WASHINGTON - Budući predsjednik Zastupničkog doma Kongresa, republikanac John Boehner (60), iduće će dvije godine biti noćna mora predsjednika Baracka Obame.
Drugi od 12 djece
Taj kongresnik, koji je odrasao u Cincinnatiju kao drugo od 12 djece u katoličkoj obitelji koja je živjela u kući s dvije spavaće sobe, ovih je dana, sa suzama u očima, ispričao da je “cijeli život trčao za američkim snom” - još kao dijete brisao je podove u očevu kafiću, pa radio kao konobar, a zatim sam zarađivao za školovanje i radio “svaki najodvratniji posao koji je postojao” prije nego što je pokrenuo vlastiti biznis i postao milijunaš.
No, Boehner (čita se: Bejner) nipošto nije plačljivac ni mekušac. Još sredinom 90-ih zajedno s Newtom Gingrichem sastavljao je “Ugovor s Amerikom”, konzervativni manifest koji je republikancima 1994. prvi put u 40 godina donio većinu u Zastupničkom domu. S vremenom je postao veliki igrač u Kongresu. Devedesetih su nadaleko poznati bili njegovi sastanci četvrtkom s omiljenim lobistima, a 1995. je, netom prije glasanja o zakonu o duhanskoj industriji, uhvaćen kako u sabornici kongresnicima dijeli čekove duhanskog lobija - što nije ilegalno, ali ni moralno.
New York Times piše kako je i ovaj put Boehner bio jedan od arhitekata strategije koja je republikancima donijela pobjedu.
Jedanaest dana prije nego što je Obama 2009. ušao u Bijelu kuću, Boehner je s republikanskim vrhom u Annapolisu, unatoč sveopćoj euforiji u demokratskom kampu, spremao plan za pobjedu na ovim izborima, piše Times.
“Ako je cilj većine da vlada, što je svrha manjine?”, stajalo je u prezentaciji.
“Svrha manjine je da postane većina”, bio je odgovor.
Boehner je prvo svojim kongresnicima poručio da, ako neće sami skupiti dovoljno novca, ne trebaju računati na to da će ga stranka skupiti umjesto njih. Potom je stranka počela agresivno tražiti sjajne kandidate u okruzima za koje se činilo da su čvrsto u rukama demokrata.
Bez kompromisa
Dugogodišnje demokratske zastupnike pokušali su natjerati na političku mirovinu, koristeći se i “gerilskim taktikama” - poslali bi nekoga da hoda za njima s kamerom u ruci i maltretira ih pitanjima o tome zašto su za nešto glasali. Bob Etheridge iz Sjeverne Karoline udario je takvog aktivista, što je, naravno, završilo na YouTubeu. Tek ovaj tjedan republikanci su priznali da su akciju organizirali oni.
Boehner je također odustao od teorije da se izbori ne mogu dobiti ako ste “stranka koja govori “ne”. To je tako, osim ako je to “ne” upućeno Obami, tvrdio je. Republikanci su stoga odbijali bilo kakav kompromis i pokušavali blokirati praktički svaku Obaminu inicijativu u Kongresu. Sada bi to “ne” moglo biti još glasnije.
Središnja banka ‘upumpala’ je 600 milijardi USD
Najava američkih Federalnih rezervi da će u ekonomiju pustiti 600 milijardi dolara do kraja lipnja iduće godine, ohrabrila je ulagače i porasle su burze diljem svijeta. S obzirom da je oporavak američke ekomomije vrlo slabašan, taj potez američkih monetarnih vlasti bio je očekivan, ali neke je analitičare ugodno iznenadio iznosom novca puštenog u optjecaj.
U posljednjem kvartalu ekonomija SAD-a rasla je po stopi od dva posto, ali to nije dovoljno da bi se počela smanjivati nezaposlenost koja trenutačno iznosi 9,6 posto. Pojedini analitičari smatraju da je povećanje novca u optjecaju posljednja šansa da se američka ekonomija vrati u život. Kamatne stope već su blizu nule, što znači da ih Fed više ne može smanjivati kako bi povećao potražnju - tradicionalno oružje koje centralne banke koriste da bi potaknule rast.
Dok jedni smatraju da bi najnoviji potez vlasti mogao SAD konačno izvući iz recesije, drugi ga smatraju nedovoljnim. - Ne vjerujem da će to donijeti ikakvu promjenu. To je klizak teren. Jednom kada ste na njemu, teško je izaći - kazao je Paul Ashworth, američki ekonomist Capitol Economicsa koji smatra da je plan malih razmjera.
