Ključni događaji
- 17. je dan ruske invazije
- gotovo cijela Ukrajina je pod uzbunom, bombardirano je nekoliko gradova, strahuje se od sveopćeg napada na Kijev, u čijim predgrađima se vode žestoke borbe
- predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski kaže da je njegova zemlja došla do 'strateške prekretnice' u konfliktu, hvali se i ogromnim gubicima koje je njegova vojska nanijela ruskoj
- Ukrajinska sigurnosna služba tvrdi da je sedam osoba ubijeno u napadu ruske vojske na konvoj tijekom evakuacije civila u kijevskoj regiji
- zamjenik ruskog šefa diplomacije tvrdi da će Moskva odsad inozemne konvoje oružja u Ukrajini smatrati legitimnim metama
- Emmanuel Macron i Olaf Scholz ponovili su svoj poziv Putinu za hitnim prekidom vatre, u Kremlju tvrde da je njih Putin izvijestio o "pravom stanju stvari"
- Lokalne vlasti u Hersonu tvrde da ruski okupatori namjeravaju organizirati "pseudoreferendum" i formirati svoju treću paradržavu na teritoriju Ukrajine
- američki predsjednik Joe Biden uveo je niz novih sankcija protiv Rusije, ali je upozorio da bi ulazak NATO-a u sukob u Ukrajini značio Treći svjetski rat
- na popisu sankcioniranih ruskih oligarha našao se i milijarder Viktor Vekselberg, koji ima i niz nekretnina na području Dubrovnika
- šef ruske svemirske agencije Roskozmos Dmitrij Rogozin prijeti padom Međunarodne svemirske stanice
>>> NOVO 23:57 AP je objavio potresan video prilog u kojem se vide svi užasi bitke za Mariupolj. Tenkovi koji granatiraju stambene zgrade, očajni vapaji majke, dramatične snimke iz bolnice...bolna su svakodnevica u kojoj žive stanovnici tog grada.
23:53 U napadu ruskih snaga na konvoj koji je bježao iz Peremohe, sela pored Kijeva, ubijeno je sedam osoba. Ukrajinsko ministarstvo obrane kaže kako se radi o ženama i djeci, ali i da se konvoj nije kretao dogovorenom rutom za evakuaciju civila.
Informacija iz ministarstva obrane u kontradikciji je s onom koju su ranije objavili ukrajinski obavještajci koji su tvrdili da je konvoj napadnut na humanitarnom koridoru.
Ministarstvo obrane izvijestilo je da su civili na svoju ruku bježali iz mjesta te se nisu kretali dogovorenim humanitarnim koridorom.
22:43 Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na Twitteru je objavio kako je razgovarao s izraelskim premijerom Naftalijem Bennetom od kojeg je tražio pomoć pri oslobađanju gradonačelnika Melitopolj Ivana Fedorova kojega su u petak zarobile ruske snage.
Zelenski je s Bennetom razgovarao i o organizaciji budućih mirovnih pregovora.
22:06 Dirljiva snimka stigla je večeras iz Hmelnitskija, grada u zapadnoj Ukrajini. Dok su u grad stizala tijela poginulih ukrajinskih vojnika, građani okupljeni uz cestu su kleknuli njima u čast.
21:35 Satelitske snimke od subote ujutro pokazuju požare, srušene zgrade i goleme štete nanesene civilnoj infrastrukturi i stambenim objektima u Mariupolju na jugu Ukrajine, objavila je privatna američka tvrtka Maxar.
Vatre su vidljive u zapadnom sektoru crnomorskoe luke Mariupolj, a deseci visokih stambenih zgrada teško su oštećeni navodi Maxar TTechnologies.
Reuters nije mogao provjeriti te snimke, dodaje novinska agencija.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba rekao je u subotu da je Mariupolj opkoljen ruskim snagama koje su izvele invaziju na njegov zemlju, no taj lučki grad koji je prije rata imao oko 400.000 stanovnika još je pod ukrajinskim nadzorom.
U petak je gradsko vijeće Mariupolja objavilo da su najmanje 1582 civila ubijena su gradu u ruskom granatiranju i dvanaestodnevnoj blokadi.
Stanovništvo je danima pod artiljerijskom paljbom, bez struje, pitke vode, hrane i lijekova. Više su puta propali pokušaji za postizanje dogovora o lokaliziranom prekidu vatre i omogućavanju slobodnog prolaza za civile.
Ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenski okrivio je rusko granatiranje za neuspješne pokušaje evakuacije iz Mariupolja.
Kazao je da pokušaji da se u grad pošalju hrana, voda i lijekovi nisu uspjeli kada su ruski tenkovi napali humanitarni koridor, ali i poručio da će konvoje pokušavati slati svaki dan.
Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da je granatirana i džamija u Mariupolju u kojoj se sklonilo više od 80 ljudi, ne navodeći je li netko ubijen ili ranjen.
Danas objavljena snimka, javlja Guardian, prikazuje i ruski tenk kako projektilom gađa stambenu zgradu u Mariupolju.
Tijekom invazije u Mariupolju je ubijeno 1582 civila, a usprkos ruskoj opsadi ovaj grad na jugu zemlje i dalje je pod ukrajinskom kontrolom.
20:34 Češka je zatražila od Europske unije 25 modularnih zgrada za smještaj 50.000 ukrajinskih izbjeglica jer su njezini resursi gotovo iscrpljeni, rekao je u subotu češki ministar unutarnjih poslova Vit Rakušan.
