‘CRTA SE NOVA KARTA‘

Još donedavno slovili za Putinove marionete, sada mu jedan po jedan otkazuju poslušnost

Invazija na Ukrajinu trebala je biti prvi korak u obnavljanju ruske moći iz doba Sovjetskog Saveza, ali izazvala je kontraefekt kod nekih saveznika

S lijeva na desno: predsjednik Azerbajdžana Ilham Alijev, armenski premijer Nikol Pašinjan, predsjednik Bjelorusija Aleksandr Lukašenko, predsjednik Kazahstana Kasim-Žomart Tokajev, predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin, predsjednik Kirgistana Sadir Japarov, predsjednik Tadžikistana Emomali Rahmon, donedavni predsjednik Turkmenistana Gurbangulij Berdimuhamedov (vlast prepustio sinu Serdaru) i predsjednik Uzbekistana Šavkat Mirzijojev snimljeni 28. prosinca u Sankt Peterburgu

 Yevgeny BIYATOV/SPUTNIK/AFP

Svojim napadom na Ukrajinu ruski predsjednik Vladimir Putin izgubio je Kazahstan te ugušio vlastiti plan o obnavljanju sovjetskih vremena, stoji u analizi njemačkog dnevnika Die Welt. Invazija na Ukrajinu trebala je biti prvi korak u obnavljanju ruske moći iz doba Sovjetskog Saveza, ali brutalni napad na susjednu zemlju izazvao je kontraefekt. "Stanovi", među kojima prvi Kazahstan, distanciraju se od politike Kremlja. Međutim, možda se neće moći osloboditi od ruskog utjecaja onako brzo kao što bi htjeli, ocjenjuje Die Welt.

Kada je prije manje od tri mjeseca predsjednik Kazahstana tražio od Kremlja da pošalje vojsku u Kazahstan nakon što su u siječnju tu centralnoazijsku zemlju bogatu resursima pogodili prosvjedi mnogi su vjerovali da će ruske snage tamo i ostati. Ti događaji su ostali dobrim dijelom omotani velom tajne - malo se zna o brutalnom gušenju prosvjeda, a još manje o prosvjedničkim skupinama koje su bile naoružane. Kasim-Žomart Tokajev pozvao je u pomoć Organizaciju za kolektivnu sigurnost bivših sovjetskih država (ODKB), kojom dominira Rusija, a Moskva odmah reagirala šaljući "mirovne snage". Neredi su trajali tjednima, a rezultirali su s najmanje 250 mrtvih. Dio analitičara predviđao je da Rusija neće povući svoje vojnike iz zemlje kako bi imala svoje snage u Centralnoj Aziji. Međutim, Putin je brzo povukao vojnike, a nakon događaja u Ukrajini jasnije je i zašto.

Pomoć koja je stigla Kazahstanu bila je bez presedana nakon raspada Sovjetskog Saveza. Međutim, sada, nakon Putinove "specijalne operacije" u Ukrajini, Kazahstan svim silama pokušava pokazati da se distancira od Putina. I Azerbajdžan i Uzbekistan pokazuju da nisu na ruskoj strani. Sve tri zemlje bile su suzdržane na glasanju o osudi Rusije na nedavnoj Općoj skupštini UN-a ili uopće nisu glasale.

"Karta Centralne Azije se nanovo crta, a spomenute zemlje više nisu ruski saveznici", ocjenjuje Die Welt.

Kazahstan pomaže Kijevu

Kazahstan, podsjeća Die Welt, trenutno šalje pomoć Ukrajini, a ostavio je otvoreno svoje veleposlanstvo u Lavovu, među ostalim i jer nipošto ne bi želio doći na listu zapadnih sankcija. "I dok bi zemlja mogla igrati odlučujuću ulogu u budućoj zapadnoj opskrbi energentima, stabilnost zemlje je na klimavim nogama", ocjenjuje Die Welt. U razgovoru za njemački dnevnik Roman Vasilenko, zamjenik ministra vanjskih poslova, komentira da je zemlja u kompliciranoj situaciji, ali i da vlada nakon prosvjeda radi na "novom Kazahstanu".

"Bude li nove željezne zavjese, ne želimo zaglaviti iza nje. Zato se nadamo da je neće opet biti", kaže Vasilenko. Prema njemu, zemlja ne ide u reforme kako bi se svidjela Zapadu, već zato što je to "jedini način naprijed". Bez reformi novi bi prosvjedi bili samo pitanje vremena. "U prosincu je zemlja proslavila 30 godina neovisnosti od Rusije na što smo jako ponosni", objašnjava Vasilenko.

Zemlja nije u najboljoj poziciji. Procjenjuje se da je polovica bogatstva te zemlje u rukama tek 162 osobe. A zapadne sankcije pogađaju najvažnijeg kazaškog trgovinskog partnera. Glavu iznad vode u pogledu inflacije drže dolarske rezerve. Međutim, one neće trajati vječno.

Kada je riječ o kazaškoj nafti, najveći naftovodi vode preko Rusije. Međutim, čak i gospodarstvo koje nije vezano za energente pod prijetnjom je od Rusije. Ako ruske kompanije ne budu mogle izvoziti svoje proizvode Zapadu, preplavit će susjedna tržišta i stvoriti probleme domaćim kazaškim firmama koje protiv njih neće imati šanse.

Pitanje Kine

Distanciranje od Rusije i kretanje prema demokraciji neće biti lako, a tu je i pitanje Kine, piše Die Welt. Naime, pitanje je što bi se dogodilo bez protekcije Rusije. Dosad je zemlja imala dobre odnose s oba susjeda koji su od dobrih odnosa imali svoje koristi.

"Vidimo prilike u ovoj krizi u pogledu dobre klime za strane investicije", kaže Vasilenko ciljajući na zapadne kompanije. "Ne želimo privlačiti kompanije i investitore samo kao način da izbjegnemo sankcije protiv Rusije. Sve ugledne kompanije dobrodošle su da ovdje prebace svoje proizvodne baze", kaže on.

Bruxelles i Berlin su već otkrili planove o prebacivanju plina i nafte putem cjevovoda koji vode preko Azerbajdžana kako bi zamijenili uvoz iz Rusije. Osim toga, ima puno zapadnih kompanija koje moraju napustiti Rusiju i traže novu bazu. Kazahstan osim naftovoda za Rusiju ima i naftovode za Kinu i prema zapadu prema Azerbajdžanu. Tankeri na jugu energente prebacuju preko Kaspijskog jezera.

Međutim, zemlje poput Kazahstana i drugih bivših sovjetskih zemalja neće moći tako brzo prekinuti veze i utjecaj Rusije kao što bi željele. I stanje ljudskih prava u zemlji je i dalje upitno.

Iskrena želja

Ipak, stručnjak za Kazahstan Temur Umarov vjeruje da je želja Kazahstana da postane neovisna od Rusije iskrena. "Od svih zemalja u središnjoj Aziji, Kazahstan najviše pati od posljedica rata u Ukrajini. Ali političke i ekonomske veze s Rusijom, izgrađivane desetljećima, ne mogu se tako brzo prekinuti", kaže Umarov, stručnjak iz think tanka Carnegie Moscow Center.

Osim toga, Kazahstan će, dodaje, unatoč reformiranju do neke mjere i uključivanju više skupina u donošenje političkih odluka ostati autoritarna država.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
07. travanj 2022 11:00