Kako je pokopana nada da će NATO zaustaviti Rusiju: Sličnost s Hrvatskom ‘91. je velika

Američki predsjednik Joe Biden rekao je u petak 11. ožujka da će braniti NATO do točke Trećeg svjetskog rata, ali neće riskirati da izazove širi sukob borbom protiv Rusije u Ukrajini i isključio je uspostavu zone zabrane letenja.

Tako je konačno pokopana ideja da bi se NATO i na koji način samoinicijativno mogao uključiti u rusku agresiju na Ukrajinu. Razloga za to je više, a jedan su izrijekom navela tri posljednja američka predsjednika - Barack Obama, Donald Trump i Biden: Ukrajina nije američki nacionalni interes. Koliko god to bešćutno zvučalo, ni europski. Iako se pri pogledu na ukrajinsku patnju sjećamo doba kad je Hrvatska bila žrtva agresije i vapaja da nam se pomogne, i tada je situacija u određenoj mjeri bila ista: Balkan nije bio američki nacionalni interes. Ni europski. Balkan je postao američki nacionalni interes kad su zaključili da Hrvatska može obaviti posao na terenu uz njihovu obavještajnu i zračnu pomoć.

Koliko god razumijemo ukrajinski vapaj, postoji i velika razlika. Hrvatska je bila pod embargom na uvoz oružja, što nas je natjeralo da ga kupujemo mračnim kanalima koji su ostavili trag na definiranju određenih društvenih vrijednosti. Ukrajina ne samo da može kupovati oružje, nego ga i dobiva sa Zapada.

"Vjerujemo da je najučinkovitiji način potpore ukrajinskoj vojsci u njihovoj borbi protiv Rusije osigurati povećanu količinu protuoklopnog oružja i sustava protuzračne obrane, što je u tijeku s međunarodnom zajednicom", rekao je general zračnih snaga Tod Wolters, načelnik Europskog zapovjedništva vojske SAD-a što je pozicija koju uvijek obnaša zapovjednik snaga NATO-a (glavni tajnik je uvijek Europljanin, zapovjednik Amerikanac, a Kanada nije dobila ništa u toj podjeli). "Ukrajinci sada izvrsno koriste ovo oružje", dodao je general Wolters. The Washington Post piše kako je dinamiziranje dostave oružja Ukrajini dijelom i pokušaj da se nadoknadi neuspjelo prebacivanje poljskih MiG-ova 29 vojsci Kijeva koja ih je tražila.

U tom se kontekstu pojavila nova prijetnja. Sergej Rjabkov, jedan od zamjenika ruskog ministra vanjskih poslova, u subotu je izjavio kako je Moskva izvijestila Washington da će konvoji za opskrbu Ukrajine stranim oružjem "biti legitimne mete ruske vojske", javljaju RIA Novosti.

Postoji i velika podudarnost u obrambenim ratovima Ukrajine i Hrvatske. Nekako bi proporcionalna mogla biti razlika u vojnim kapacitetima između Hrvatske i JNA, iza koje je stajalo političko vodstvo tada još SR Jugoslavije (čitaj: Srbije), te Ukrajine i Rusije. Jače strane nisu uspjele ostvariti primarne ciljeve (sjećamo se famozne teze o 15 dana koliko JNA ima da sruši Hrvatsku u rujnu 1991. nakon čega je iz Zagreba otišao američki konzul) zbog morala i odlučnosti društava da se brane, pri čemu ukrajinski Rusi izvan pobunjenih pokrajina imaju istu pozitivnu ulogu kao i Srbi izvan tzv. Krajine. Ali, i zbog nesposobnih vojnih zapovjednika u Rusiji i JNA koji su na pozicije došli po "zaslugama", a ne prema meritokratskom kriteriju.

Tijekom subote Rusija je nastavila ratom po modelu "spržene zemlje", ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski govori o teroriziranju kako bi se slomio duh nacije, "ratu totalnog uništenja". Glavni grad Kijev i dalje se uspješno brani, što postaje ključni problem ruskih planera rata.