"Zatražili smo 25 humanitarnih kampova za 2.000 izbjeglica po kampu", rekao je, a prenosi novinska agencija ČTK.
Glasnogovornica glavne vatrogasne uprave - koja ima veliku ulogu u prijevozu i prihvatu izbjeglica - Pavla Jakubova ocijenila je da je "mogućnost smještaja (izbjeglica) Češke gotovo iscrpljena".
Više od 102.000 ukrajinskih izbjeglica prijavljeno je u Češkoj nakon ruske invazije 24. veljače, rekla je, ali njihov stvarni broj je "sigurno 200.000".
Ova zemlja s 10,7 milijuna stanovnika ima ukrajinsku zajednicu s oko 200.000 ljudi koji uglavnom rade u graditeljstvu, kao njegovateljice i kućne pomoćnice.
"Pokušavamo osigurati više prihvatnih kapaciteta, ali smo se postupno našli u situaciji da možemo organizirati samo hitni prihvat izbjeglica", rekla je Jakubova.
"Zbog toga ljude moramo slati u športske dvorane, hale i slično" pa im smještaj neće biti udoban, dodala je.
20:19 Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da humanitarna situacija u Ukrajini nastavlja rapidno opadati, prenosi Reuters. Zašto je tome tako nisu komentirali.
20:10 Američki predsjednik Joe Biden u subotu je odobrio novu pomoć u oružju Ukrajini u iznosu od 200 milijuna dolara te vojnu obuku, objavila je Bijela kuća u subotu dok s bojišta stižu vijesti o masovnom bombardiranju kojima ruske snage onemogućavaju evakuaciju ukrajinskih civila.
Bidenovom najnovijom odlukom američka sigurnosna pomoć Ukrajini u protekloj godini penje se na 1,2 milijarde eura, rekao je dužnosnik američke administracije.
Novih 200 milijuna dolara namijenjeno je za oružje i druge artikle za obranu iz zaliha Pentagona kao i vojnu obuku kako bi se pomoglo Ukrajini.
Pentagon nije bio dostupan za komentar o kakvom tipu oružja je riječ.
Ukrajina je tražila više protutenkovskih projektila Javelin i Stinger za rušenje neprijateljskih borbenih zrakoplova.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba u subotu je naglasio u intervjuu za neprofitnu inicijativu Renew Democracy da je Ukrajini potrebno dodatno oružje.
Najnovija američka pomoć Ukrajini objavljena je dan pošto je Kongres odobrio 1500 milijarda dolara vrijedan dogovor o financiranju federalne vlade za fiskalnu godinu 2022., a što uključuje 13,6 milijardi dolara sigurnosne i humanitarne pomoći za Ukrajinu.
19:04 Rusija će morati potražiti alternativne izvore kako bi ojačala svoje "preopterećene vojne snage", objavilo je britansko Ministarstvo obrane u svom najnovijem obavještajnom izvješću.
- Predsjednik Putin javno je pozdravio regrutiranje 16.000 dragovoljaca uglavnom s Bliskog istoka kako bi podržali njegovu invaziju na Ukrajinu, stoji u izvješću u kojem se navodi kako su sirijski plaćenici još od kraja 2020. godine raspoređeni uz regularne ruske snage u Libiji.
- Nove informacije dolaze nakon ranijih izvješća da je Rusija također planirala rasporediti iskusne plaćenike iz ruskih privatnih vojnih tvrtki za podršku invaziji. Rusija je ovoga tjedna također bila prisiljena priznati korištenje ročnika u svojim operacijama protiv Ukrajine. Kako gubici rastu, Rusija će biti prisiljena koristiti alternativne izvore kako bi ojačala svoje preopterećene regularne snage, stoji u izvješću britanskog ministarstva obrane.
18:55 Ukrajinska sigurnosna služba tvrdi da je sedam osoba ubijeno u napadu ruske vojske na konvoj tijekom evakuacije civila u kijevskoj regiji.
Ukrajina je optužila ruske snage da su pucale na civilni konvoj iz sela Peremoha, javlja Reuters.
- Nakon napada, okupatori su ostatak kolone natjerali da se vrati prema Peremohi i ne puštaju ih iz sela, navodi se u priopćenju obavještajne službe.
Rusija demantira napade na civile otkako je invazija na Ukrajinu počela 24. veljače.
18:27 Otprilike 2000 civila evakuirano je u subotu iz Kijeva, javljaju ukrajinske vlasti. Konvoj sačinjen od 40 autobusa stigao je u poslijepodnevnim satima u selo Bilohorodka koje se nalazi nekoliko kilometara izvan Kijeva.
18:00 Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij je u subotu, na konferenciji za novinare u Kijevu, govorio o "temeljno drukčijem pristupu" pregovorima Moskve, koja je ranije samo "postavljala ultimatume" u razgovorima s Ukrajincima.
Upitan o izjavama ruskog predsjednika Vladimira Putina u petak, koji je spomenuo "napredak" u rusko-ukrajinskim pregovorima, Zelenskij je rekao da je "zadovoljan što ima neki signal iz Rusije".
Tijekom zadnjih pregovora, "počeli smo razgovarati", a Moskva "više ne postavlja samo ultimatume", što predstavlja "temeljno drugačiji pristup", dodao je Zelenskij.