Na koncu, dio kritičara, uključujući i pojedine članove Feda, ukazuju na dugoročniji i opasniji problem. Vjeruju, naime, da bi novi stimulans s vremenom mogao stvoriti inflacijski pritisak, stvoriti novi balon i destabilizirati ekonomiju. ( M. Klepo)
Idućih 730 dana u Kongresu: Povuci-potegni... oko svega
Što republikanci žele
Zdravstvo - Htjeli bi poništiti Obaminu zdravstvenu reformu jer tvrde da je preskupa. Uveli bi reformu za koju tvrde da bi smanjila troškove osiguranja za obične Amerikance. No, teško će išta promijeniti jer nemaju većinu u Senatu.
Porezi - Žele porezne olakšice koje je uveo Bush, a koje su trebale prestati vrijediti ove godine, učiniti trajnima. Obama želi ukinuti barem olakšice za one koji godišnje zarađuju više od četvrt milijuna dolara bruto, no mogao bi pristati na to da se sve olakšice produlje još godinu-dvije.
Regulacija financijskog sektora - Kažu da neće ukidati Obamine reforme, nego samo strogo nadgledati njihovu primjenu. Pokušat će smanjiti ovlasti Ureda za zaštitu korisnika financijskih proizvoda.
Što demokrati žele
Mirovinsko osiguranje - Demokrati žele uvesti dodatak za najsiromašnije umirovljenike, no republikanci su takve pokušaje blokirali lani u Senatu i s manjim brojem senatora.
Pomoć nezaposlenima - Zakon o pomoći za dugotrajno nezaposlene prestaje vrijediti, ali produljivanje nikad dosad nije bio problem. No, republikanci bi sada mogli tvrditi da su za to nužni rezovi drugdje u proračunu.
Nuklearno razoružanje - Obama želi do kraja godine ratificirati novi sporazum START između Sjedinjenih Država i Rusije, prema kojem bi obje zemlje svoj nuklearni arsenal smanjile za četvrtinu. To bi se moglo pokazati problematičnim, budući da je za ratifikaciju nužna dvotrećinska većina, a demokrati su osvojili jedva običnu većinu.
Komentar Ivana Grdešića, profesora na Fakultetu politički znanosti: Krik i bijes u SAD-u
Kad u Americi na izborima pobjeđuju kandidati Demokratske stranke riječ je o izborima nade, a kad pobjeđuju oni Republikanske stranke najčešće je riječ o izborima ljutnje. Birači koji su glasali za republikance ljuti su zbog sporog i dugotrajnog oporavka američkog gospodarstva koje ne uspijeva smanjiti nezaposlenost. Ljutiti su jer su očekivali više u Obamine prve dvije godine mandata.
I jedna i druga strana u opasnosti je da izborne rezultate pogrešno protumači. Republikanci da su dobili mandat za opoziv svih Obaminih javnih politika. Demokrati da je riječ o neizlasku na izbore njihovog biračkog tijela i medijskom pritisku na neovisne birače. Brzo će se pokazati da republikanci ne mogu poništiti zdravstvenu reformu i regulaciju financijskog sektora jer ne kontroliraju Gornji dom, a Obama može uvijek posegnuti za vetom. Mnogi promatrači očekuju stvaranje tipične politike blokade, ucjene i okrivljavanja.
To više jer u novoj generaciji zastupnika mnogi pripadaju populističkom i radikalnom krilu desnice. Predsjednik Obama se mora koncentrirati na gospodarstvo i zapošljavanje, a u drugi plan staviti velike socijalne reforme ukoliko želi osvojiti drugi mandat. Poraz demokrata na izborima za Zastupnički dom mogao bi se za Obamu pokazati i kao koristan, barem ako je suditi po dosadašnjoj povijesti.
Ako za dvije godine stvari budu loše stajale, onda će Obami u predsjedničkoj kampanji republikanski Kongres poslužiti kao meta kritike i mjesto pripisivanja odgovornosti. Republikanski Kongres bit će optužen za blokadu njegovih zakonodavnih inicijativa. Okriviti Kongres stara je taktika predsjedničkih kampanja.Birački bijes sada je pretvoren u novi odnos snaga. Bijes malo govori o tomu što bi trebalo napraviti, kako dalje i što je za činiti. Obama u tom bijesu mora prepoznati poruke za slijedeće dvije godine - na političkom centru ostvariti politiku gospodarskog oporavka i zapošljavanja.