Boris Johnson toliko je htio izbjeći drugi lockdown u Engleskoj prošlog ljeta da su visoki dužnosnici dobili naredbu da osmisle plan o izolaciji svih građana starijih od 55 godina, piše Financial Times.
Politika, koja bi omogućila da velik dio gospodarstva ostane otvoren, službeno je bila nazvana "segmentacija" i na njoj se radilo na najvišim razinama.
Prijedlog je predstavljen premijeru koji je pokušavao izbjeći novi lockdown kad je u zemlji počela rasti stopa zaraženih, tvrdi za FT dvoje ljudi koji bili uključeni o raspravu.
Znanstveni savjetnici su odbacili ovaj plan koji bi u nekim slučajevima značio i razdvajanje obitelji u domovima u kojima su djeca živjela s bakom i djedom ili starijim roditeljima.
Međutim, u Downing Streetu ozbiljno su zagrizli za njega.
- Boris ga je silno htio, tvrdi jedna osoba koja je bila uključena u cijeli proces. Dodaje kako je na planu radio i Simon Case, tada najviši dužnosnik britanske Vlade zadužen za borbu protiv koronavirusa koji trenutno radi kao tajnik Vlade.
- Ideja da se polovina stanovništva zatvori u kuće bila je vrlo popularna u Downing Streetu prošlog ljeta. Premijer je bio smrtno protiv novog lockdowna i očajnički su tražili druge opcije, rekao je drugi visoki vladin dužnosnik.
U teoriji, plan je zahtijevao podjelu kućanstva, što bi uključivalo odvojene smještaje, školovanje na daljinu i planove o brizi za djecu.
- Kao odgovorna vlada, propitivali smo svaku mogućnost koja bi mogla pomoći u zaštiti Nacionalne zdravstvene službe (NHS) i spašavanju ljudskih života, rekao je sugovornik Financial Timesa. No, dodao je i kako je ova opcija jako brzo odbačena te da vlada nikad nije razmišljala o razdvajanju mladih od njihovih obitelji.
Detalji ovog plana ponovno su došli u fokus dok se britanski parlamentarci pripremaju za ispitivanje Dominica Cummingsa, bivšeg glavnog savjetnika Borisa Johnsona koji je podnio ostavku prošlog studenog zbog svoje uloge u borbi s pandemijom koronavirusa.
Očekuje se da će Cumming u srijedu pred parlamentarnim odborom iznijeti eksplozivne optužbe protiv premijera, uključujući tvrdnje da je Johnson prošle godine "predugo odgađao" povratak u lockdown.
Plan tzv. "segmentacije" spomenut je u medijskim izvještajima prošlog kolovoza, ali tada nisu izneseni detalji o njegovu opsegu niti o onome što bi se u tom slučaju dogodilo s djecom koja žive u kućanstvima koje bi plan zahvatio. Downing Street tada je medijske napise opisivao kao "špekulativne".
Johnson je o ovom planu progovorio i u rujnu, u svom televizijskom obraćanju naciji, kada je rekao da ideja izoliranja starijih ljudi neće spriječiti širenje koronavirusa.
- Što se tiče prijedloga da jednostavno zatvorimo starije i ranjive - uz svu patnju koju bi to povlačilo za sobom - moram vam reći da to jednostavno nije realno. Jer ako pustite virus da se širi ostatkom populacije, neizbježno bi pronašao put i do starijih osoba, i to u mnogo većem broju, rekao je tada Johnson.
Međutim, čini se da je taj plan, iako su ga znanstvenici i dužnosnici privatno nazivali "suludim", svejedno ostao na dnevnom redu vlade te da je o njemu raspravljalo vladino znanstveno savjetničko tijelo (Sage), i to u srpnju pa ponovno 15. listopada prošle godine.
Jedan član tog tijela, kojim dominiraju epidemiološki jastrebovi skloni dugotrajnim i tvrdim lockdownima, rekao je da je takva politika pogrešna te da ne zna zašto se o njoj uopće raspravlja.
- Rečeno nam je da netko ozbiljno razmišlja o toj ideji i da je trebamo shvatiti ozbiljno. Ali zapravo nije ponuđeno ozbiljno objašnjenje, tvrdi.
U službenoj objavi iz listopada, kojom je taj plan odbačen, Sage je zaključio da on neće biti "održiv" jer bi zahtijevao da se velik dio populacije povuče iz svakodnevnog života, što bi potaknulo "nekontrolirano širenje epidemije među mlađom populacijom", a to bi imalo "pogubne posljednice" na zdravstveni sustav.
U teoriji, dodalo je vladino savjetničko tijelo, "cilj je bio ojačati imunitet među mlađom populacijom bez čekanja na cjepivo ili potencijalni lijek".
Napomenuli su i da bi ovakav plan ozbiljno utjecao na "multigeneracijska kućanstva", a u tu kategoriju spada samo 8 posto bijelih kućanstava, u usporedbi sa 67 posto bangladeških, 60 posto pakistanskih i 36 posto crnih kućanstava, piše Financial Times.