Prema njegovim riječima, Ukrajina se zadnje dvije godine obraćala Moskvi "više od deset puta", "a da nikada nije čula da bi se pregovori mogli održati".
Održana su tri kruga pregovora na razini izaslanstava, prvi na ukrajinsko-bjeloruskoj granici, a sljedeća dva na poljsko-bjeloruskoj granici. Ti se pregovori nastavljaju putem videokonferencije, rekao je u subotu glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, odbivši dati više detalja.
17:56 Ujedinjeni narodi objavili su kako je od početka ruske invazije na Ukrajinu poginulo 579 civila, među kojima i 42 djece, dok su ozlijeđene 1002 osobe, među kojima je i 54 djece. Najviše žrtava potvrđeno je na područjima koja su pod kontrolom ukrajinskih vlasti.
- Najviše civilnih žrtava bilo je u zračnom bombardiranju i napadima teškom artiljerijom, kažu iz UN-a.
17:18 Ukrajinske nuklearne elektrane Černobil i Zaporižja vode ukrajinsko osoblje, objavila je ruska agencija za atomsku energiju Rosatom.
Spomenute elektrane osvojile su ruske snage tijekom invazije te države na Ukrajinu.
16:53 Volnovaha, grad na istoku Ukrajine, potpuno je uništen tijekom ruske invazije, izjavio je za Reuters guverner Donecka Pavlo Kirilenko. Unatoč tome, borbe za grad se nastavljaju dok ukrajinske snage pokušavaju spriječiti Ruse da potpuno okruže grad.
16:49 Vratimo se na konferenciju za novinare Volodimira Zelenskog. Ukrajinski predsjednik izjavio je kako će Kijev pasti u ruske ruke jedino ako će biti "sravnjen sa zemljom", Dodao je i kako je otvoren za razgovor s ruskim kolegom Putinom i da se razgovaralo o mogućnosti da se takav sastanak održi u Jeruzalemu.
16:42 Ruski predsjednik Vladimir Putin nije pokazao spremnost da okonča rat s Ukrajinom tijekom današnjeg razgovora s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i njemačkim kancelarom Olafom Scholzom, rekao je dužnosnik, prenosi Reuters.
Francuski i njemački čelnici ponovili su svoj poziv na hitan prekid vatre u Ukrajini kao uvjet za pune pregovore, rekao je dužnosnik.
15:56 Po informacijama koje stižu s ukrajinske strane, ruske zračne snage napale su ciljeve u zapadnoj Ukrajini raketama zrak-zemlja.
Najmanje šest dalekometnih bombardera Tupoljev Tu-95 upotrijebilo je rakete zrak-zemlja protiv ciljeva u Lucku i Ivano-Frankivsku, objavila je Ukrajina.
U Lucku je, kako u subotu izvješćuju mediji, pogođena tvornica u kojoj se popravljaju motori borbenih zrakoplova, a napadnut je i središnji ukrajinski grad Dnipro.
Ukrajinske zračne snage objavile su da su izvele oko 10 misija s borbenim zrakoplovima MiG-29 i Su-27, uključujući i napad na neprijateljske zrakoplove.
Nijednu informaciju zasad nije moguće provjeriti iz neovisnih izvora.
Ukrajinske vlasti tvrde da su, u ruskome napadu na vojni aerodrom u Vasilkivu, južno od Kijeva, tijekom noći pogođeni skladište streljiva i skladište goriva. Zračna luka u potpunosti je uništena.
Prema ukrajinskim vlastima, sjeverni grad Černihiv, koji Rusi danima napadaju, uglavnom je bez struje, vode, grijanja i plina.
15:38 Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski održao je konferenciju za novinare u Kijevu na kojoj je rekao da je u prvih 17 dana ruske invazije poginulo 1.300 ukrajinskih vojnika. Tu brojku nije moguće neovisno potvrditi baš kao ni ruski izvještaj o oko 500 njihovih poginulih vojnika, ukrajinsku procjenu o više od 13.000 poginulih Rusa kao i zapadnu obavještajnu procjenu o oko 6.000 poginulih pripadnika ruske vojske.
Na istoj je konferenciji Zelenski ponovio da bilo kakvi konkretniji pregovori s Rusijom nisu mogući bez prekida vatre.
- Naši diplomati rade i razgovarali su o nekim točkama koje bi možda mogle biti stavljene na stol u razgovorima s ruskom stranom, ali taj proces mora započeti sa 100-postotnim prekidom vatre, izjavio je.
Dodao je da je otvoren za izravan razgovor s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a napomenuo je da je s izraelskim premijerom Naftalijem Bennettom razgovarao o mogućnosti da pregovori budu organizirani u Jeruzalemu.
15:14 Iz Kremlja su priopćili svoju interpretaciju telefonskog razgovora ruskog predsjednika Vladimira Putina s francuskom kolegom Emmanuelom Macronom i njemačkim kancelarom Olafom Scholzom. Kako navode, Putin ih je obojicu zamolio da "utječu na vlasti u Kijevu" kako bi se, kako kaže, "zaustavile zločinačke akcije nacionalističkih bataljuna u Ukrajini".
Također ih je, prema Kremlju, informirao o humanitarnoj situaciji u regijama u kojima se provodi, kako to u Putinovom uredu kažu, "operacija za zaštitu Donbasa". Navode da ih je informirao o "pravom stanju stvari".