Ukrajina je u petak objavila da su ruske snage otele gradonačelnika Melitopolja, grada na jugoistoku koji je pao pod rusku kontrolu, lažno ga optuživši za terorizam.

Rusija nije komentirala što se dogodilo s gradonačelnikom Ivanom Fedorovim. A onda je uslijedilo iznenađenje za ruske okupatore: u subotu su se građanke i građani, njih više od dvije tisuće, okupili pred zgradom gradske uprave tražeći da okupatori puste na slobodu gradonačelnika. Nije to prvi takav slučaj, i u Hersonu, koji je pao u ruske ruke, dan nakon toga stanovništvo se okupilo na središnjem trgu ogrnuto ukrajinskim zastavama.

Zelenski je u poruci kasno u petak nazvao Fedorova "gradonačelnikom koji hrabro brani Ukrajinu i članove svoje zajednice". "Ovo je očito znak slabosti osvajača", rekao je. "Prešli su u novu fazu terora u kojoj pokušavaju fizički eliminirati predstavnike legitimnih lokalnih ukrajinskih vlasti." "Otmica gradonačelnika Melitopolja tretira se kao ratni zločin po Ženevskoj konvenciji i Dodatnom protokolu koji zabranjuje uzimanje civilnih talaca tijekom rata", objavilo je ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova u priopćenju. Melitopolj je pao u ruske ruke prije gotovo dva tjedna, a Fedorov je u srijedu izjavio za BBC da stanovnici "ne surađuju s Rusima ni na koji način". Kao ni njegova administracija. Izvijestio je bio i da su agresori porazbijali i ispreturali urede gradske uprave te se njegov tim prebacio na drugu lokaciju s koje je pokušao upravljati gradom. Nakon toga su ga Rusi uhitili.

Kiril Timošenko, zamjenik šefa kabineta ukrajinskog predsjednika, podijelio je videosnimku na Telegramu na kojoj se vide maskirani muškarci koji izvode jednog muškarca iz zgrade, javlja agencija dpa. Timošenko tvrdi da se radi o trenutku kada je Fedorov otet. BBC potvrđuje da građanke i građani u Melitopolju prosvjeduju svaki dan od početka ruske okupacije.

Zelenski je u subotu pozvao francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i njemačkog kancelara Olafa Scholza da pomognu u oslobađanju gradonačelnika. "Naš je zahtjev jasan: on mora biti odmah pušten", rekao je. "Od svjetskih lidera očekujemo da nam pokažu na koji način mogu utjecati na situaciju."

Američki planeri rata u Iraku 2003. godine očekivali su da ih lokalno stanovništvo dočeka raširenih ruku, pa su ostali iznenađeni sunitskim ustankom koji je trajao godinama. Iz vijesti poput ove iz Melitopolja u potpunosti je jasno što čeka moguću rusku okupacijsku upravu. Građanski neposluh i sasvim sigurno oružani otpor.

Operacije, koliko se može zaključiti, ne idu prema planu ni na jugu gdje su ruske snage dosad ostvarile brojne ciljeve. Herson, važna luka na rijeci Dnjipro i Crnome moru, pao je, ali nastavak napada prema Mikolajivu nije polučio veće uspjehe. Taj je smjer operacije važan za očito planirani napad na Odesu, najvažniju ukrajinsku luku. Budući da ne mogu probiti obranu grada, ruske snage kreću prema sjeveru kako bi ga zaobišle, ali problem je forsirati rijeku Južni Bug. Ako uspiju, otvara im se put prema zaleđu Odese.

Stanje u Mariupolju, gradu na Azovskome moru koji je jedan od ključnih ciljeva ruske operacije, katastrofalno je. Ruski napadi ne prestaju, koriste sva moguća oružja i oruđa, a londonski The Times piše kako je ruska vojska bombardirala i džamiju u kojoj je bilo najmanje 80 civila. Među njima ima i djece te više turskih državljana koji su utočište potražili u džamiji sultana Sulejmana Veličanstvenog. Do zaključenja ovog izdanja nije bilo informacija o mogućim žrtvama.