“Vlada Ujedinjenog Kraljevstva je imala dugu, detaljnu i strastvenu raspravu o nacrtu sporazuma o izlasku iz Europske unije i konceptu političke deklaracije o budućim odnosima s EU”, rekla je britanska premijerka Theresa May nakon sjednice vlade koja je završila oko 20.00 sati. “Zajednička je odluka kabineta da vlada treba prihvatiti nacrt sporazuma. Osobno vjerujem da je ovaj dokument najbolji koji se mogao ispregovarati”, rekla je britanska premijerka.
May je tako ostvarila značajnu političku pobjedu, jer je u utorak poslijepodne objavljeno da je postignut dogovor Bruxellesa i Londona - da bi nakon toga premijerkini neprijatelji počeli sa svih strana i iz svih oruđa napadati sporazum iako ga nisu ni vidjeli. Prednjačio je bivši ministar vanjskih poslova Boris Johnson, koji je rekao da se Ujedinjeno Kraljevstvo stavlja u vazalni položaj. Pa mu je danas francuski predsjednik Emmanuel Macron odgovorio kako posebni odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama ne znače vazalni odnos.
Sporazum su do srijede navečer vidjeli samo ministri u britanskoj vladi, a nakon što se oglasila premijerka May taj dokument na 585 stranica su objavili i britanska vlada i EU.
Majka svih pitanja u sporazumu o Brexitu bilo je pitanje granice na Irskom otoku. Naime, Republika Irska ostaje u članstvu EU, a Sjeverna Irska je dio Ujedinjenog Kraljevstva i izlazi iz članstva. To bi podrazumijevalo da se između ta dva entiteta uspostavi granica što je u izravnoj suprotnosti sa Sporazuma na Veliki Petak, potpisanog 10. travnja 1998. godine kojim su prekinuta neprijateljstva u Sjevernoj Irskoj. I u kojem izrijekom stoji da između Belfasta i Dublina nema granice.
Novi dogovor ostavlja Veliku Britaniju u carinskoj uniji s EU, pri čemu se ona na Sjevernu Irsku primjenjuje u puno smislu. Formirat će se tijelo u kojem će biti predstavnici Velike Britanije, EU i neovisni. Ono će provoditi reviziju koja bi trebala zaključiti u kojem će se trenutku moći ukinuti taj prijelazni period a da na Irskom otoku ne dođe do uspostave granice. Neke su procjene da bi to moglo biti 2021. godine.
No, odluka britanskog kabineta nije kraj nego tek početak. U Bruxellesu su usporedno zasjedali ambasadori 27 zemalja članica koji će izvijestiti svoje glavne gradove, a predsjednik Europskog Vijeća Donald Tusk vjerojatno će za 25. studenog sazvati izvanredni summit EU na kojem će Brexit biti jedina tema. Na tom će skupu predsjednici država i vlada 27 članica prihvatiti završni dokument te ga proslijediti u proceduru ratifikacije u svojim zemljama. Isti postupak će provesti i Velika Britanija i ta se parlamentarna sjednica očekuje početkom prosinca, prema nekim najavama 7. tog mjeseca. Odluka parlamenta nije pravno obvezujuća, ali jest politički. Ključno je pitanje hoće li premijerka May uspjeti do tog datuma uvjeriti većinu zastupnika da prihvate sporazum o Brexitu. U slučaju da ne uspije postoji velika vjerojatnost da dođe do pada vlade i novih izbora. A prijelazna bi se vlada mogla odreći prihvaćenog sporazuma. Što bi dodatno zakompliciralo cijelu situaciju.
No, zbog prijetnji koje donosi tvrdi Brexit, dakle pravno nereguliran, a kojih su konačno postali većinom svjesni na Otoku - posebno kad je riječ o ekonomskim nepogodama po britansku privredu, može se očekivati da će nastavak postupka ići svojim tijekom i da će Velika Britanija 29. ožujka iduće godine izaći iz članstva u EU i to u reguliranim uvjetima.