Putin je dvojicu lidera detaljno informirao i o ukrajinsko-ruskim pregovorima koji su se održavali proteklih dana, zaključuju u Kremlju.
Iz ureda njemačkog kancelara kažu da su Scholz i Macron ponovili svoj poziv za hitnim prekidom vatre, a navode i da je telefonski razgovor trajao 75 minuta.
14:55 Lokalne [ukrajinske] vlasti u Hersonu, gradu koji su zauzele ruske trupe, tvrde za agenciju Reuters da ruski okupatori planiraju ondje organizirati "pseudoreferendum" kojim bi se formirala, po uzoru na dvije republike u Donbasu - Donjecku i Lugansku - još jedna republika.
14:28 Zamjenik ruskog šefa diplomacije Sergej Rjabkov upozorio je da će Moskva odsad sve inozemne pošiljke naoružanja Ukrajini smatrati "legitimnim metama".
Ovakav istup zasigurno će rezultirati bojazni da bi u Ukrajini uskoro mogla uslijediti nova eskalacija ionako dramatične situacije. Rjabkov je, prema pisanju Sky Newsa, izjavio da je ruska strana svoju poziciju jasno prenijela Amerikancima.
- Upozorili smo Amerikance da krcanje Ukrajine oružjem iz niza drugih država, što sve orkestrira Washington nije samo opasan potez, nego potez koji te konvoje čini legitimnim metama, ustvrdio je.
14:10 Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u subotu je pozvao francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i njemačkog kancelara Olafa Scholza da pomognu u oslobađanju gradonačelnika ukrajinskog grada Melitopolja, kojega su, kako tvrdi Kijev, dan ranije oteli Rusi. "Noćas i danas razgovaramo sa svojim partnerima o situaciji u kojoj je naš gradonačelnik. Naš je zahtjev jasan: on mora biti odmah pušten. Već sam telefonirao kancelaru Olafu Scholzu, a razgovarao sam i s predsjednikom Emmanuelom Macronom. Razgovarat ću sa svima s kojima je potrebno razgovarati da bi naši ljudi bili oslobođeni”, rekao je Zelenski u videozapisu koji je objavilo ukrajinsko predsjedništvo.
"Od svjetskih lidera očekujemo da nam pokažu na koji način mogu utjecati na situaciju." Ukrajinski predsjednik i parlament kazali su da su gradonačelnika Ivana Fedorova u petak oteli ruski vojnici koji su okupirali Melitopolj, južni ukrajinski grad, koji se nalazi na pola puta između Mariupolja i Hersona, jer je "odbio suradnju s 'neprijateljem". Prema informacijama ukrajinskog parlamenta gradonačelnik je uhićen u trenutku kad se nalazio u gradskome kriznom centru gdje je rješavao probleme s opskrbom.
Predsjednik Zelenski je kazao da je u subotu u Melitopolju protiv ruske invazije prosvjedovalo 2000 Ukrajinaca, zahtijevajući oslobađanje svoga gradonačelnika. "Čuješ li, Moskvo? Ako 2000 ljudi prosvjeduje protiv okupacije u Melitopolju, koliko bi vas u Moskvi trebalo biti protiv rata?" upitao je u videozapisu Zelenski. Prije početka ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače, u Melitopolju je živjelo nešto više od 150.000 stanovnika.
Zelenski je u televizijskom obraćanju rekao da Rusija šalje nove snage u Ukrajinu nakon što je pretrpjela, kako je ustvrdio, najveće gubitke u posljednjih nekoliko desetljeća. “Nikad nisu toliko izgubili u nekoliko dana”, rekao je. "Većina vojski u svijetu nema količinu opreme koju je Rusija izgubila od invazije Ukrajine."
13:17 Francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemački kancelar Olaf Scholz u subotu su obavili još jedan telefonski razgovor s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Prethodno su se čuli u četvrtak, a obojica su tada od Putina tražili prekid vatre u Ukrajini, no on ih je odbio.
12:52 Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski u najnovijoj poruci svojoj naciji rekao je da je ukrajinska vojska ruskom neprijatelju nanijela štetu kakvu nije pretrpio "desetljećima".
Zelenski je ustvrdio da je čak 31 ruska bataljunska taktička skupina onesposobljena, no taj podatak nije bilo moguće neovisno provjeriti.
U obraćanju je zatražio hitno oslobađanje gradonačelnika Melitopolja kojeg su, kako tvrdi Kijev, otele ruske trupe. O tome je, kaže, razgovarao s predsjednikom Francuske Emmanuelom Macronom i njemačkim kancelarom Olafom Scholzom.
Izjavio je i da Ukrajina "radi s Europskom komisijom na ubrzanom primanju Ukrajine u članstvo EU".
12:24 Vladimir Putin bori se za svoj politički život, Ukrajina je njegovo biti ili ne biti. S obzirom da mu rat evidentno nije krenuo onako kako je očekivao, već neko vrijeme kolaju glasine o budućnosti Rusije nakon njega kao i o načinu na koji bi mogao, prije ili kasnije, otići s vlasti.
Spominju se i potencijalni nasljednice, a dosad se iskristaliziralo nekoliko imena, sva su dobro poznata ruskoj i svjetskoj javnosti.
Opširnije pročitajte OVDJE.
