetlosti. Ona prodire vrlo plitko pod kožu i počinje zagrijavati vodu u organizmu pa temperatura vrlo brzo raste. Prema svim poznatim testovima tog oružja, reakcija pogođenog zrakom je bijeg. Istraživanja su pokazala da, osim izuzetne neugode, nema trajnih oštećenja nakon izloženosti napadu, ali neka ipak navode da bi duga izloženost mogla imati kancerogene učinke.

Profesor Jin rekao je da je Indija izvela iznenađujući napad 29. kolovoza kada je rasporedila tim tibetanskih vojnika, poznatih po planinarskim vještinama, kako bi zauzeli dva kritična vrha na južnoj obali jezera Pangong Tso. "U to je vrijeme zapadno zapovjedništvo [Narodnooslobodilačke vojske] bilo pod velikim pritiskom", rekao je profesor, a prenosi The Times. "Ta su dva vrha vrlo važna, ali izgubili smo ih.

Središnja vojna komisija bila je prilično bijesna: 'Kako biste mogli biti toliko neoprezni da pustite Indiju da zauzme te kote?'. Zbog toga je naredila da se moraju nanovo zauzeti, ali je i zahtijevala da se ne ispali niti jedan metak jer bi to značilo kršenje dogovora s Indijom." Profesor je naveo da su se na korištenje modernog oružja odlučili jer kineski vojnici, koji dolaze iz ravnice, nisu sposobni za kompleksne operacije tako visoko iznad mora.

Murdochovi prsti

Nakon što je The Times objavio tekst, reagirala je indijska vojska tvrdeći da je riječ o lažnom izvješću bez osnove. A The Indian Express je u tekstu, u kojem opovrgava The Times, podsjetio da je sličnu tezu iznio i dnevnik The Australian. I jedne i druge novine su, navode Indijci, u vlasništvu Ruperta Murdocha.

Ako je doista korišteno directed-energy weapon (oružje usmjerene energije), to bi bio velik obrat u indijsko-kineskom konfliktu. I objasnio bi zašto je Indija odlučila postati dio Quada, kvadrilateralnog sigurnosnog dijaloga koji je postao platforma za vojnu suradnju. Uz Indiju, članice su SAD, Australija i Japan. SAD i Indija su 27. listopada potpisali sporazum o razmjeni osjetljivih satelitskih i zemljovidnih podataka, što će New Delhiju omogućiti pristup nizu topografskih, nautičkih i zrakoplovnih podataka koji se smatraju vitalnima za ciljanje projektila i naoružanih bespilotnih letjelica.

Što će Indiji dati ozbiljnu stratešku prednost u odnosu na Kinu kad je riječ o preciznom definiranju ciljeva i razmjeni informacija na bojišnici. Iako je riječ o dogovoru postignutom u doba administracije Donalda Trumpa, situacija se gotovo sigurno neće mijenjati ni dolaskom Joea Bidena. Koji je 18. studenoga razgovarao s indijskim premijerom Narendrom Modijem i rekao kako s optimizmom gleda na buduću suradnju.

Biden tu ima širok prostor djelovanja jer Indija ima potporu obiju stranaka u Washingtonu koje su jedinstvene i po pitanju nužnosti obuzdavanja prijetnje koju Pacifiku predstavlja sve nasrtljivije ponašanje Kine. Biden je u razgovoru, kao zajedničke izazove, naveo pandemiju covida-19, klimatsku krizu i - regionalnu sigurnost. No, New Delhi mora biti svjestan da će nova američka administracija veću pozornost poklanjati vrijednostima kako demokratskim tako i općim standardnim kao što su ljudska prava. Modi se tu baš nije pretjerano iskazao. Biden je Modiju rekao da želi "ojačati demokraciju kod kuće i u inozemstvu".

No, sasvim je jasno da Indija računa na naklonost prve američke potpredsjednice Kamale Harris koja ima indijsko podrijetlo po majci. Modi je, 8. studenoga, čestitajući Bidenu na pobjedi, naglasio da je izbor njegove potpredsjednice Kamale Harris izvor "neizmjernog ponosa".

Kina će, u skladu s razvojem odnosa Indije i SAD-a, ipak morati balansirati svoj pristup jer je lako vršiti pritisak na New Delhi koji je ekonomski i vojno slabiji. Ali, ako Modi na svojoj strani ima i SAD, pa Japan i Australiju, tada će biti potreban mudriji pristup. Posebno ako SAD poboljša odnose s Pakistanom.

Kina želi lasersku borbenu platformu do 2030. u svemiru

Richard D. Fisher Jr, viši suradnik u Međunarodnom centru za procjenu i strategiju, rekao je, kako prenosi britanski Express: "Do 2023. Kina bi trebala moći izgraditi svemirsku lasersku borbenu platformu tešku 5 tona koja nosi 2,5 tona kemijskog laserskog goriva".

U radu pod naslovom 'Kineski napredak s usmjerenim energetskim oružjem' ovaj stručnjak za azijska vojna pitanja naglasio je da se kineski svemirski program razvija za potencijalne vojne misije. Upravo u utorak je Kina objavila da je uspješno lansirala robotiziranu svemirsku letjelicu koja treba donijeti uzorke s površine Mjeseca.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
04. prosinac 2020 09:02