11:53 Visoki ukrajinski savjetnik i izraelski dužnosnik u subotu su osporili medijsko izvješće u kojem se sugerira da je Izrael tijekom razgovora pokušao nagovoriti Ukrajinu da popusti pred ruskim zahtjevima. Izrael je angažiran u diplomatskim naporima da se pokuša zaustaviti rat u Ukrajini.
Izraelski premijer Naftali Bennett razgovarao je s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i telefonom razgovarao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. U izvješću koje su prenijeli izraelski Walla news, Jerusalem Post i američki portal Axios sugeriralo se, pozivajući se na neidentificiranog ukrajinskog dužnosnika, da je Bennett pozvao Ukrajinu da popusti Rusiji.
Izrael, "baš kao i druge uvjetne posredničke zemlje, NE nudi Ukrajini da pristane na ikakve zahtjeve Ruske Federacije", poručio je ukrajinski savjetnik Mihajlo Podoljak na Twitteru. "To je nemoguće iz vojnih i političkih razloga. Naprotiv, Izrael poziva Rusiju da adekvatnije procijeni događaje", objasnio je.
Visoki izraelski dužnosnik, koji je zatražio da ostane anoniman zbog osjetljivosti problema, nazvao je izvješće "očigledno lažnim". "Ni u jednom trenutku premijer Bennett nije savjetovao predsjednika Zelenskog da sklopi dogovor s Putinom - jer takav dogovor nije ponuđen Izraelu da bismo to mogli učiniti", rekao je dužnosnik.
"Bennett ni u jednom trenutku nije rekao Zelenskom kako da postupi, niti to namjerava", dodao je.
11:32 Sjeverozapadno od Kijeva u subotu se vode snažne borbe a drugi ukrajinski gradovi su opkoljeni i pod jakim granatiranjem, dok ukrajinski dužnosnici tvrde da su pokušaji evakuacije civila ugroženi prijetnjom ruskih zračnih napada.
Zamjenica premijera Irina Vereščuk rekla je da vlada planira koristiti dogovorene humanitarne koridore iz opkoljenog južnog lučkog grada Mariupolja, kao i gradova i sela u regijama Kijeva, Sumija i u nekim drugim područjima. No, guverner regije Kijev rekao je da se borbe i prijetnje ruskim zračnim napadima nastavljaju tijekom pokušaja evakuacije, a guverner Donjecke regije rekao je da stalno granatiranje otežava dovođenje pomoći u Mariupolj.
Savjetnik ukrajinskog predsjednika rekao je ranije da je 79 autobusa za evakuaciju i dva kamiona s humanitarnom pomoći krenulo u subotu za Sumi. Autobusi i kamioni također su krenuli iz Zaporožje prema Mariupolju, dodao je.
Najmanje 1.582 civila u Mariupolju je ubijeno kao posljedica ruskog granatiranja i 12-dnevne blokade, objavilo je gradsko vijeće u internetskom priopćenju u petak. Nije bilo moguće provjeriti podatke o žrtvama.
Sirene za zračne napade oglasile su se u subotu ujutro u većini ukrajinskih gradova pozivajući ljude da potraže skloništa, javljaju lokalni mediji. Ruski raketni napadi uništili su ukrajinsku zračnu bazu i pogodili skladište streljiva u blizini grada Vasilkiva u regiji Kijev u subotu ujutro, izjavila je gradonačelnica Vasilkiva Natalia Balasinovič, a prenosi Interfax Ukrajina.
Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da je granatirana i džamija u Mariupolju u kojoj se sklonilo više od 80 ljudi, ne navodeći je li netko ubijen ili ranjen. Moskva je zanijekala da je ciljala civile.
Ukrajina je priopćila kako očekuje novi val napada na regije oko glavnog grada Kijeva, drugog grada u zemlji Harkova i Donbasa na istoku, gdje su separatisti koje podržava Rusija proširili svoju kontrolu.
10:37 Ruska vojska nastavlja s napadima na "širokom frontu" u Ukrajini, uključujući napade kod Kijeva i na istoku zemlje gdje su njezine snage napredovale, priopćilo je u subotu ministarstvo obrane u Moskvi.
U blizini glavnog grada Kijeva, zračna baza u Vasilkivu i ukrajinsko vojno-obavještajno izviđačko središte u Brovarima uništeni su, rekao je glasnogovornik ministarstva Igor Konašenkov.
Prema Rusiji, njezine vlastite trupe i snage separatista iz Luhanska i Donecka ponovno su zauzele brojna naselja u istočnoj Ukrajini. Postrojbe donecke "narodne milicije" napredovale su daljnjih devet kilometara, ruske oružane snage ukupno 21 kilometar, a skupine "Narodne republike Luhansk" šest kilometara. Nijedna od ovih brojki se ne može neovisno potvrditi.
Na početku rata 24. veljače separatisti su imali oko 30 posto regija Luhansk i Doneck pod svojom kontrolom. Sada je, prema ukrajinskim podacima, 70 posto regije Luhansk pod kontrolom separatista.
10:29 Sankcije protiv Rusije mogle bi dovesti do pada Međunarodne svemirske stanice u more ili na kopno, upozorio je direktor ruske svemirske agencije Roskozmos Dmitrij Rogozin, inače jedan od Putinovih jastrebova koji silno podržava njegov napad na Ukrajinu.
Rogozin je na svojem kanalu na Telegramu objavio i kartu svijeta s mogućim lokacijama na koje bi stanica mogla pasti. Tvrdi da je Rusija najmanje vjerojatno mjesto pada, a napominje da bi do nesreće moglo doći jer će sankcije omesti funkcioniranje važnog segmenta ISS-a koji pomaže održavanju stanice u orbiti.
- Teško da će stanica pasti u Rusiju, ali stanovnici drugih država, posebno onih koje vode psi rata, trebali bi promisliti o cijeni sankcija, napisao je Rogozin na Telegramu.
10:13 Nekadašnja zamjenica glavnog tajnika NATO-a Rose Gottemoeller izjavila je da je 'skeptična' u pogledu izgleda ruskih snaga u slučaju da se odluče za pokušaj osvajanja Kijeva. Ona činjenicu da se raspršio konvoj koji je danima stajao na putu prema glavnom ukrajinskom gradu komentira kao dokaz ruske slabosti.
- Pitam se kolika je zapravo njihova sposobnost za pregrupiranje u ovom trenutku s obzirom da im je logistika u tako lošem stanju, nemaju dovoljno goriva da krenu naprijed do Kijeva, rekla je u intervjuu za BBC.
10:03 Ukrajinske vlasti priopćile su da su ruske snage granatirale džamiju u Mariupolju u trenutku kada je u njoj bilo 50-ak civila.
9:42 Mrtav muškarac leži sklopljenih ruku, kao da se moli. Bacao je molotovljeve koktele na Ruse kad su ga uhvatili, kaže radnik u mrtvačnici. Vezali su mu ruke i pogubili ga.
Jezivi su to prizori iz mrtvačnice u Mikolajivu, gradu na obali Crnog mora koji je danima meta ruskih napada.
Snijeg neprestano pada na tijela umotana u sive plastične vreće u dvorištu forenzičkog instituta u kojem se nalazi mrtvačnica.
Unutra se tijela se u trošnim prostorijama stavljaju na pod zbog nedostatka prostora.
Cijelu reportažu pročitajte OVDJE.
9:11 - Bitka za Kijev bit će kao nova bitka za Staljingrad, izjavio je za BBC ukrajinski parlamentarac Sviatoslav Jurah, inače najmlađi zastupnik u Radi i nekadašnji savjetnik predsjednika Zelenskog.
U razgovoru za BBC rekao je da tijekom noći na glavni grad pao veći broj raketa, a da se u predgrađima vode ulične borbe. Ruse je upozorio da će biti suočeni s velikim gubicima navale li na sam grad.
- To je ogroman grad s milijunima ljudi. Pokušaju li ga Rusi osvojiti, bit će to velika bitka, bit će to njihov Staljingrad, rekao je referirajući se na najkrvaviju bitku u Drugom svjetskom ratu u kojem je poginulo oko 1,1 milijuna pripadnika Crvene armije i oko 800.000 nacističkih i rumunjskih boraca. Ta bitka je bila prekretnica u Drugom svjetskom ratu.
- Nitko se neće predati, to vam mogu jamčiti, rekao je Jurah.
8:36 Britansko ministarstvo obrane izdalo je svoj dnevni obavještajni bilten prema kojemu je glavnina ukrajinskih snaga od centra Kijeva udaljena oko 25 kilometara.
Potvrđuju da se famozni konvoj, koji se protezao na desetke kilometara sjeverno od prijestolnice, disperzirao s ciljem da ruske snage pokušaju okružiti grad.
- To raspršenje konvoja bi za cilj moglo imati i nastojanje da reduciraju svoju ranjivost od ukrajinskih protunapada, ocjenjuje britansko ministarstvo obrane koje navodi da su Černjihiv, Harkov, Mariupolj i Sumi i dalje pod žestokom paljbom ruskih snaga.
7:52 U Černihivu, gradu na sjeveru Ukrajine koji je već neko vrijeme pod ruskom opsadom, situacija je sve teža.
Zbog gotovo neprekidnog bombardiranja, zalihe osnovnih potrepština su gotovo nestale, struje ima tek u dijelovima grada, a većina stanovništva je potpuno odsječena i pritom suočena s redukcijama plina i vode.
7:47 U Kijevu je nakon ruskog bombardiranja izbio veliki požar u skladištu smrznute hrane, javile su ukrajinske vlasti.
Vatra je gorjela nekoliko sati, a pod kontrolu je stavljena nešto prije 8 sati po lokalnom vremenu.
7:23 Eksplozije su se u subotu ujutro mogle čuti u gradovima Nikolajev, Dnjipro i Kropivnicki, javio je BBC-jev ukrajinski servis pozivajući se na lokalne vlasti.
U Dnjipru se aktivirala i protuzračna obrana, a gradske vlasti tvrde da je ruski napad uspješno odbijen.
U subotu, 17. dana ruske invazije, sirene za uzbunu u većini ukrajinskih gradova rano ujutro nagnale su ljude da potraže sklonište, objavili su lokalni mediji.
Sirene su se čule u Kijevu, u Lavovu na zapadu zemlje, u Odesi na Crnom moru, u Harkivu i Čerkasiju, kao i u regiji Sumi na sjeveroistoku zemlje, izvijestili su brojni ukrajinski mediji.
Čini se da su se ruske snage pregrupirale u petak za mogući napad na Kijev, a satelitske snimke pokazuju da koriste artiljeriju dok se približavaju gradu.
CNN izvješćuje da se borbe nastavljaju na rubovima Kijeva, a gradske vlasti navode da je i dalje najopasnije na sjevernim dijelovima, uključujući predgrađa Buču, Irpin i Hostomel, kao i područje Višorod nešto dalje na sjeveru od Kijeva. Borbe su eskalirale i u Brovariju, istočno od grada.
Kijevski gradonačelnik Vitalij Kličko kazao je za CNN da glavni grad resursa, uključujući hranu i medicinske potrepštine, ima dovoljno za jedan do dva tjedna u slučaju da ostane u potpunosti odsječen, no s juga se zasad i dalje može ući u prijestolnicu.
Isporuka oružja
Dok se strahuje od mogućeg ruskog pokušaja osvajanja ukrajinskog glavnog grada, SAD i NATO ubrzano isporučuju oružje u Ukrajinu, uključujući i vrlo senzitivnu opremu poput prijenosne protuzračne obrane, tzv. MANPADS, koja se koristi za rušenje zrakoplova, procijenivši da iako postoji rizik da bi nešto od toga moglo pasti u 'krive ruke', on je sada vrijedan preuzimanja.
Isporuke oružja Zapada, od kojih se jedna očekuje u nadolazećim satima, ključna je da se Ukrajinci mogu odupirati nadirućim ruskim snagama mnogo učinkovitije i snažnije nego što su američki obavještajci očekivali. No, slanje tolike količine naoružanja u područje najvećeg sukoba u Europi još od Drugog svjetskog rata nosi i rizik da bi nešto od toga moglo pasti i u krive ruke. Tu mogućnost Zapad je razmatrao.
"Iskreno, vjerujemo da je to sada rizik koji vrijedi preuzeti, jer Ukrajninci se vješto bore s tim naoružanjem koje imaju na raspolaganju te ga koriste vrlo kreativno", izjavio je jedan američki vojni dužnosnik, koji je htio ostati anoniman.
SAD i NATO nisu objavili koliko je MANPADS-ova transferirano u Ukrajinu od početka ruske invazije, koja traje treći tjedan zaredom. Zasad Rusija nije gađala konvoje naoružanja Zapada, koji se kreću prema Ukrajini, a jedan viši američki vojni dužnosnik kaže da SAD nije vidio da je išta od zapadnjačkog naoružanja palo u ruske ruke. No, to se može promijeniti.
Na sastanku ruskog vijeća za sigurnost u petak, ruski ministar obrane Sergej Šojgu govorio je o potencijalnim budućim zapljenama zapadnjačkog protutenkovskog naoružanja Javelin i Stinger. Kazao je da bi to onda trebalo dati snagama koje Rusija podupire u regiji Donbasa u istočnoj Ukrajini. Ruski predsjednik Vladimir Putin javno je podržao tu ideju.
Strah od uplitanja Bjelorusije
Inače, u petak se javila bojazan da bi se u invaziju na Ukrajinu mogla izravno uključiti i Bjelorusija, no zasad nema naznaka da je do toga došlo.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski u najnovijem obraćanju naciji izjavio je da je njegova zemlja došla na 'stratešku prekretnicu' u ovom konfliktu.
U južnom gradu Mairupolju nastavlja se izuzetno teška situacija kao posljedica 10-dnevne ruske opsade. Grad je i dalje bez struje i vode, u prekidu su telefonske veze, a sve je manje i hrane. Prema procjenama, u Mariupolju je zaglavilo nekoliko stotina tisuća ljudi.
Situacija je napeta i u Melitopolju čijeg su gradonačelnika navodno otele ruske trupe.
U Černobilu, pak, i dalje traje ruska opsada nekadašnje nuklearke, a djelatnici ukrajinske elektroprivrede nastoje uspostaviti opskrbu električnom energijom tog postrojenja kako bi osigurali daljni normalan rad. U nuklearki Zaporožje situacija je napeta. Navodno su u petak ondje stigli pripadnici ruske državne tvrtke Rosatom, ali nisu uspjeli u namjeri da uđu u postrojenje za koje su ustvrdili da je sada pod njihovom upravom. Na području te nuklearke, najveće u Europi, nalazi se više stotina ruskih vojnika, ali njezinim radom i dalje upravljaju ukrajinski radnici.
Bidenovo upozorenje
Američki predsjednik Joe Biden upozorio je u petak da će Rusija "skupo platiti" ako upotrijebi kemijsko oružje u Ukrajini, rekavši također kako želi izbjeći izravnu konfrontaciju NATO-a i Moskve jer bi ona izazvala Treći svjetski rat.
Rusija "će skupo platiti ako upotrijebi kemijsko oružje" u ratu protiv Ukrajine, rekao je američki predsjednik u govoru u Bijeloj kući. Odbio je dati informacije koje američke obavještajne službe imaju o tom pitanju.
Zapad brine da bi Moskva mogla koristiti kemijsko oružje u Ukrajini. Rusija pak optužuje Washington i Kijev da imaju laboratorije za proizvodnju biološkog oružja u Ukrajini, što su dvije zemlje odbacile. Ujedinjeni narodi rekli su da ne znaju za postojanje bilo kakvog programa razvoja biološkog oružja u Ukrajini, rekao je visoki predstavnik UN-a za razoružanje pred Vijećem sigurnosti u petak.
Amerikanci sumnjiče Rusiju da širi laži kako bi "optužila druge za ono što sama misli učiniti".
Biden je rekao da su SAD već uputile Ukrajini protutenkovsko naoružanje i obrambene sustave sposobne srušiti avione i helikoptere, ali je naglasio da bi "izravni sukob između NATO-a i Rusije bio Treći svjetski rat i to je nešto što moramo izbjeći pod svaku cijenu".
"Nećemo voditi rat protiv Rusije u Ukrajini", naglasio je, dodajući da rat ruskog predsjednika Vladimira Putina protiv Ukrajine "nikada neće biti pobjedonosan".
Sankcije proširene na kriptovalute
Odjel za kontrolu strane imovine (OFAC) pri američkom ministarstvu financija u petak je izdao nove smjernice, pojasnivši da se od američkih građana i kompanija koje upravljaju digitalnom imovinom zahtijeva da se pridržavaju sankcija prema Rusiji čak i kad se transakcije obavljaju u kriptovaluti.
OFAC je u smjernicama naveo da ljudi u SAD-u, kao i kompanije koje se bave kriptovalutama, "moraju biti na oprezu u vezi pokušaja da se zaobiđu OFAC-ovi propisi" te bi trebali poduzeti "korake kako bi osigurali da ne sudjeluju u zabranjenim transakcijama". Do takvog upozorenja došlo je jer postoje zabrinutosti da bi se digitalna imovina mogla iskoristiti kako bi se zaobišle sankcije Zapada nametnute Rusiji nakon njezine invazije na Ukrajinu.
Dužnosnici američke administracije poručili su kako ne vjeruju da bi Rusija mogla upotrijebiti kriptovalute da u potpunosti izbjegne sankcije, ali i dalje upozoravaju kompanije da budu na oprezu. U smjernicama izdanima u ponedjeljak, odjel američkog ministarstva financija za borbu protiv financijskog kriminala (FinCEN) naveo je da burze kriptovaluta moraju prijaviti svaku sumnjivu aktivnost, a u obavijesti od petka ide se i korak dalje te se jasno navodi kako je takvim burzama zabranjeno sudjelovati ili omogućavati nezakonite transkacije.
Glavne burze kriptovaluta, uključujući Coinbase i Binance, nisu se obazirale na pozive da blokiraju ruske korisnike, što su tražili ukrajinski dužnosnici. Zamjenik ukrajinskog ministra digitalne transformacije Aleks Bornjakov rekao je za Reuters da će burze kriptovaluta koje odluče ostati u Rusiji biti suočene s negativnom reakcijom javnosti ako ne naprave zaokret.
Udar na Vekselberga
SAD je u petak uveo sankcije ruskom milijarderu Viktoru Vekselbergu, članovima obitelji Dmitrija Peskova, glasnogovornika ruskog predsjednika Vladimira Putina, 10-oro ljudi koji upravljaju VTB-om, 12-orici ruskih parlamentaraca, u najnovijem krugu sankcija kojima se Rusija kažnjava zbog invazije na Ukrajinu.
"Novim sankcijama, uvedenima u petak, zahvaćeno je 10 ljudi koji upravljaju drugom po veličini ruskom državnom bankom VTB, 12 članova ruske Dume, milijarder Viktor Vekselberg, kao i žena i dvoje odrasle djece Dmitrija Peskova", priopćilo je američko ministarstvo financija.
Vekselberg je vlasnik je i predsjednik Renova grupe, američki Forbes procjenjuje njegovu imovinu na više od 9 milijardi dolara, a među ostalim posjeduje i nekretnine u Dubrovniku, pa tako i hotel Belvedere koji čeka obnovu. "Ministarstvo nastavlja držati ruske dužnosnike odgovornima za omogućavanje Putinovog neopravdanog i neisprovociranog rata", rekla je ministrica financija Janet Yellen.
Putinov glasnogovornik Peskov već je pod sankcijama od 3. ožujka, a sada se te mjere proširuju i na njegovu ženu i djecu. Oni vode "luksuzne životne stilove koji nisu u skladu s Peskovljevom plaćom javnog dužnosnika", stoji u priopćenju.
Nastavak egzodusa stranih kompanija
Najveća njemačka banka, Deutsche Bank priključila se egzodusu zapadnih kompanija iz Rusije, objavivši u petak na svojem web-siteu da je u procesu gašenja svog poslovanja u Rusiji te da tamo više neće poslovati.
U svom priopćenju Deutsche Bank navodi da najsnažnije osuđuje rusku invaziju na Ukrajinu te podržava njemačku vladu i njezine saveznike u obrani demokracije i slobode.
"Da razjasnimo: Deutsche Bank je već značajno smanjio svoju izloženost u Rusiji od 2014. godine. Poput nekih internacionalnih kompanija, i u skladu s našim zakonskim i regulatornim obvezama, u procesu smo gašenja našeg preostalog poslovanja u Rusiji, a istovremeno pomažemo našim ne-ruskim multinacionalnim klijentima u smanjivanju njihovih operacija", stoji u objavi.
Prema Reuerstu, banka u Rusiji ima izdanih zajmova u visini od 1,4 milijarde eura. Deutsche Bank također ima i tehnološki centar u Rusiji, koji zapošljava 1.500 računalnih stručnjaka.
Njemačka banka priključila se tako nizu međunarodnih kompanija koje su najavile odlazak iz Rusije, a među njima su i američke banke Goldman Sachs i JP Morgan Chase.